Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Odgovoran gospodarski razvoj

Izgradnja zdravih temelja za razvoj društva ovisi o uspostavi pametnog, održivog i uključivog gospodarskog okruženja, koje će se temeljiti na korporativnoj, socijalnoj i okolišnoj odgovornosti, koje je oslobođeno od korupcije i koje poštuje lokalni kontekst. Republika Hrvatska teži gospodarskom osnaživanju zemalja partnerica, kao važnom pospješivaču trajnog i održivog napretka društva, otpornog na krize i prirodne katastrofe. U tom smislu, Hrvatska će dati svoj doprinos izgradnji i osuvremenjivanju infrastrukture i industrijskih kapaciteta, u velikoj mjeri putem mreža organizacija, poput Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj UNIDOa (United Nations Industrial Development Organization), koja ima razvijenu logističku mrežu diljem svijeta, a osobito na zemljopisnim područjima koja su prioriteti hrvatske razvojne suradnje.

Hrvatska je država koja vlastiti razvoj temelji na odgovornom korištenju resursa, zaštiti prirode i održanju bioraznolikosti. Stoga u svoje razvojne programe ugrađuje sastavnicu zaštite okoliša, naročito u pogledu odgovornog gospodarstva, turizma, poljoprivrede i ribarstva, održive proizvodnje i potrošnje te zaštite morskih ekosustava i vodnih resursa, kao općeg javnog dobra. Hrvatska će se zauzimati za pravo autohtonih stanovnika na samoodrživo posjedovanje i obradu zemlje te će se u državama, u kojima katastarsko pravo vlasništva nije uređeno, zalagati za uređenje zakupa zemlje koje je stanovnicima osnovni izvor prihoda. Hrvatska, u okviru svoje razvojne politike, podržava i promiče:

  • uključiv i pravedan gospodarski razvoj – gospodarski razvoj koji je ravnomjerno raspoređen na cjelokupno stanovništvo te ima pozitivan učinak na razvoj društva u cjelini;
  • poštivanje međunarodnih okolišnih, radnih i društvenih standarda;
  • djelovanje protiv dječjeg rada;
  • isticanje stajališta kako samo vremenski umjeren i dostojno plaćen rad osigurava zadovoljstvo, inovativnost i produktivnost radnika;
  • poštivanje lokalnog konteksta i običaja – to je ključno za pozitivne učinke, kako za privatni sektor, tako i za zajednicu

Rano uspostavljena suradnja i pronalaženje zajedničkog interesa između organizacija civilnog društva, sindikalnih udruženja, lokalne zajednice i privatnog sektora temelj su uspješne integracije i prihvaćenosti ulagača od strane zajednice. Posljedično, takav odnos donijet će veće prinose i brži povrat ulaganja, a nastup na tržištu bit će trajno održiv. S tim u skladu, u suradnji s privatnim sektorom, razmatraju se mogućnosti podrške

  • razvoju malog i srednjeg poduzetništva te društvenog poduzetništva;
  • cjeloživotnog učenja za poduzetništvo i financijske pismenosti kao ključne vještine;
  • ženskog poduzetništva;
  • gospodarstva temeljenog na znanju;
  • zaštiti okoliša;
  • revitalizaciji gospodarstva nakon sukoba, naročito u pogledu turizma;
  • kreativnosti, inovativnosti i razmjeni spoznaja i iskustava.