Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

JADRANSKO JONSKA INICIJATIVA

Jadransko jonska inicijativa pokrenuta je 20. svibnja 2000. godine  u Anconi na Konferenciji o sigurnosti i razvoju Jadranskog i Jonskog mora. Primarni cilj inicijative bio je jačanje regionalne suradnje i zajedničkih odgovora na probleme vezane za sigurnost i stabilnost, kao i za zaštitu okoliša na području Jadranskog i Jonskog mora.

Inicijativa uključuje osam država: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju i Srbiju.

Upravljačka tijela Inicijative su Jadransko-jonsko vijeće, kojeg čine ministri vanjskih poslova; Odbor viših dužnosnika, u čijem su sastavu nacionalni koordinatori; te Glavno tajništvo sa sjedištem u Anconi. Države članice predsjedaju prema abecednom redu u trajanju od godine dana.

Aktivnosti se odvijaju kroz pet okruglih stolova: transportne i energetske veze; održivi turizam i kultura; sveučilišna suradnja; zaštita okoliša i civilna zaštita; plavi rast/pomorska suradnja. Okrugli stolovi naslanjaju se na četiri stupa tematskih prioriteta Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR): plavi rast; povezivanje regije (transport i energetika); okoliš; održivi turizam, te imaju za cilj promicanje i optimizaciju EUSAIR-a.

Republika Hrvatska predsjedala je Jadransko jonskom inicijativom tri puta (2000. – 2001.; 2007. – 2008., 2015. – 2016.).

Tijekom prvog predsjedanja (2000. – 2001.) pokrenuta je parlamentarna dimenzija Inicijative. Prvi sastanak predsjednika parlamenata JJI održan je u travnju 2001. u Zadru. Naglasak predsjedanja RH JJI bio je na suradnji na području gospodarskog razvoja, prometne povezanosti, suzbijanja svih oblika kriminala, pružanja tehničke pomoći, zaštite okoliša, zdravstvene i kulturne suradnje, razvoja turizma i pomorske suradnje.

Drugo predsjedanje RH (2007. – 2008.) odredilo je smjernice za profiliranje prepoznatljivog jadransko-jonskog identiteta Inicijative. Područja suradnje ograničena su na ona od zajedničkog interesa. Donesen je Pravilnik o radu okruglih stolova, postignut je dogovor o osnivanju Stalnog tajništva i usvojen je Pravilnik o njegovom radu. Uvedena je interaktivna suradnja dvaju ili više okruglih stolova. Postavljeni su temeljni preduvjeti za buduću projektno orijentiranu suradnju Inicijative. Tijela JJI pozvana su na jačanje suradnje s Forumom jadransko-jonskih gospodarskih komora, Forumom jadransko-jonskih gradova te UniAdrionom, mrežom međusveučilišne suradnje u jadransko-jonskoj regiji.

Tijekom svog trećeg predsjedanja JJI (2015. – 2016.), Republika Hrvatska postala je prva država sudionica EUSAIR koja je, zajedno s EK, su-predsjedala Upravljačkim odborom EUSAIR-a. Naglasak hrvatskog predsjedanja bio je na projektnoj suradnji s fokusom na projekte koji imaju snažan učinak na sve zemlje regije. RH je pokrenula politički dijalog u aspektima redefiniranja ciljeva JJI; pozicioniranja JJI u novom političkom okviru i prostoru suradnje nakon usvajanja Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju; usvajanja prijedloga o reorjentaciji Stolova JJI kako bi postali dio tematskih koordinacijskih grupa EUSAIR-a; suradnje sa drugim inicijativama i organizacijama; suradnje s EU/EK. Važan dio predsjedanja RH JJI ostala je međuparlamentarna suradnja, dok je ključna komponenta obaju predsjedanja (JJI i EUSAIR) bio nastavak eurointegracijskog procesa. Deklaracija iz Dubrovnika (svibanj 2016.), završni dokument hrvatskog predsjedanja, usvojena na Prvom Forumu EUSAIR-a i ministarskom sastanku Jadransko-jonskog vijeća/EUSAIR-a, pozdravila je odluku o organiziranju zajedničkih sastanaka Jadransko-jonskog vijeća i ministarskih sastanaka EUSAIR-a.

 

http://www.aii-ps.org/