Vijeće za ljudska prava

Vijeće za ljudska prava (Human Rights Council) je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava diljem svijeta, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće za ljudska prava broji 47 država članica UN-a koje bira Opća skupština UN-a na razdoblje od 3 godine, a zasjeda u Ženevi.

Hrvatska je u listopadu 2016. po prvi put izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava u mandatu 2017.-2019. godine. Hrvatska će se svojim članstvom aktivno uključiti u globalno djelovanje na području ljudskih prava, kako prema aktualnim trendovima i izradi novih standarda u promicanju i zaštiti ljudskih prava, tako i u odnosu na podizanje svijesti o potrebi jačanja njihove zaštite u zemljama u kojima je kršenje ljudskih prava i klima nekažnjavanja prijetnja građanima. Hrvatska će pridonijeti daljnjem osnaživanju i boljoj međusobnoj suradnji brojnih mehanizama Vijeća za ljudska prava te drugih tijela Ujedinjenih naroda, sa svrhom postizanja učinkovitog i pravovremenog odgovora na izazove današnjice u zaštiti i razvoju ljudskih prava.

Također, Hrvatska je kroz svoje vanjskopolitičko djelovanje odlučna nastaviti s promicanjem nacionalnih prioriteta, kao što su zaštita prava djeteta, osoba s invaliditetom, manjina, borba protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima, osvješćivanje pitanja progona kršćanskih zajednica i drugih vjerskih manjina u zemljama u kojima se ne poštuju vjerske slobode te nastavak aktivnog članstva u  Plavoj skupini (Blue Group) koja promiče pravo na pristup vodi. Članstvo u Vijeću ujedno je i prilika Republici Hrvatskoj za širenje primjera svoje dobre prakse u domeni promicanja i zaštite ljudskih prava.

Hrvatska podupire rad tvz. posebnih mehanizama Vijeća za ljudska prava (tematski i country izvjestitelji), a čiji terenski rad predstavlja inicijalni doprinos za izradu novih standarda. Bila je u skupini država koje su vrlo rano istaknule otvoreni poziv posebnim mehanizmima za pregled stanja u RH, a slijedom čega su uspješno ostvareni posjeti Hrvatskoj posebne izvjestiteljice za stanovanje i posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama.

Prvo nacionalno izvješća u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (instrument Vijeća za ocjena stanja ljudskih prava u svim države na jednakim temeljima) na Vijeću za ljudska prava uspješno je 2010. godine predstavio tadašnji državni tajnik Andrej Plenković. U 2015. predstavljeno je i drugo UPR izvješće. U 2013. godini Vijeću je upućeno i među-izvješće o provedbi UPR preporuka za Hrvatsku, dok se drugo takvo izvješće očekuje početkom 2018. godine.

Istodobno, Hrvatska promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a (Commission on Human Rights) bila je nositelj inicijative za usvajanje Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, Hrvatska je pred Vijećem uspješno re-afirmirala ovu inicijativu, a u suradnji s Kostarikom i Poljskom predvodi  inicijativu koja će ponovno biti predstavljena u rujnu 2017. godine.

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana