Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP)

Općenito. Proces suradnje u Jugoistočnoj Europi (South-East European Cooperation Process - SEECP) pokrenut je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje te stvaranja klime povjerenja, dobrosusjedstva i stabilnosti. Posebna je značajka SEECP-a da je nastao na poticaj država regije te da se nastoji profilirati kao autentični glas Jugoistočne Europe.

Osnovni ciljevi regionalne suradnje u okviru SEECP-a odnose se na jačanje sigurnosne i političke suradnje, intenziviranja gospodarskih odnosa te suradnje na području ljudske dimenzije, demokracije, pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala. Jačanjem dobrosusjedskih odnosa, preobrazbom regije u područje mira i stabilnosti SEECP doprinosi približavanju članstvu u EU i NATO svih sudionica Procesa koje to žele.

Sudjelovanje RH. Republika Hrvatska sudjeluje u aktivnostima SEECP-a u statusu promatrača od 1997. godine. Pristupivši Povelji o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i suradnji u Jugoistočnoj Europi Republika Hrvatska formalno je postala punopravna sudionica Procesa 22. listopada 2004. godine.

Države Sudionice SEECP-a su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Slovenija, Srbija te Turska. Kosovo sudjeluje pod nazivom „SEECP Participant“.

Trojku SEECP-a od lipnja 2016. godine čine Bugarska, Hrvatska i Slovenija.

Dokumenti. Temeljni dokument SEECP-a je Povelja o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i suradnji u Jugoistočnoj Europi (Charter on Good Neighbourly Relations, Stability, Security and Co-operation in South Eastern Europe) koja je potpisana na sastanku predsjednika država i vlada u Bukureštu 12. veljače 2000. godine. Proceduralne odredbe Povelje su izmijenjene potpisivanjem Protokola o izmjeni Povelje na Zagrebačkom Summitu kada je usvojen i Zagrebački završni akt o jačanju SEECP-a kojim je započet proces osnivanja Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC), potvrđena odluka ministara vanjskih poslova o imenovanju g. Hide Biščevića za glavnog tajnika RCC-a te odluka o sjedištu Tajništva RCC-a u Sarajevu. Time je započeo proces afirmacije načela regionalnog vlasništva koji je završio sastankom 27. veljače 2008. godine u Sofiji na kojem je bila izvršena primopredaja ovlasti s Pakta o stabilnosti na Vijeće za regionalnu suradnju. SEECP jača povezanost sa svojim operativnim tijelom, Vijećem za regionalnu suradnju (RCC).

Predsjedanje. SEECP je regionalni proces kojeg koordinira država predsjedateljica. Predsjedanje SEECP-om traje godinu dana i rotira se među članicama. Država predsjedateljica predstavlja SEECP na međunarodnim sastancima i domaćin je godišnjem sastanku šefova država i vlada, formalnim i neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova, sastancima resornih ministara te operativnim sastancima političkih direktora.

Republika Hrvatska prvi je put predsjedala SEECP-om od 4. svibnja 2006. godine do 11. svibnja 2007. godine kada je održan Summit SEECP-a u Zagrebu. Na sastanku šefova država i vlada 1. lipnja 2016. u Sofiji, Republika Hrvatska je po drugi put preuzela predsjedanje SEECP-om za razdoblje 2016 - 2017. Ministar vanjskih i europskih poslova RH Miro Kovač iznio je pet osnovnih elemenata/načela koji će biti nit vodilja hrvatskog predsjedanja SEECP-om: solidarnost, podrška zemljama kandidatima EU, povezanost, jačanje političkog dijaloga (kroz parlamentarnu suradnju) i energetska sinergija, te tri prioritetna područja: znanost i obrazovanje (RH je domaćin Centra za znanost i inovacije u Splitu – WISE i Centra za poduzetničko obrazovanje - SEECEL), energetika (plutajući LNG terminal Krk, Jadransko-jonski plinovod) i korištenje oružanih snaga u civilnim kriznim situacijama (migracije, terorizam, radikalizacija, nasilni ekstremizam, prirodne i druge katastrofe i krizne situacije).

Tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a održan je neformalni ministarski sastanak SEECP-a (22. rujna 2016., New York) kojem je predsjedao mvep Miro Kovač. Sastanku su prisustvovali ministri vanjskih poslova zemalja članica ili njihovi predstavnici. Mvep Kovač prisutnima je predstavio moto, načela i prioritete hrvatskog predsjedanja SEECP-om.

Drugi neformalni ministarski sastanak SEECP-a, kojemu je predsjedao potpredsjednik Vlade RH i mvep Davor Ivo Stier, održan je 3. ožujka 2017. g. u Zagrebu. Na sastanku je naglašena povezanost i suradnja u JIE kao važan preduvjet za rješavanje različitih izazova kojima se suočavamo, npr. migracije te radikalizam i terorizam. Napomenuta je važnost suradnje u području infrastrukture te prometnog i energetskog povezivanja. Istaknuta je podrška državama koje teže priključenju EU i NATO. Kosovo i BiH kandidirali su se za preuzimanje predsjedanja SEECP-om za period 2018.-2019. (nakon Slovenije), a odluka će se donijeti na sastanku predsjednika država i vlada sudionica SEECP-a, koji će se održati u lipnju 2017. godine. Na sastanku je usvojena Zajednička izjava neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova SEECP-a.

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana