Mjesec: Godina:
Zagreb, 09. studenog 2017.

Govor ministrice Pejčinović Burić na okruglom stolu „Republika Hrvatska - 20 godina pred Europskim sudom za ljudska prava“

Govor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić na otvaranju okruglog stola pod nazivom „Republika Hrvatska - 20 godina pred Europskim sudom za ljudska prava“, koji se u četvrtak, 9. studenog 2017. godine održao u Zagrebu.


Poštovani,

posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti danas među nama gospodina Guida Raimondija, predsjednika Europskog suda za ljudska prava. Pozdravljam i časne sutkinje Europskog suda za ljudska prava, Vrhovnog i Ustavnog suda Republike Hrvatske, zastupnicu Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te sve vas, uvažene sudionike ovog okruglog stola.

Čast mi je što vam se mogu obratiti u ime predsjednika Vlade gospodina Andreja Plenkovića i u svoje osobno ime, na skupu kojim obilježavamo dvadesetu godišnjicu Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Dame i gospodo,

Hrvatska je prošle godine u ovo vrijeme obilježila svoje uspješno dvadesetogodišnje članstvo u Vijeću Europe, kolijevci Europskog suda za ljudska prava. Upravo je Vijeće Europe zaslužno za promicanje europskog zajedništva u stvaranju najviših standarda ljudskih prava te njihovoj praktičnoj primjeni na nacionalnoj razini.

Vijeće Europe je danas pozvano odgovarati na brojne izazove, što ne bi bilo moguće bez sinergije s državama članicama. Svojim djelovanjem Vijeće suzbija različite oblike nesnošljivosti prema osjetljivim društvenim skupinama. To se odnosi primjerice i na nasilje, uključujući ono vrlo sofisticiranog karaktera nad ženama i djecom.

Hrvatska je od početka svog članstva u Vijeću Europe dokazala svoju opredijeljenost cjelovitom pristupu u poštivanju ljudskih prava, izgradnji demokratskih standarda, kao i vladavini prava. Upravo je vladavina prava od presudne važnosti u prevladavanju društvenih i političkih poteškoća i stvaranju uspješnog društva.

Poštovani,

Proces usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa standardima Vijeća Europe u znatnoj je mjeri pridonio pripremama Hrvatske za ulazak u članstvo Europske unije, u kojoj smo nastavili predano djelovati na ovome području u suradnji s drugim državama članicama.

Hrvatska je od ove godine po prvi put i članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava. Naše ukupno međunarodno djelovanje, u skladu s utvrđenim vanjskopolitičkim prioritetima, usmjereno je dakle i prema daljnjem razvoju i zaštiti ljudskih prava.

Članstvo u Vijeću Europe zahtijeva od nas predanost i kontinuirano potvrđivanje. Naši stručnjaci sudjeluju u aktivnostima brojnih tijela i radnih skupina u okviru Vijeća. Suradnja se ostvaruje na razini svih dionika hrvatskog društva, od predstavnika Hrvatskog sabora i državne uprave do civilnog društva. U skladu s našim nacionalnim prioritetima, naglasak je na zaštiti i promicanju prava najranjivijih društvenih skupina poput djece i osoba s invaliditetom, prava pripadnika nacionalnih manjina te prava žena. Vrijedi istaknuti kako je Hrvatska stranka preko stotinu instrumenata (konvencija i protokola) Vijeća Europe. 

Željela bih iskoristiti ovu priliku i podsjetiti kako će Hrvatska od svibnja do studenog 2018. godine po prvi put predsjedati Odborom ministara, najvažnijim izvršnim tijelom Vijeća Europe. Našim aktivnostima želimo pridonijeti promicanju zajedničkih europskih standarda i vrijednosti, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama članicama.

Dame i gospodo,

Europska konvencija o ljudskim pravima i njezin jedinstven regionalni mehanizam zaštite - Europski sud za ljudska prava, kao i njegova trenutna reforma, u fokusu su djelovanja država članica Vijeća Europe.

Hrvatska je još 5. studenog 1997. godine priznala nadležnost Europskog suda za ljudska prava. Sud je u predmetima koji se odnose na Hrvatsku donio više od 390 presuda, 189 odluka o nedopuštenosti zahtjeva te preko 260 odluka o prijateljskom rješenju spora.  

Važno je istaknuti kako naznačene presude i odluke Suda predstavljaju važan doprinos jačanju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Neovisno o njihovom sadržaju, odluke Suda pokretač su pozitivnih promjena u načinu tumačenja domaćeg zakonodavstva i sudske, te upravne prakse.

Potpora Hrvatske radu Suda je nesporna. Ovo je vidljivo i iz činjenice da Hrvatska već nekoliko godina višak sredstava iz redovnog proračuna Vijeća Europe alocira za rad Suda, kao dobrovoljan doprinos smanjivanju velikog broja zaostalih predmeta.

Iskustvo dosadašnjih 20 godina pokazuje kako je u Hrvatskoj zaživjela spoznaja da svi koji primjenjuju hrvatske propise, iste tumače i u skladu s pravnim stajalištima izraženim u presudama Suda. Međutim, i dalje postoji prostor za daleko kvalitetniju primjenu Konvencije u Hrvatskoj, što je odgovornost svih nas.

U tom su smislu nacionalna tijela, osobito sudovi, prvi čuvari ljudskih prava. Oni su ti koji osiguravaju potpunu, učinkovitu i izravnu primjenu Konvencije u skladu s načelom supsidijarnosti.

Dame i gospodo,

u listopadu ove godine u Hrvatskom saboru potvrđen je Zakon o Protokolu br. 15 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima. I ovaj čin još jednom potvrđuje našu političku volju za učinkovitom primjenom Konvencije u praksi.                                                                                                                  

Izmjene koje donosi Protokol br. 15 unaprjeđuju strazburški sustav zaštite ljudskih prava te osiguravaju povoljnije uvjete za daljnje djelovanje Suda kao njegovog vitalnog mehanizma. Želim naglasiti kako smo snažno podupirali izradu i usvajanje ovog Protokola, a Hrvatska je stranka i svih dosadašnjih (četrnaest) protokola uz Konvenciju.

Zaključno, osobito mi je drago što na ovom okruglom stolu imamo priliku u nazočnosti predsjednika Suda, gospodina Guida Raimondija, razmotriti djelovanje i promišljati daljnju viziju rada Suda. Prigoda je ovo da se također ocijene dosadašnji rezultati rada na ovom području, analizira trenutno stanje hrvatskih predmeta pred Sudom te naznače mogući daljnji pravci sveobuhvatne primjene Konvencije u Hrvatskoj.

Konačno, poštivanje ljudskih prava naša je trajna obveza prema nama samima, a njihova zaštita naša odgovornost prema vlastitom društvu.

Hvala vam. 

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana