Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Korupcija

Korupcija predstavlja veliki izazov svakoj državni u svijetu koja je predana izgradnji i učvršćivanju demokratskog poretka te osiguranju visokih standarda društvenog i gospodarskog razvoja za svoje građane. Riječ je o izuzetno štetnom obliku ponašanja, velikog opsega, budući da u najširem smislu obuhvaća svaki oblik zlouporabe ovlasti radi stjecanja osobne ili skupne koristi, bez obzira je li riječ o javnom ili privatnom sektoru unutar jedne zemlje. Korupcija je prisutna u svim aspektima života i djelovanja: od državnih i javnih službi, preko političkih stranaka, gospodarstva, medija i slično. Svojim štetnim djelovanjem korupcija ima negativne učinke na sve aspekte društvenog života te izravno doprinosi smanjenju pravne sigurnosti i urušavanju demokratskih standarda. Korupciji su posebno izložena tranzicijska društva, budući da u mnogima od njih još uvijek traje proces izgradnje demokratskih institucija, otvorene vlasti i jačanja civilnog društva. Upravo je borba protiv korupcije jedno od područja na kojima je Europska unija tijekom pristupnih pregovora sa zemljama srednje i istočne Europe i njihovog usvajanja pravne stečevine EU, inzistirala da reforme na tom području budu što dosljednije provedene te se to pregovaračko poglavlje stoga pokazalo kao jedno od najsloženijih za zemlje kandidate.

Uspješna borba protiv korupcije temelji se na aktivnom sudjelovanju kako institucija vlasti, tako i građana, i to na osnovama jačanja svijesti o štetnosti korupcije, odbacivanja ponuda za sudjelovanjem u korupciji te aktivne suradnje građana i tijela vlasti prilikom otkrivanja i procesuiranja koruptivnih oblika ponašanja. Imajući na umu te odrednice, Republika Hrvatska pristupa borbi protiv korupcije na svim razinama i na različitim područjima društvenih i gospodarskih djelatnosti. Također, Republika Hrvatska je u svom nacionalnom kaznenom zakonodavstvu inkriminirala sve oblike koruptivnog ponašanja (npr. davanje i primanje mita), donijela je Strategiju suzbijanja korupcije (Narodne novine, br. 75/08) s pripadajućim Akcijskim planom te u svoje zakonodavstvo preuzela najznačajnije međunarodnopravne instrumente na tom području kao što su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji (konvencije i protokoli Vijeća Europe), te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

Također, Republika Hrvatska aktivna je u radu GRECO – Skupine država protiv korupcije Vijeća Europe kao i IACA – Međunarodne antikorupcijske akademije koja djeluje pod okriljem UN-ovog ureda u Beču. Vrijedno je spomenuti i sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP), pokrenutu na inicijativu SAD i Brazila s ciljem uspostave što većeg stupnja transparentnosti u vršenju javnih dužnosti. U toj se inicijativi Republika Hrvatska posebno usmjerila na područje transparentnog trošenja nacionalnih proračunskih sredstava, što uvelike doprinosi smanjenju korupcije u tom području.