Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Prioriteti hrvatske politike razvojne suradnje

Hrvatska je Nacionalnom strategijom razvojne suradnje i humanitarne pomoći za razdoblje od 2015. do 2020. godine definirala zemljopisne i sektorske prioritete.

Zemljopisni i sektorski prioriteti

Zemljopisni i sektorski prioriteti odabrani su ovisno o političkim, gospodarskim i sigurnosnim interesima Republike Hrvatske, protkani specifičnim znanjima i iskustvima u području izgradnje mira i sigurnosti, poslijeratne tranzicije/obnove, oporavka, izgradnje države i promicanja ljudskih prava, naročito osnaživanja žena.

Sukladno tome, Hrvatska svoju međunarodnu razvojnu suradnju usmjerava na tri zemljopisna područja. Unutar svakog zemljopisnog područja odabran je ograničen broj ključnih država (projektnih država) s kojima se potiče projektna suradnja. Nadalje, sukladno navedenim kriterijima, iz svakog zemljopisnog područja izdvojena je po jedna država (programska država) za koju su postojeći i planirani projekti objedinjeni u sveobuhvatan višegodišnji program razvojne suradnje, usuglašen s nacionalnim razvojnim prioritetima države partnerice.

Zemljopisni prioriteti

  • Jugoistočna Europa s naglaskom na projektnu suradnju s Crnom Gorom, Kosovom i Makedonijom.
  • Sjeverna Afrika i Bliski istok su nakon jugoistočne Europe sljedeći hrvatski interesni prsten koji je sigurnosno, gospodarski i politički značajan za Hrvatsku, ali i za EU, s naglaskom na suradnju s Irakom (posebice na područje Kurdistana na sjeveru Iraka), Palestinskom samoupravom i Sirijom.
  • Najnerazvijenije i države u tranziciji zemljopisno su raspršene, ali tematski vrlo bliske države, koje se suočavaju sa sličnim izazovima krhkosti, nestabilnosti i sukoba te političke, gospodarske i društvene tranzicije. Među takvim državama su Afganistan, Kolumbija i Tanzanija. Programska država je Ukrajina.

Prvi prioritet: Jugoistočna Europa

Hrvatska posjeduje znanja, iskustva i kapacitete koji su potrebni državama u hrvatskom susjedstvu, a odnose se na

  • poslijeratnu tranziciju;
  • politički, gospodarski i kulturni razvoj;
  • razvoj civilnog društva;
  • razvoj institucija i poluga pravne države;
  • razvoj pravilnog upravljanja;
  • razvoj borbe protiv korupcije i
  • poštivanje ljudskih prava.

Države jugoistočne Europe u neposrednom su susjedstvu s Hrvatskom, na vanjskim granicama EU-a, te su kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje EU i NATO-u. U tom procesu Hrvatska, kao najnovija članica, može značajno pridonijeti.

Unutar regije Jugoistočne Europe, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje na projektnoj suradnji s  Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Srbijom.

Programska država – Bosna i Hercegovina. Povijesne poveznice, neposredno susjedstvo, visoki stupanj povezanosti društva, kulture i gospodarstva te hrvatska konstitutivnost, neki su od ključnih razloga iz kojih je Bosna i Hercegovina među glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske. Kao članica EU-a, Hrvatska je snažno zainteresirana za pružanje podrške i pomoći Bosni i Hercegovini u političkom, društvenom i gospodarskom razvoju, koji bi je približio članstvu u Europskoj uniji.

Drugi prioritet: Sjeverna Afrika i Bliski istok

Sjeverna Afrika i Bliski istok su, nakon jugoistočne Europe, sljedeći hrvatski interesni prsten, koji je  sigurnosno, gospodarski i politički značajan za Hrvatsku i za EU. Ove regije zbog svojeg su zemljopisnog položaja svojevrsni most između EU-a, Afrike i Azije. U tom pogledu, ova regija važan je dionik u raspravama o sigurnosnim i migracijskim pitanjima, ali i partner s velikim kapacitetima za razvoj gospodarskih odnosa. Sjeverna Afrika i Bliski istok prošli su, a u nekim dijelovima još uvijek prolaze, kroz razdoblje političkog i društvenog preslagivanja. Hrvatska može dati svoj doprinos u razrješenju i ublažavanju posljedica tih procesa.

Unutar regije Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje projektnoj suradnji s Irakom, Marokom, Palestinskom samoupravom, Sirijom i Tunisom.

Programska država – Jordan. U regiji, koja je obilježena dugotrajnom političkom nesigurnošću, Jordan se može izdvojiti kao primjer političke stabilnosti, koja pozitivno utječe na gospodarski i društveni razvoj. Jordan je stoga često odredište za izbjeglice iz okolnih kriznih područja. Dosadašnja razvojna suradnja Hrvatske i Jordana pokazala je značajne pozitivne učinke i ojačavanje suradnje donijet će koristi za obje države.

Treći prioritet: najnerazvijenije i države u tranziciji

Najnerazvijenije i države u tranziciji zemljopisno su raspršene, ali tematski vrlo bliske države, koje se suočavaju sa sličnim izazovima krhkosti, nestabilnosti, sukoba te političke, gospodarske i društvene tranzicije. Suradnjom s ovim državama Hrvatska će osigurati ispunjenje međunarodnih obveza, ali i imati priliku izravno prenositi vlastita iskustva te otvoriti mogućnosti daljnjeg razvoja međusobne suradnje na političkom i gospodarskom planu. Poticanje razvojne suradnje s državama poput Mjanmara i Kolumbije pomoći će, između ostaloga, i Hrvatskoj u širenju razvojne suradnje izvan užeg regionalnog djelokruga te će osigurati otvorenost prema državama koje iskazuju potrebu za hrvatskim iskustvima. Suradnja pak s državama poput Tadžikistana ponovno će otvoriti mogućnosti drugih oblika političke i gospodarske suradnje, kao i međusobne razmjene iskustava te suradnje u drugim zemljama u razvoju.

Među spomenutim državama, a sukladno gore navedenim kriterijima, Hrvatska će posebnu pozornost posvećuje projektnoj suradnji s Afganistanom, Kolumbijom, Mjanmarom, Tadžikistanom i Tanzanijom.  

Programska država – Ukrajina. Zemljopisni položaj Ukrajinu čini mostom između političkog Istoka i Zapada, što u ovome trenutku njenome stanovništvu donosi više nedostataka nego prednosti. Politička nestabilnost, oružani sukob, okupirana područja i posljedice, koje ove okolnosti donose ukrajinskome stanovništvu, poznate su Hrvatskoj. Upravo iz tog razloga, Hrvatska, prenoseći vlastita iskustva, već pridonosi, a namjerava i nastaviti sustavno pridonositi umanjenju posljedica rata kroz projekte protuminskog djelovanja, psihosocijalne pomoći žrtvama, resocijalizacije branitelja i druge.  

Sektorski prioriteti

Sektorski prioriteti odabrani su prema kriterijima iskoristivosti vlastitih znanja i iskustava, dosadašnjeg iskustva u provedbi i postojećih kapaciteta, usmjerenosti na glavne preduvjete razvoja te usklađenosti s nacionalnim prioritetima. Sukladno navedenome, Hrvatska svoju razvojnu politiku usmjerava na sljedeće sektore:

  • ratna i poslijeratna demokratska tranzicija
  • razvoj čovjeka
  • obrazovanje
  • zdravlje
  • zaštita i osnaživanje žena, djece i mladih
  • održivi gospodarski razvoj