Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Komisija za izgradnju mira - PBC

Posjedujući značajno nacionalno iskustvo u post-konfliktnoj izgradnji mira, Republika Hrvatska je svjesna dodane vrijednosti koju zemlje s takvim iskustvom mogu ponuditi u radu Komisije, te je stoga imala aktivnu ulogu u promicanju potrebe za utemeljenjem Komisije kao vitalnog alata koje je nedostajalo oruđu Ujedinjenih naroda. Dodatno, snažno je zagovarala potrebu za uključivanjem država koje su i same bile uspješne u izgradnji mira u rad Organizacijskog odbora Komisije.

Članstvo Republike Hrvatske u UN Komisiji za izgradnju mira (PBC)

Prvi mandat – 2007. godina

Obzirom na značajno nacionalno iskustvo u post-konfliktnoj izgradnji mira, RH je aktivno sudjelovala u utemeljenju Komisije za izgradnju mira te je bila članica Organizacijskog odbora Komisije u njegovom prvom sazivu u razdoblju 2006.-2007. godine. Dodatno, Hrvatska je zagovarala potrebu za uključivanjem država koje su i same bile uspješne u izgradnji mira u rad Organizacijskog odbora Komisije. Dokaz predanosti RH održanju i izgradnji mira jeste i uspješno odrađeni dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti UN-a, kao i više od desetljeća sudjelovanja u brojnim UN-ovim mirovnim misijama u različitim regijama svijeta te obučavanje vojnika i časnika onih zemalja koje nastoje pojačati svoje doprinos u UN-ovim mirovnim misijama.

Novi mandat – 2012. - 2013. godina

S ciljem nastavka aktivnog djelovanja na ovom području Republika Hrvatska ponovno je bila istaknula kandidaturu za članstvo u Komisiji za izgradnju mira za razdoblje 2012./2013. godine te je 12. prosinca 2011. godine aklamacijom izabrana u dvogodišnje članstvo Organizacijskog odbora Komisije u kategoriji članstva Opće skupštine. Tijekom 2012. godine Republika Hrvatska imala je i funkciju potpredsjednika Komisije, dok je u 2013. godini preuzela predsjedavanje Komisijom.

Obzirom da je riječ o relativno novom tijelu unutar sustava Ujedinjenih naroda, a koje ujedno ima vrlo kompleksne i zahtjevne zadaće, jedan je od glavnih ciljeva Republike Hrvatske zajedno s drugim članicama Organizacijskog odbora nastaviti s aktivnostima usmjerenim prema uspostavi odgovarajućeg položaja Komisije unutar sustava Organizacije te unaprjeđivanju njene sposobnosti da vlastitim djelovanjem poboljša rezultate UN-a u području postkonfliktne izgradnje mira, prvenstveno u sferi koordinacije i mobilizacije resursa.

U svome djelovanju RH posebice vodi računa o koegzistenciji i međusobnom odnosu političkih, sigurnosnih i razvojnih elemenata izlaska iz krize te međuovisnosti i ravnoteži između operacija za održanje mira i onih usmjerenih na njegovu izgradnju, uključujući njihove financijske implikacije.

Tijekom svojeg mandata Republika Hrvatska osobito se zalagala za:

•       potrebu intenzivnijeg, i sadržajnijeg odnosa Komisije i glavnih tijela UN-a, prvenstveno VS, OS, ECOSOC i Tajništva, radi daljnjeg jačanja Komisije i njenih tijela;

•       jedinstveni dokument kao temelj djelovanja Komisije u zemljama na njenoj agendi, utemeljen na postojećoj nacionalnoj strategiji i jasno utvrđenim nacionalnim prioritetima, čime se znatno olakšava administrativni teret uzrokovan uključivanjem zemlje na agendu Komisije;

•       potrebu učinkovite koordinacije svih čimbenika aktivno uključenih u izgradnju mira, utemeljene na zajedničkom planiranju i jasno utvrđenom inventaru aktivnosti u svrhu izbjegavanja njihovog dupliciranja;

•       nacionalno vlasništvo nad procesom izgradnje mira, utemeljeno na izgradnji nacionalnih institucija, kao i sveobuhvatni dijalog svih mjerodavnih čimbenika tijekom ovog procesa;

•       utvrđivanje jasnih kriterija za ulazak na agendu Komisije i izlazak s nje, uključujući periodičke procjene ostvarenja strateškog okvira izgradnje mira;

•       osiguranje uzajamne odgovornosti vlada na agendi Komisije i međunarodne zajednice u provedbi dogovorenih ciljeva u izgradnji mira te uporabu jasnih kriterija za mjerenje učinaka djelovanja Komisije, kao i puno i pravovremeno ispunjenje preuzetih obveza obaju strana;

•       sposobnost Komisije za žurne odgovarajuće prilagodbe potrebama na terenu kroz uspostavu kontaktnih točaka, tematskih konfiguracija, regionalnih konfiguracija i neformalnih radnih skupina, ili pak ugradnju terenske dimenzije u djelovanje specifičnih konfiguracija;

•       razvoj daljnjeg bliskog odnosa s međunarodnim financijskim institucijama, uz nastojanje da se utječe na proces odlučivanja unutar navedenih institucija u pitanjima vezanim uz izgradnju mira, poštujući pri tom unutarnji poredak i mjerodavna pravila navedenih institucija;

•       uvažavanje regionalnog konteksta operacija za izgradnju mira, kako s obzirom na probleme s kojima se suočavaju zemlje na agendi Komisije, tako i s obzirom na pomoć koja im se pruža (peer countries assistance), uključujući i mogućnost uspostave regionalnih konfiguracija (regional specific configurations);

•       naglasak na doprinosu žena i mladih u izgradnji mira.

Imajući u vidu specifičnost vlastitog iskustva u izgradnji mira i na njenu utemeljenu poziciju unutar Komisije te vodeći računa o vlastitim nacionalnim prioritetima, Republika Hrvatska se također zalaže za:

•       odgovarajući angažman civilnih stručnjaka u izgradnji mira, utemeljen prvenstveno na nacionalnim kapacitetima i potrebama država na agendi Komisije te suradnji svih mjerodavnih čimbenika (Civilian Partnership Cell);

•       naglasak na lokalnom angažmanu u eksploataciji lokalnih resursa te prijenosu znanja na lokalne čimbenike kao preduvjetu investicija;

•       daljnji razvoj preventivne uloge Komisije, sukladno čl. 1. Povelje UN-a te st. 12. osnivačkih rezolucija Komisije.

•       odgovarajuću regionalnu zastupljenost te primjerenu rotaciju država članica Komisije, kako na njenom čelu i u njenim radnim tijelima, tako i unutar izbornih skupina od kojih je sastavljena.