Mjesec: Godina:
Dubrovnik, 06. rujna 2013.

Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović na Konferenciji o izvozu HBOR-a

Dobar dan, gospođe i gospodo.
Poštovani domaćinu - gospodine Kovačev.
Uvaženi ministre financija Linić.  

Veliko mi je zadovoljstvo danas biti ovdje među vama i imati priliku reći koju uvodnu riječ o temi od izvanredne važnosti na našu zemlju. Temi o kojoj, nažalost, još uvijek prerijetko pričamo i kojoj se premalo posvećujemo. Na toj ukazanoj prilici zahvaljujem Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj te njezinom predsjedniku Kovačevu. HBOR je dugogodišnji brižni čuvar i aktivni promicatelj hrvatskog izvoza te time važan saveznik svakoj instituciji koja brine o hrvatskim nacionalnim interesima - pa tako i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Iako je prema njegovoj prirodi posla, pogled Ministarstva vanjskih i europskih poslova uvijek uperen prema vani - prema zbivanjima u svijetu koja mogu utjecati na naše nacionalne interese, prema situacijama u kojima možemo te interese najbolje zaštiti i promicati – Ministarstvo svojim nogama čvrsto stoji u hrvatskoj realnosti, u realnosti zemlje koju u inozemstvu predstavljamo i zastupamo. Shodno tome, hrvatska diplomacija je duboko svjesna težine trenutka u kojoj se nalazi gospodarstvo naše zemlje. Naši veleposlanici u svijetu, ma koliko god daleko bili, predstavljaju državu u kojoj petina radno sposobnih ljudi ne može naći posao, u kojoj je pola milijuna građana pred ovrhom, u kojoj BDP i dalje tone. Sve nam to nameće dodatnu odgovornost, tjera nas – kao državne službenike – da se zapitamo: 'Kako možemo učiniti naš rad još korisnijim, još direktno relevantnijim za hrvatske građane, za hrvatske porezne obveznike?'

Ta nužnost zaokreta prema maksimalno praktičnom i opipljivom doprinosu dolazi u vrijeme kada smo ostvarili svoje dva desetljeća stare vanjskopolitičke strateške ciljeve – ulazak u NATO i u Europsku uniju. Završetkom ta dva zahtjevna procesa integracija, oslobađa se značajan dio naše energije za posvećivanje preostalim nacionalnim interesima. Pridružujemo se tako praksi modernih diplomacija koje danas stavljaju gospodarstvo u samo središte svog djelovanja te se lavovski bore za svako strano ulaganje te za svaki izvozni posao.

Shodno tome, hrvatska diplomacija u potpunosti dijeli posvećenost cijele Vlade RH njezinom najvećem prioritetu – skorom i održivom gospodarskom oporavku naše zemlje. Glavna poruka koju želim ovom prilikom uputiti jest: hrvatska diplomacija preuzima dio svoje odgovornosti za ovaj nacionalni cilj broj 1 te će uložiti maksimalne napore da, u okviru svojih mogućnosti, doprinese njegovom ostvarenju. Učinit će to kroz izgradnju suvremenog, održivog i učinkovitog sustava gospodarske diplomacije. Prva zadaća tog sustava bit će pružati maksimalnu potporu hrvatskom izvozu.

'A zašto baš izvozu?', pitat će neki. Zato što dobro znamo – kao i svi vi makroekonomisti prisutni ovdje – da ništa ne može u jednom potezu potaknuti i rast, i zapošljavanje, i smanjenje deficita, i produktivnost – kao što to može povećanje izvoza. Zato što internacionalizacija gospodarstva – to više nego logično usmjerenje svake male zemlje – Hrvatskoj nikad nije bio potrebnija nego danas.

Posljednjih mjeseci uvjerio sam se u to. Radeći na projektu uspostave hrvatske gospodarske diplomacije kojeg su mi povjerili ministrica vanjskih poslova te sukreatori hrvatske vanjske politike predsjednik i premijer, dugo sam razgovarao s desecima  - pa i stotinama - hrvatskih izvoznika; posjećivao njihova sjedišta i tvornice diljem zemlje – Zagreb, Požega, Rijeka, Slavonski brod i drugdje; proučavao njihove proizvode i usluge. Poveo sam njihove predstavnike u zemlje kao što su Ukrajina i Kazahstan. I unatoč svim poteškoćama s kojima se susreću, i usprkos nedostatku strukturnih promjena koje bi im omogućile razinu konkurentnosti kojoj teže – uvjerio sam se da se radi o onom dijelu hrvatskog gospodarstva koji nam obećava bolje sutra. A moj dojam najbolje podupiru brojke - iako samo 13% poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70%  sredstava od ukupno ulaganih u razvoj. Kao takvi, oni zaslužuju punu potporu svih nas.

Kroz to pobliže upoznavanje hrvatskih izvoznika, ujedno sam raskrstio s još jednim mitom s kojim se često barata u hrvatskoj diplomaciji ali i javnosti općenito – da Hrvatska, zemlja uništene industrije i slabih financijskih mogućnosti -  naprosto nema što ni proizvoditi, ni izvoziti. S velikim poštovanjem svaki dan učim sve više o tome što hrvatski izvoznici – nerijetko gotovo samozatajno, daleko od očiju medija i diplomacije – rade diljem svijeta: da naši strojevi kopaju rudnike zlata u Južnoj Africi; da se naša voda pije po luksuznim hotelima u Emiratima, da naše otopine mora za nos pomažu lakše disati i u dalekoj Gvatemali, da su naši softveraši svojim programima impresionirali i Japan i SAD, da su za našim inovatorima električnih vozila poludjeli svi od Španjolske do Saudijske Arabije. I da dalje na nabrajam.

I mogu vam reći da nisu rijetke prilike kada čujem – posebice od stranih diplomata ili gospodarstvenika – koliko su neke naše robe i usluge u inozemstvu cijenjene kao posebno tehnološki napredne ili kao posebno pouzdane. Kada smo u lipnju ove godine po prvi puta sazvali naše počasne konzule u Hrvatsku i priredili prezentaciju nekoliko naših vrhunskih izvoznika, među počasnim konzulima – inače redom uglednim poslovnim ljudima - zavladalo je veliko zanimanje. I iako - priznajmo - nismo uvijek najtemeljitiji ili najuporniji i ne znamo najbolje prezentirati ono što imamo – ipak nikako ne smijemo podcjenjivati naše često vrhunsko znanje, inovativnost i sposobnost proboja na svjetsko tržište.

A u tom proboju diplomacija može, treba i želi pomoći. Tijekom ovog mjeseca implementirat ćemo sustav gospodarske diplomacije – ovaj puta sveobuhvatan i održiv - koji je rezultat dvije vrste uvida: prvo, direktno postavljenih zahtjeva od strane hrvatskih izvoznika i  poslovnih udruženja; drugo, pomnih komparativnih analiza modela i strategija najboljih gospodarskih diplomacija svijeta. I još nešto – mi ne mislimo da svijet počinje od nas. Od korica do korica proučili smo Hrvatsku izvoznu ofenzivu te se ne sramimo nastaviti graditi na temeljima svih dobrih analiza i inicijativa poduzetih u posljednjih 20-tak godina.

Dopustite da ovom prilikom po prvi puta predstavim osnovne naznake onih elemenata gospodarske diplomacije kojima ćemo ojačati potporu izvoznicima:

  • Prvo, naša veleposlanstva za glavni zadatak imat će dojavljivanje izvoznih prilika. U suradnji s našim partnerima - Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim izvoznicima i Hrvatskom udrugom poslodavaca - dostavljat ćemo ih u (zasada u obliku newslettera, a kasnije u nekoj naprednijoj tehnološkoj formi)  u relevantnom vremenskom roku našim izvoznicima.
  • Drugo, na našem novom website-u gospodarske diplomacije koji će zaživjeti krajem mjeseca izvoznici će – među ostalim - moći:
    • Naći detaljne gospodarske informacije o svim zemljama svijeta i odnosima s Hrvatskom
    • Prijaviti trgovinske barijere, koje ćemo potom pojedinačno i sustavno rušiti
    • Zatražiti od naših veleposlanstva uslugu s po prvi puta definirane liste usluga. Njihov zahtjev ćemo pratiti kroz u tu svrhu osmišljeni interni customer relationship management sustav i na njega imati obvezu odgovoriti u najkraćem vremenskom roku.
  • Treće, svjesni da svaki izvozni posao počinje kod kuće i zahtjeva punu potporu cijelog niza državnih ali i gospodarskih subjekata, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova iniciralo je osnivanje Povjerenstva Vlade za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva. To tijelo, koje će svoju prvu sjednicu održati također ovog mjeseca, ima za cilj definirati smjernice politike hrvatskog izvoza te kroz konkretni set mjera odgovoriti na zahtjeve hrvatskih izvoznika u svim fazama izvoza - od razvoja proizvoda, financiranja, edukacije i rušenja administrativnih barijera u zemlji – sve do potpore u inozemstvu.
    Posebno bih želio naglasiti da će Povjerenstvo za predmet svog djelovanja imati i integriranje izvozne politike s politikom stranih ulaganja, odnosno usmjeravanje ulaganja u izvozno-orijentirane aktivnosti. Krajnje je vrijeme da se orijentiramo na greenfield investicije za proizvodnju te učinimo konkurentnim one sektore i djelatnosti koje smatramo strateški važnima za dugoročni razvoj naše zemlje.
    Povjerenstvo će imati još jednu važnu zadaću – koordinirati nastupe svih relevantnih dionika u promociji hrvatskog gospodarstva. Drugim riječima – svi mi u ministarstvima i poslovnim udruženjima – ćemo zbiti glave te dogovoriti prioritete, hodogram i podjelu aktivnosti u nastupima prema inozemstvu, shodno interesima naših izvoznika i mogućnostima privlačenja stranih ulaganja.   

I da se razumijemo – sve ovo ne znači da je novi sustav gospodarske diplomacije novi čarobni štapić za plasman nečijeg proizvoda u inozemstvo ili 'quick-fix' za izlazak gospodarstva iz krize. Svako takvo tumačenje ne samo da bi bio suštinski krivo, već i krajnje kontraproduktivno. Upravo naprotiv - pred nama je dug, mukotrpan put izgradnje jednog kompleksnog sustava i jedne nove institucionalne kulture - one osobne odgovornosti, meritokracije i učinkovitosti. Na njemu nas čekaju mnoge sagledive i nesagledive prepreke, nerazumijevanje i otpori. Čekaju nas, zasigurno, i neke naše vlastite greške u hodu. No unatoč tome posve sam uvjeren da ćemo u narednih nekoliko mjeseci pomoći okrenuti novu stranicu u institucionalnoj potpori hrvatskom izvozu te ujedno koristim ovu priliku zamoliti sve vas za vašu otvorenu suradnju i podršku tim našim predanim naporima.

Hvala na pažnji.     
 

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana