Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

JADRANSKO JONSKA INICIJATIVA

Jadransko jonska inicijativa pokrenuta je 20. svibnja 2000. godine u Anconi na Konferenciji o sigurnosti i razvoju Jadranskog i Jonskog mora. Primarni cilj inicijative bio je jačanje regionalne suradnje i zajedničkih odgovora na probleme vezane za sigurnost i stabilnost, kao i za zaštitu okoliša na području Jadranskog i Jonskog mora.

Inicijativa uključuje deset država: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Srbiju i San Marino.

Upravljačka tijela Inicijative su Jadransko-jonsko vijeće, kojeg čine ministri vanjskih poslova; Odbor viših dužnosnika, u čijem su sastavu nacionalni koordinatori; te Glavno tajništvo sa sjedištem u Anconi. Države članice predsjedaju prema abecednom redu na engleskom jeziku. Predsjedanje traje godinu dana (lipanj – svibanj).

Aktivnosti se odvijaju kroz pet okruglih stolova: transportne i energetske veze; održivi turizam i kultura; sveučilišna suradnja; zaštita okoliša i civilna zaštita; plavi rast/pomorska suradnja. Okrugli stolovi naslanjaju se na četiri stupa tematskih prioriteta Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR): plavi rast; povezivanje regije (transport i energetika); okoliš; održivi turizam.

Republika Hrvatska predsjedala je Jadransko jonskom inicijativom tri puta (2000. – 2001.; 2007. – 2008., 2015. – 2016.).

Za prvog predsjedanja RH (2000. – 2001.) pokrenuta je parlamentarna dimenzija Inicijative. Naglasak predsjedanja bio je gospodarski razvoj, prometna povezanost, suzbijanje kriminala, pružanje tehničke pomoći, zaštita okoliša, zdravstvena i kulturna suradnja, razvoja turizma i pomorska suradnja.

Drugo predsjedanje RH (2007. – 2008.) odredilo je smjernice za profiliranje prepoznatljivog jadransko-jonskog identiteta Inicijative. Donesen je Pravilnik o radu okruglih stolova, postignut je dogovor o osnivanju Stalnog tajništva i usvojen je Pravilnik o njegovom radu.

Tijekom trećeg predsjedanja JJI (2015. – 2016.), RH postala je prva država sudionica EUSAIR koja je, zajedno s EK, su-predsjedala Upravljačkim odborom EUSAIR-a. RH je pokrenula politički dijalog u aspektima redefiniranja ciljeva JJI; pozicioniranja JJI u novom političkom okviru suradnje nakon usvajanja Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju; usvajanja prijedloga o reorijentaciji Stolova JJI kako bi postali dio tematskih koordinacijskih grupa EUSAIR-a; suradnje sa drugim inicijativama i organizacijama; suradnje s EU/EK. Deklaracija iz Dubrovnika (svibanj 2016.), završni dokument hrvatskog predsjedanja, usvojena na Prvom Forumu EUSAIR-a i ministarskom sastanku Jadransko-jonskog vijeća/EUSAIR-a, pozdravila je odluku o organiziranju zajedničkih sastanaka Jadransko-jonskog vijeća i ministarskih sastanaka EUSAIR-a.

Poveznica između aktivnosti JJI i EUSAIR-a ostvarena je na sastanku u Dubrovniku 2016. EUSAIR i JJI koji su komplementarni, odvijaju se paralelno – sastanci se održavaju u isto vrijeme i aktivnosti se koordiniraju.

Aktualna predsjedateljica je Slovenija, do 2021. godine.

Više informacija na:

http://www.aii-ps.org/