Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Multilateralni odnosi



PRIORITETI REPUBLIKE HRVATSKE NA 65. ZASJEDANJU

OPĆE SKUPŠTINE UJEDINJENIH NARODA,
RUJAN 2010.

 

1. Mir i sigurnost

  • Izgradnja mira, stabilnosti i sigurnosti u svijetu trajna je zadaća Ujedinjenih naroda, a Republika Hrvatska kontinuirano iskazuje svoju predanost tim ciljevima i daje svoj doprinos aktivnim djelovanjem i preuzimanjem obveza iz međunarodnih instrumenata.
  • Republika Hrvatska sudjeluje u mirovnim misijama UN-a diljem svijeta, u misijama EU i u operacijama pod vodstvom NATO-a, a postupno će se znatnije uključivati sudjelovanjem civilnih predstavnika, te nastaviti aktivnosti na konkretnim civilnim projektima kako bi se pomoglo u izgradnji demokratskih instituta i gospodarskom oporavku u područjima narušene stabilnosti. Kako bi se moglo jačati civilno društvo, uspostaviti vladavina prava i demokracija RH će se zalagati za što veću međunarodnu razvojnu pomoć zemljama u kojima se odvijaju mirovne operacije, te će nastojati slati stručnjake iz najrazličitijih područja u svrhu doprinosa prosperitetu zemalja nakon povlačenja međunarodnih mirovnih snaga.
  • Uz doprinos slanja mirovnih postrojbi, te policijskih i vojnih stručnjaka u 9 UN-ovih misija, Hrvatska je spremna dijeliti svoja jedinstvena iskustva sa državama koje izlaze iz sukoba, kao i pružanjem svojih stručnih sposobnosti na ovom planu, posebice u područjima reforme sigurnosnog sektora, uključujući transformaciju oružanih snaga, reintegracije bivših boraca, te obuku vojnog i policijskog osoblja.

    Izgradnja mira

  • Izgradnja mira danas je nedvojbeno jedan od najvažnijih i najsloženijih izazova pred Ujedinjenim narodima, koji uključuje mnoge, različite ali međusobno povezane čimbenike (Vijeće sigurnosti, Opća skupština, Gospodarsko i socijalno vijeće, Komisija za izgradnju mira, Ured za potporu izgradnje mira, Fond za izgradnju mira, glavni tajnik UN-a i relevantni odjeli Tajništva, međunarodne financijske institucije).
  • Hrvatska drži kako je potrebno dodatno unaprijediti suradnju između glavnih UN-ovih tijela uključenih u napore za izgradnju mira, s ciljem kako bi se osiguralo razvijanje mehanizama prirodnijeg prelaska s aktivnosti očuvanja mira na aktivnosti izgradnje mira.
  • Hrvatska drži kako je izgradnja mira važan ali i veoma složen korak u prevenciji ponovnog izbijanja sukoba. U tom smislu, Hrvatska podupire rad Komisije za izgradnju mira držeći kako ona ima ključnu ulogu u naporima izgradnje mira na globalnoj razini, omogućavajući raznim organizacijama okvir za susrete, rasprave i koordinaciju svih aktivnosti, te poštujući u isto vrijeme njihovu neovisnost i jedinstvene pristupe i odgovornosti.
  • Hrvatska podržava stav kako planiranje mandata mirovnih misija ne bi trebalo biti isključivo u rukama vojne struke, već je potrebno uključiti i politička, humanitarna i razvojna gledišta. Također, Hrvatska može potvrditi iz vlastitih iskustava da nacionalno vlasništvo također treba biti središnji temelj svih napora za izgradnju mira. Nacionalni čimbenici moraju biti uključeni u ranoj raspodjeli odgovornosti, dok se međunarodna potpora treba osloniti na postojeće nacionalne strukture i kapacitete.

 

2. Razoružanje, kontrola naoružanja i ne proliferacija

    Malo i lako oružje (SALW)

  • Suzbijanje nezakonitog posjedovanja i učinkovita kontrola malog i lakog oružja predstavljaju jedan od ključnih preduvjeta sigurnosti i stabilnosti svake države, pa tako i Republike Hrvatske. Prepoznajući navedenu opasnost, a uvažavajući preporuke i napore međunarodne zajednice usmjerene protiv organiziranog kriminaliteta i terorizma, nameće se potreba djelotvornog i koordiniranog poduzimanja svih raspoloživih mjera i aktivnosti u cilju učinkovitijeg suzbijanja nezakonite proizvodnje, nabave, posjedovanja, trgovine i krijumčarenja malog i lakog oružja, te ujedno i svih drugih zlouporaba i negativnih pojava s tim u vezi. U tu svrhu Vlada Republike Hrvatske je 2009. usvojila Nacionalnu strategiju za kontrolu malog i lakog oružja s pripadajućim Akcijskim planom, koji definiraju ključne ciljeve i prioritete nacionalne politike kontrole malog i lakog oružja, te jasno definiraju mjere za unapređenje dosadašnjih aktivnosti u ovom području, a s ciljem stvaranja što sigurnijeg okruženja za hrvatske građane, te omogućavanja neometanog ekonomskog i socijalnog razvoja države.
  • Republika Hrvatska također je prepoznala opasnosti koje proizlaze iz prekomjernog nagomilavanja malog i lakog oružja stoga aktivno sudjeluje u svim međunarodnim i regionalnim naporima za njegovo stavljanje pod odgovarajuću kontrolu, kao i poboljšavanja provedbe temeljenih instrumenata i mehanizama o malom i lakom oružju. Stoga, Republika Hrvatska snažno podupire međunarodne napore usmjerene na izradu pravno obvezujućeg Ugovora o trgovini oružjem (Arms Trade Treaty) zbog čega je ko-sponzorirala rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 61/89 a prošle godine i rezoluciju 64/48, te aktivno sudjeluje u pripremama za održavanje Konferencije Ujedinjenih naroda o ugovoru o trgovini oružjem koja će se održati u 2012.

    Oružje za masovno uništavanje (WMD)

  • Neširenje oružja za masovno uništavanje ostaje u vrhu hrvatskih prioriteta u području međunarodne sigurnosti. Premda Hrvatska ne posjeduje oružje masovnog uništavanja, znatne napore ulaže u suzbijanje svakog pokušaja tranzita ili transfera tog oružja ili roba koje bi mogle poslužiti za izradu istog. Zbog toga je u izradi nacionalna strategija za suzbijanje širenja oružja masovnog uništenja i akcijskog plana provedbe. Osobita pozornost pridaje se nadzoru nad izvozom robe dvojne namjene i tehnologije, te se osnažuje međuagencijska i međunarodna suradnja, kako bi se spriječilo da takva roba i tehnologija bude iskorištena u terorističke ili druge kriminalne svrhe. Hrvatska će se i ubuduće snažno zalagati za punu učinkovitost u borbi protiv proliferacije WMD, kao država stranka svih ključnih međunarodnih ugovora o neširenju oružja za masovno uništenje i kao članica neproliferacijskih režima. Svoja iskustva osobito ćemo dijeliti sa državama regije kao što predviđa i rezolucija 1540.

3. Hrvatska i protuterorizam

  • Hrvatska oštro osuđuje terorizam i snažno je posvećena suzbijanju ove prijetnje u svim njenim oblicima i pojavnostima na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Nadalje, Ujedinjeni narodi moraju biti u središtu globalnih protuterorističkih napora dok sve protuterorističke aktivnosti moraju biti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN-a i relevantnim međunarodnim konvencijama i protokolima, a posebice pravu ljudskih prava, pravu izbjeglica i međunarodnom humanitarnom pravu.
  • Hrvatska snažno podupire UN-ovu Globalnu protuterorističku strategiju, te smatra kako je posebnu ulogu za uspjeh njezine provedbe imaju države-članice i njihovi napori kao i njihova međusobna suradnja. Dodatno, Hrvatska drži da je i dalje važno jačati suradnju unutar UN sustava, te kroz koherentni pristup ostvariti sinergijske učinke. S ovim ciljem Hrvatska je neprekidno davala snažnu potporu institucionalizaciji i jačanju kapaciteta Provedbene radne skupine od koje sada očekuje nove i konkretne rezultate na ovom planu.
  • Republika Hrvatska ratificirala je 14 međunarodnih protuterorističkih konvencija i protokola, te očekuje uskoro dodati i preostala dva pravna instrumenta. Hrvatska se također nada pozitivnom rezultatu pregovora oko izrade teksta Sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu čime bi se, osim stvaranja važnog pravnog instrumenta, dodatno potvrdilo jedinstvo međunarodne zajednice u protuterorizmu.

4. Hrvatska u borbi protiv prekograničnog organiziranog kriminala i korupcije

  • RH je u potpunosti posvećena borbi protiv prekograničnog organiziranog kriminala, a posebice protiv trgovanja ljudima, narkoticima i oružjem, te pranja novca kao i cyber kriminala. U ovom kontekstu, Hrvatska ključnim drži jačanje međunarodne suradnje na temelju učinkovite provedbe relevantnih međunarodnih i regionalnih ugovora iz tog područja, a posebice Palermo Konvencije o borbi protiv prekograničnog organiziranog kriminala s pripadajućim Protokolima.
  • Kao jedna od prvih potpisnica konvencije, Hrvatska će aktivno sudjelovati na predstojećoj 5. Konferenciji država stranaka Palermo konvencije koja se u listopadu 2010. održava u Beču. Dodatno, Hrvatska se nada kako će se u skoro vrijeme razviti učinkoviti mehanizam pregleda provedbe ovog važnog međunarodnog instrumenta.
  • Uz niz aktivnosti na nacionalnoj razini Hrvatska također intenzivno razvija regionalnu suradnju, uključujući i kroz Regionalni program Promicanje vladavine prava i ljudske sigurnosti u jugoistočnoj Europi razvijen u suradnji s Uredom UN-a za droge i kriminal sa sjedištem u Beču.
  • Hrvatska posebnu važnost pridaje i suzbijanju korupcije na nacionalnom, regionalnom i globalnom planu. U okviru Konvencije protiv korupcije Hrvatska je aktivno sudjelovala u dobrovoljnom pilot projektu koji je bio temelj razvoja mehanizma za praćenje provedbe ove konvencije, a danas sudjeluje i u njegovoj realizaciji kao jedna od prvih država čije aktivnosti u primjeni ove konvencije će biti pomno praćene.“

5. Klimatske promjene, zaštita okoliša i održivi razvoj

  • Hrvatska prepoznaje razvojno-ekonomsku dimenziju klimatskih promjena, ali sve više i utjecaj klimatskih promjena na pitanja međunarodne sigurnosti, te sigurnost hrane.
  • RH podupire ciljeve Kyotskog protokola i vjeruje kako je Protokol značajan korak u globalnoj politici prema smanjenju emisije stakleničkih plinova koji se treba i dalje razvijati. Svjesna problema negativnog utjecaja klimatskih promjena, Hrvatska se pridružila Kopenhaškom sporazumu početkom 2010. godine, te će nastaviti sudjelovati u pregovorima za iznalaženje rješenja pitanja klimatskih promjena u tzv. post-Kyotskom razdoblju.
  • RH je izradila Strategiju i Akcijski plan za ublažavanje klimatskih promjena s naglaskom na povećanju udjela obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i korištenju biogoriva.
  • Hrvatska će nastaviti pružati svoj doprinos procesu osnaživanja sustava upravljanja okolišem na međunarodnoj razini. Sudjelujući na Sastanku na visokoj razini na temu „2010 - Međunarodna godina biološke raznolikosti“ tijekom Opće rasprave 65. zasjedanja OSUN, RH potvrđuje značaj bioraznolikosti kao temeljnog međunarodnog načela u zaštiti prirode i zajedničkoj obvezi čovječanstva. Također na plenarnom sastanku o provedbi Mauricijske strategije održivog razvoja malih otočnih država podržat će se integrirani pristup utjecaju klimatskih promjena na razvoj malih otočnih država i najmanje razvijenih zemalja.
  • Na inicijativu RH o doprinosu jačanja svijesti i promicanju aktivnosti u svezi s održivim upravljanjem, zaštitom i razvojem šuma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, Opća skupština usvojila je rezoluciju A/RES/61/193 kojom se 2011. godina proglašava Međunarodnom godinom šuma.
  • RH će nastaviti aktivno sudjelovati u pripremama za UN Konferenciju o održivom razvoju Rio + 20, 2012. godine.

6. Milenijski ciljevi razvoja

  • Napredak u postizanju Milenijskih ciljeva razvoja, kao i zadržavanje razine već ostvarenog napretka, jedan je od najvažnijih prioriteta međunarodne zajednice, posebice sada kada je njihovo ostvarivanje u zacrtanom roku do 2015. godine dovedeno u pitanje uslijed globalne ekonomske i financijske krize, krize hrane i negativnih utjecaja klimatskih promjena.
  • Republika Hrvatska će i dalje biti predana punoj implementaciji MDGs-a, kao i ključnoj ulozi tijela UN-a u promicanju njihove važnosti u međunarodnim razvojnim aktivnostima.
  • Načelo globalnog partnerstva uz istovremeno nacionalno vlasništvo, sposobnost nacionalnih institucija za provedbu razvojnih strategija, te dobro upravljanje razvojnim projektima najdjelotvorniji je modus za postizanje MDGs-a. Za RH provedba nacionalnih 8 ciljeva i 31 podcilja od dodatnog je značaja i zbog njihovog podudaranja s prioritetima vezanim za proces pristupanja Europskoj uniji.
  • Povodom Sastanka na visokoj razini na temu MDGs-a uoči otvaranja 65. zasjedanja OS UN te pet godina nakon objavljivanja zadnjeg izvješća o napretku i ostvarivanju nacionalnih MDGs-a, resorna ministarstva i vladini uredi RH prikupili su podatke za pregled napretka ostvarenog u razdoblju 2006.-2010. godine.

7. Razvojna pomoć i borba protiv siromaštva

  • RH od zemlje primateljice razvojne pomoći postaje donator.
  • MVPEI je koordinacijsko tijelo, a Međuresorna radna skupina za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu operativno.
  • Politika razvojne suradnje RH usklađena je s politikom Europske unije, kao i Milenijskim ciljevima razvoja UN-a.
  • Glavni cilj pružanja međunarodne razvojne pomoći od strane RH jest razvoj i očuvanje demokracije i vladavine prava kao i poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. U oblikovanju međunarodne razvojne pomoći RH, uzete su u obzir hrvatske mogućnosti kao i politički i gospodarski ciljevi RH. Također su uzeti u obzir i ciljevi, smjernice i političke odluke Europske unije kako bi hrvatska politika bila komplementarna i usklađena sa ciljevima Europske unije.
  • Sudjelujući u programima međunarodne razvojne pomoći, RH nastupa kao vjerodostojan i ravnopravan partner na međunarodnoj političkoj sceni.
  • RH će svoje napore u vidu razvojne pomoći prvenstveno usmjeriti na regiju JI Europe gdje stečeno znanje i iskustvo mogu biti najkorisniji za zemlje primateljice i to prije svega u prijenosu iskustava iz političke i gospodarske tranzicije. Razvojne aktivnosti i dalje će biti povezane s međunarodnim mirovnim misijama u kojima RH aktivno sudjeluje. RH će također uzeti u obzir razvojne potrebe najnerazvijenijih zemalja i na taj način pridonijeti ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a. Hrvatska je odlučila potvrditi svoju spremnost za sudjelovanjem u međunarodnim aktivnostima usmjerenim na ostvarivanje održivoga razvoja i uklanjanju potencijalnih čimbenika nestabilnosti kroz ispunjavanje MDG-a i kroz povećanje doprinosa za programe i aktivnosti UN-a.
  • Razmjena znanja i iskustava sa zemljama JI Europe na području stvaranja pravnog, institucionalnog i financijskog okvira za potporu razvoju civilnog društva vrlo je važna za RH u cilju provođenju zajedničkih ciljeva vanjske politike, te jačanja uloge javne diplomacije što daje podlogu za veće uključivanje organizacija civilnoga društva u provedbu službene razvojne pomoći.

8. Ljudska prava

  • Sukladno dosadašnjem fokusu na području ljudskih prava, Republika Hrvatska će na općem planu i dalje nastaviti s aktivnostima zaštite i promicanja ljudskih prava, posebice vezano uz aktualna tematska pitanja, kao što su: ukidanje smrtne kazne, uspostava nove rodne strukture unutar UN-a, te podrška posebnim UN mehanizmima. Također će, tradicionalno, pozornost usmjeriti na ljudska prava najosjetljivijih društvenih skupina, uključujući djecu, osobe s invaliditetom i dr.
  • RH podržava rad Vijeća za ljudska prava UN-a kao i proces njegove evaluacije unutar kojeg je mehanizam Univerzalnog periodičnog pregleda (Universal Periodic Review) kao transparentan način razmatranja i unaprjeđenja stanja ljudskih prava u svim zemljama svijeta, a kroz koji ciklus će po prvi puta u studenom ove godine proći i Hrvatska. Dodatno, nastavit će se i s praćenjem priprema za reviziju djelovanja Vijeća za ljudska prava koja je predviđene za 2011. godinu.
  • Hrvatska pozdravlja novoosnovano tijelo UN-a za podršku jednakosti spolova i osnaživanja položaja žena – UN WOMEN, te podržava njegov daljnji rad, posebice s ciljem što učinkovitije koordinacije i bolje koherentnosti na području djelovanja žena i ravnopravnosti spolova unutar UN sustava.
  • U Hrvatskoj je nastavno na dosadašnje praćenje, upravo imenovana posebna Radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog akcijskog plana provedbe rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (žene, mir i sigurnost), te njima srodnih rezolucija 1820, 1888 i 1889, a kako bi se svi aspekti na području koje povezuje djelovanje žena na području mira i sigurnosti implementirali u nacionalnom okviru.
  • Hrvatska je aktivna članica Skupine prijatelja Saveza Civilizacija čije djelovanje podržava. U ožujku 2010. godine, Vlada je donijela pripadajući Nacionalni program za razdoblje od 2010. do 2012. godine, koji ima za cilj kontinuiranu provedbu svih postavljenih prioriteta na nacionalnoj razini.

9. Odgovornost zaštite

  • Hrvatska se zalaže za koncept Odgovornost zaštite civila od genocida, etničkog čišćenja, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kako je dogovoreno na UN World Summit 2005. godine.
  • Hrvatska pozdravlja napore Glavnog tajnika UN-a pri implementaciji Odgovornosti zaštite i pripadajuću strategiju u tri stupa.
  • Nadalje, RH podržava isticanje odgovornosti samih država; važnost rane prevencije kao i pružanja pomoći državama pri izgradnji vlastitih mogućnosti na području Odgovornosti zaštite.
  • Hrvatska je djelom regije koja je proizašla iz sukoba te je i sama bila svjedok koliko su važni napori u zaštiti civila.

10. Reforma UN sustava

  • RH čvrsto podržava proces reforme UN-a i zalaže se za jačanje UN sustava kao globalne, multilateralne organizacije koja bi na bolji način odgovarala na suvremene izazove u geopolitičkoj slici današnjeg svijeta. U tom smislu, Hrvatska podržava proces jačanja cijele UN strukture kroz Proces sveobuhvatne koherentnosti sustava (System-Wide Coherence).
  • Po pitanju reforme Vijeća sigurnosti, RH podržava proširenje VS u kategoriji i stalnih i nestalnih članica. U tom smislu RH smatra kako je od presudne važnosti načelo ravnomjerne zemljopisne zastupljenosti. Također, RH se zalaže za jedno dodatno ne-stalno mjesto u VS za Istočno-europsku skupinu.
  • Svi aspekti reforme trebaju biti uzeti u obzir jednako s ciljem povećanja reprezentativnosti, transparentnosti, odgovornosti i djelotvornosti UN sustava.