Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Prioriteti hrvatske politike razvojne suradnje

Hrvatska je Nacionalnom strategijom razvojne suradnje i humanitarne pomoći za razdoblje od 2015. do 2020. godine definirala zemljopisne i sektorske prioritete.

Zemljopisni i sektorski prioriteti

Zemljopisni i sektorski prioriteti odabrani su ovisno o političkim, gospodarskim i sigurnosnim interesima Republike Hrvatske, protkani specifičnim znanjima i iskustvima u području izgradnje mira i sigurnosti, poslijeratne tranzicije/obnove, oporavka, izgradnje države i promicanja ljudskih prava, naročito osnaživanja žena.

Sukladno tome, Hrvatska svoju međunarodnu razvojnu suradnju usmjerava na tri zemljopisna područja. Unutar svakog zemljopisnog područja odabran je ograničen broj ključnih država (projektnih država) s kojima se potiče projektna suradnja. Nadalje, sukladno navedenim kriterijima, iz svakog zemljopisnog područja izdvojena je po jedna država (programska država) za koju su postojeći i planirani projekti objedinjeni u sveobuhvatan višegodišnji program razvojne suradnje, usuglašen s nacionalnim razvojnim prioritetima države partnerice.

Zemljopisni prioriteti

  • Jugoistočna Europa. Programska država je Bosna i Hercegovina. Pri tome je (u suradnji s programskom državom) naglasak na dugoročnu i sveobuhvatnu programsku suradnju, znatno temeljitiju, prethodno isplaniranu u okviru izrađenog projektnog programa, a sastavljenu od niza projekata iz različitih područja.  Unutar regije Jugoistočne Europe, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje projektnoj suradnji s Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Srbijom. Projektna suradnja ostvaruje se u provedbi pojedinačnih projekata, prethodno prepoznatih kao značajnih za razvoj u tim državama.
  • Južno i Istočno susjedstvo je, nakon jugoistočne Europe, sljedeći hrvatski interesni prsten, koji je sigurnosno, gospodarski i politički značajan za  Hrvatsku, ali i za EU. Programske države su Jordan i Ukrajina. Unutar šire regije Južnog i Istočnog susjedstva, u okviru hrvatske politike razvojne suradnje, Hrvatska je posebno posvećena  projektnoj suradnju s Egiptom, Irakom, Libanonom i Sirijom.
  • Države u razvoju zemljopisno su raspršene, ali tematski vrlo bliske države, koje se suočavaju sa sličnim izazovima krhkosti, nestabilnosti i sukoba te političke, gospodarske i društvene tranzicije. Među takvim državama, Hrvatska je posebnu usmjerena na projektnu suradnju s Afganistanom, Kolumbijom i Tanzanijom.

Prvi prioritet: Jugoistočna Europa

Hrvatska posjeduje znanja, iskustva i kapacitete koji su potrebni državama u hrvatskom susjedstvu, a odnose se na

  • poslijeratnu tranziciju;
  • politički, gospodarski i kulturni razvoj;
  • razvoj civilnog društva;
  • razvoj institucija i poluga pravne države;
  • razvoj pravilnog upravljanja;
  • razvoj borbe protiv korupcije i
  • poštivanje ljudskih prava.

Države jugoistočne Europe u neposrednom su susjedstvu s Hrvatskom, na vanjskim granicama EU-a, te su kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje EU i NATO-u. U tom procesu Hrvatska, kao najnovija članica, može značajno pridonijeti.

Unutar regije Jugoistočne Europe, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje na projektnoj suradnji s  Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Srbijom.

Programska država – Bosna i Hercegovina. Povijesne poveznice, neposredno susjedstvo, visoki stupanj povezanosti društva, kulture i gospodarstva te hrvatska konstitutivnost, neki su od ključnih razloga iz kojih je Bosna i Hercegovina među glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske. Kao članica EU-a, Hrvatska je snažno zainteresirana za pružanje podrške i pomoći Bosni i Hercegovini u političkom, društvenom i gospodarskom razvoju, koji bi je približio članstvu u Europskoj uniji.

Drugi prioritet: Južno i Istočno susjedstvo

Južno i Istočno susjedstvo je, nakon jugoistočne Europe, sljedeći hrvatski interesni prsten, koji je sigurnosno, gospodarski i politički značajan za Republiku Hrvatsku, ali i za EU. Navedeno područje zbog svojeg je zemljopisnog položaja svojevrsni most između EU-a, Afrike i Azije. U tom pogledu, ova regija važan je dionik u raspravama o sigurnosnim i migracijskim pitanjima, ali i partner s velikim kapacitetima za razvoj gospodarskih odnosa. Zemlje Južnog i Istočnog susjedstva prošle su, a u nekim dijelovima još uvijek prolaze, kroz razdoblje političkog i društvenog preslagivanja. Republika Hrvatska može dati svoj doprinos u razrješenju i ublažavanju posljedica tih procesa. Unutar šire regije Južnog i Istočnog susjedstva, Hrvatska će posebnu pozornost obratiti na projektnu suradnju sa sljedećim zemljama: Egiptom, Irakom, Libanonom i Sirijom.

Programska država – Jordan. U regiji, koja je obilježena dugotrajnom političkom nesigurnošću, Jordan se može izdvojiti kao primjer političke stabilnosti koja pozitivno utječe na gospodarski i društveni razvoj. Jordan je, susljedno, često odredište za izbjeglice iz okolnih kriznih područja. Dosadašnja razvojna suradnja Hrvatske i Jordana u području mira i sigurnosti pokazala je značajne pozitivne učinke i ojačavanje suradnje donijet će koristi za obje države.

Programska država – Ukrajina. Zemljopisni položaj Ukrajinu čini važnim partnerom za suradnju između političkog Istoka i Zapada. Radi se o značajnoj zemlji za EU – značajnoj u pogledu energetske, političke i sigurnosne stabilnosti, a trenutna politička, sigurnosna i gospodarska situacija u Ukrajini poznata je Republici Hrvatskoj. Upravo iz tog razloga, Republika Hrvatska, prenoseći vlastita iskustva putem međuinstitucionalne suradnje, već pridonosi, a namjerava i nastaviti sustavno pridonositi umanjenju posljedica sukoba. Hrvatska to planira činiti posebno kroz prenošenje hrvatskih iskustava u mirnoj reintegraciji, znanja i iskustava u pridruživanju EU te kroz pružanje humanitarne i razvojne pomoći. Razvojna suradnja s Ukrajinom uključuje i projekte izgradnje institucionalnog i zakonodavnog okvira za upravljanje, skrbi o prognanim i izbjeglim osobama, protuminskog djelovanja i humanitarnog razminiranja, psihosocijalne pomoći žrtvama, zaštite kulturnog blaga, obuke liječnika u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja  te resocijalizacije branitelja i druge.

Treći prioritet: Države u razvoju

Države u razvoju zemljopisno su raspršene, ali tematski vrlo bliske. Suočavaju se sa sličnim izazovima krhkosti, nestabilnosti i sukoba te političke, gospodarske i društvene tranzicije. Suradnjom s ovim državama Republika Hrvatska ispunjava međunarodne obveze, ali i ima priliku izravno prenositi vlastita iskustva te otvoriti mogućnosti daljnjeg razvoja međusobne suradnje na političkom i gospodarskom planu. U odabranim državama, dosadašnja razvojna suradnja pokazala je djelotvorne rezultate na kojima se može graditi nastavak suradnje, dok su kod nekih od njih utvrđene mogućnosti za napredak u cjelokupnim dvostranim odnosima. Poticanje razvojne suradnje s državama poput Afganistana i Tanzanije pomaže, između ostaloga, i Republici Hrvatskoj u širenju razvojne suradnje izvan užeg regionalnog djelokruga te osigurava otvorenost prema državama koje iskazuju potrebu za hrvatskim iskustvima. Suradnja s Kolumbijom otvara mogućnosti drugih oblika političke i gospodarske suradnje, kao i međusobne razmjene iskustava i suradnje u drugim zemljama u razvoju. Među spomenutim državama, a sukladno gore navedenim kriterijima, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje projektnoj suradnji s Afganistanom, Kolumbijom i Tanzanijom.

Sektorski prioriteti

Sektorski prioriteti odabrani su prema kriterijima iskoristivosti vlastitih znanja i iskustava u globalnim okvirima, dosadašnjeg iskustva u provedbi i postojećih kapaciteta, usmjerenosti na glavne preduvjete razvoja te usklađenosti s temeljnim nacionalnim prioritetima. Sukladno navedenome, Republika Hrvatska svoju razvojnu politiku usmjerava na sljedeće sektore:

  • dostojanstvo svake ljudske osobe

    • obrazovanje
    • zdravlje
    • zaštita i osnaživanje žena, djece i mladi
  • mir i sigurnost i razvoj demokratskih institucija

    • poslijeratna tranzicija
    • pristupanje E
  • odgovoran gospodarski razvoj