Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Vijeće sigurnosti

RH u Vijeću sigurnosti 2008-2009

Republika Hrvatska završila je 31. prosinca 2009. godine svoj mandat nestalne članice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda za razdoblje 2008.-2009. godine. Uspješnim djelovanjem u Vijeću sigurnosti, koje predstavlja vrhunac vanjskopolitičkog angažmana svake države, afirmirana je pozicija Republike Hrvatske kao odgovorne i uvažene članice međunarodne zajednice te okrunjeno njezino gotovo osamnaestogodišnje članstvo u ovoj svjetskoj organizaciji. Republika Hrvatska demonstrirala je spremnost i sposobnost da kao članica Vijeća sigurnosti u punoj mjeri preuzme i odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

 

Izvor: UN foto

 

Izvor: UN foto
Izbori su održani 16. listopada 2007. godine, tijekom 62. zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku. Republika Hrvatska izabrana je za novu nestalnu članicu Vijeća sigurnosti iz kruga Istočnoeuropskih država, zadobivši podršku velike većine država članica UN-a, što je nakon drugog kruga glasovanja dovelo do odustajanja respektabilnog protukandidata Češke Republike. Izbor u ovo prestižno tijelo predstavljao je jedan od najvećih vanjskopolitičkih postignuća i priznanja ugledu Republike Hrvatske od njezina osamostaljenja te potvrdu kontinuiteta i kvalitete rada hrvatske diplomacije, ali i Republike Hrvatske u cjelini. Članstvu u Vijeću sigurnosti prethodila su i druga uspješna ostvarenja unutar sustava UN-a, poput članstva u Ekonomskom i socijalnom vijeću (ECOSOC) u razdoblju od 2000. do 2002. godine te predsjedanja istim tijelom u 2002. godini, potom članstva u brojnim funkcionalnim komisijama ECOSOC-a počevši od 1999. godine pa sve do sudjelovanja u osnivanju i članstvu u prvom sazivu Komisije za izgradnju mira u razdoblju 2006.-2007. godine.

 

 

Izvor: UN foto
Kandidatura Republike Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti najveći je dosadašnji pothvat Republike Hrvatske u okviru UN-a i projekt koji je obuhvatio cjelokupne kapacitete države. Poseban doprinos u ovim naporima dali su Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor, a sustavno i precizno ga je vodilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija predstavljajući kandidaturu Republike Hrvatske izravno i putem svoje diplomatske mreže u svijetu. Uspjeh hrvatske kandidature svjedoči o njezinu ugledu, sustavno izgrađivanom od 1992. godine i temeljenom na ostvarenim postignućima u jačanju demokracije i vladavine prava, izgradnji institucija te doprinosu razvoju mira i stabilnosti. Hrvatska je od države objekta rasprava međunarodne zajednice i primateljice međunarodne pomoći postala država koja je aktivni subjekt u sveobuhvatnim međunarodnim mirovnim naporima i država koja šalje mirovne postrojbe. Izboru Republike Hrvatske u Vijeće sigurnosti značajno su doprinijela iskustva u postkonfliktnom menadžmentu, stečena suradnjom s najuspješnijom mirovnom misijom u povijesti UN-a (UNTAES) s jedne strane, te sudjelovanjem u velikom broju mirovnih operacija pod okriljem UN-a, s druge strane.

 

 

Izvor: UN foto

Republika Hrvatska je svoj dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti započela 1. siječnja 2008. godine, a njime je predsjedavala tijekom prosinca iste godine. Za obje godine svog mandata predsjedavala je Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti, a su-predsjedala je Odborom za neširenje oružja za masovno uništenje te Odborima za sankcije protiv Sudana i Somalije.

Fokus Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti temeljio se na specifičnim nacionalnim interesima, kao i prioritetima vanjske politike države aspirantice za članstvo u euroatlantskim integracijama, pri čemu je u svom radu prvenstveno bila posvećena raspravama o Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ te pitanjima kriznih područja u regiji jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Kosovo), a također je bila članicom Kontaktne i drafting skupine za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, kao i Skupine prijatelja glavnog tajnika za Gruziju.

Posebna je pozornost bila posvećena i najzastupljenijim temama na dnevnom redu Vijeća sigurnosti - krizama na afričkom kontinentu te također pitanjima zaštite civilnog stanovništva, žena i djece u oružanim sukobima. U svojim nastupima Hrvatska je naglašavala važnost vladavine prava te se u tom smislu snažno zalagala za puno poštivanje i jačanje međunarodnog prava, posebice ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o izbjeglicama. Dodatno, transparentnost je bila ključni princip djelovanja Republike Hrvatske, pri čemu je tijekom dvije godine svojeg predsjedanja Protuterorističkim odborom otvorila njegov rad širem članstvu UN-a i zainteresiranoj javnosti uspostavom dijaloga u neformalnom i interaktivnom okružju, te je organizirala niz tematskih debata. Osim toga, aktivno sudjelovanje visokih dužnosnika Republike Hrvatske na sastancima Vijeća sigurnosti tijekom dvije godine mandata potvrda su snažnoj potpori Hrvatske radu i značaju ovog tijela.

 

Izvor: UN foto
Pod svojim predsjedanjem Vijećem sigurnosti u prosincu 2008. godine, Hrvatska je organizirala zapaženu otvorenu tematsku raspravu na temu „Prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti kao posljedica terorističkih akata“ kojom je, kao začetnik ove inicijative, osobno predsjedao Predsjednik Republike Hrvatske. Vijeće sigurnosti tada je usvojilo i Predsjedničku izjavu o istoj temi kojom se zaključno pozivaju sve članice UN-a na ponovo iskazivanje one razine solidarnosti koju su pokazale neposredno nakon tragičnih događaja 11. rujna 2001. godine te na udvostručenje napora u suzbijanju globalnog terorizma. Tema je privukla poseban interes međunarodne zajednice i obzirom na tragične posljedice terorističkih napada na Mumbai u studenom 2008. godine. Treba istaknuti kako je prosinac posebno zahtjevan za predsjedanje Vijećem, obzirom na velik broj sastanaka koji se održavaju zbog redovitih produljenja mandata mirovnih misija UN-a, a posljednji dani hrvatskog predsjedanja bili su obilježeni intenzivnim radom Vijeća vezanim za dramatične događaje u pojasu Gaze.

 

Predsjednik Republike također je sudjelovao i na povijesnoj sjednici Vijeća sigurnosti na temu „Zaštita međunarodnog mira i sigurnosti: neširenje nuklearnog oružja i nuklearno razoružanje“, održanoj 24. rujna 2009. godine pod predsjedanjem predsjednika SAD-a, koja je rezultirala usvajanjem relevantne rezolucije.

 

Izvor: UN foto
Također, uz Predsjednika Republike, sjednicama Vijeća sigurnosti predsjedao je i predsjednik Vlade RH i to otvorenom raspravom po pitanju borbe protiv piratstva u Somaliji, koja je rezultirala usvajanjem rezolucije 1851(2008.), kao i sjednicom Vijeća kada je usvojena rezolucija 1850 (2008.) kojom se potvrđuje podrška nastavku bliskoistočnog mirovnog procesa.

 

Izvor: UN foto
Nadalje, u radu Vijeća višestruko su sudjelovali i ostali visoki hrvatski dužnosnici, pa je tako ministar vanjskih poslova i europskih integracija 20. svibnja 2008. sudjelovao u otvorenoj raspravi na temu „Izgradnja mira nakon sukoba“, kojom je predsjedala Velika Britanija, a 11. studenog 2009. sudjelovao je i u raspravi Vijeća na temu „Zaštita civila u oružanim sukobima“, pod predsjedanjem Republike Austrije.

 

 

Izvor: UN foto
U otvorenoj tematskoj raspravi Vijeća sigurnosti pod nazivom „Žene, mir i sigurnost: seksualno zlostavljanje u situacijama oružanih sukoba“, pod predsjedanjem SAD-a, 19. lipnja 2008. godine sudjelovala je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske, dok se predsjednik Vlade obratio 23. rujna 2008. godine Vijeću sigurnosti tijekom otvorene rasprave na temu „Održavanje međunarodnog mira i sigurnosti: medijacija i mirno rješavanje sporova“ te 4. lipnja 2009. godine u sklopu redovite polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti o provedbi izlazne strategije ICTY i ICTR naglašavajući potporu Hrvatske radu Suda i predanost punoj suradnji.

 

Izvor: UN foto
Državni tajnik u MVPEI sudjelovao je 11. svibnja 2009. godine na otvorenoj raspravi Vijeća sigurnosti o situaciji na Bliskom Istoku.

 

Angažman u Vijeću sigurnosti očekivano je predstavljao zahtjevnu zadaću kojoj je u tom smislu Hrvatska pristupala s iznimnom predanošću, kao i prigodu da svoju vanjsku politiku dodatno profilira i pokaže se kao značajan i vjerodostojan partner u suočavanju s najvećim ugrozama svjetskom miru i sigurnosti. Tijekom tog razdoblja Hrvatska je, održavajući redovne konzultacije s ostalim članicama Vijeća, uključujući i najveće svjetske velesile i stalne članice Vijeća sigurnosti, izravno sudjelovala u pronalaženju trajnog rješenja za izuzetno složene situacije, poput niza sukoba i drugih prijetnji diljem Afrike i Azije, bliskoistočnog pitanja, situacije u Afganistanu, gruzijsko-ruskog sukoba te napetosti izazvanih razvijanjem nuklearnih programa u Iranu i Sjevernoj Koreji.

Istovremeno, hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti predstavljalo je dodatan doprinos procesu pristupanja euroatlantskim integracijama i poticaj za dinamiziranje tog procesa. Također, sudjelovanjem u Vijeću sigurnosti Republika Hrvatska je stekla korisna iskustva i znanja koja sada koristi u svome radu u NATO-u, a koristit će ih i u svojim naporima oko postizanja konsenzusa na planu Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

U skladu s tim ponovno je istaknuta i kandidatura za članstvo u Komisiji za izgradnju mira za razdoblje 2012.-2013. godine. Ovakva odluka pokazuje trajnu predanost Republike Hrvatske održanju i izgradnji mira, a nadopunjuje se i angažmanom u radu trenutno 10 mirovnih misija UN-a diljem svijeta, u kojima uz hrvatske vojnike sudjeluju i policijski djelatnici te diplomatsko osoblje. Dodatno, nastavlja se pružanje obuke budućim pripadnicima mirovnih misija, kako u vojnoj, tako i u civilnoj sastavnici.

Veliku pažnju Republika Hrvatska će nastaviti pridavati i reformi Vijeća sigurnosti temeljem poznavanja njegovog rada. Također će nastaviti doprinositi i ukupnom poboljšanju rada UN-a, kroz članstvo u njegovim različitim tijelima.