Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Ilegalni narkotici

Borba protiv ilegalnih narkotika zauzima visoko mjesto među prioritetima i naporima koje Republika Hrvatska poduzima s ciljem suzbijanja međunarodnih kriminalnih aktivnosti. Naime, proizvodnja, trgovina i konzumacija ilegalnih narkotika u današnje vrijeme obuhvaća veliku većinu kontinenata i regija u svijetu, a po količini novčanih sredstava koju međunarodne kriminalne skupine na taj način zarađuju i s kojima raspolažu, trgovina ilegalnim narkoticima spada u sam svjetski vrh organiziranih kriminalnih aktivnosti. Štoviše, trgovina drogama usko je povezana i s ostalim kriminalnim pojavama kao što su krijumčarenje oružja, trgovina ljudima, pranje novca i slično, što prijeti kumulativnim jačanjem svih takvih aktivnosti. Po svom opsegu ta djelatnost ostavlja izuzetno štetne posljedice kako na proizvođače ilegalnih sirovina za dobivanje droga (npr. uzgajivači koke u Latinskoj Americi ili maka za dobivanje opijuma u Afganistanu), preko područja kojima prolaze krijumčarske rute (npr. središnja Azija ili tzv. „Balkanska ruta“), pa sve do konačnih konzumenata ilegalnih opijata u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U današnjem svijetu proizvodnja, trgovina i konzumacija ilegalnih narkotika predstavlja političko-sigurnosni problem, a isto tako i gospodarski te javnozdravstveni, pa je stoga nužna strategija borbe koja bi obuhvatila mjere iz svih tih područja. 

Republika Hrvatska suočava se sa svim izazovima koje danas nameće transnacionalna trgovina ilegalnim narkoticima. Štoviše, kao zemlja geografski smještena u jugoistočnoj Europi, dakle regiji preko koje prolazi „Balkanska ruta“ krijumčarenja narkotika porijeklom iz Azije, do konačnih potrošača u zapadnoj Europi, Republika Hrvatska u potpunosti je svjesna sve složenosti borbe protiv droga, pa zato veliku pozornost posvećuje razvoju i provedbi nacionalnog zakonodavstva i mjera, kao i suradnji na regionalnom i međunarodnom planu. S tim ciljem donijeta je Nacionalna strategija za suzbijanje zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj (za razdoblje od 2006. do 2012.), Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj (od 2009. do 2012); na temelju Nacionalne strategije donijet je i Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01; 87/02; 163/03; 141/04 i 40/07), a osnovano je i međuresorno Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga. Među mjerama za borbu protiv ilegalnih narkotika svakako vrijedi istaknuti različite reklamne kampanje, edukacijske programe, programe liječenja ovisnosti te resocijalizacije, a i obilježavanje manifestacija kao što je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, 26. lipnja, te  Mjeseca borbe protiv ovisnosti, svake godine od 15. studenog do 15. prosinca.

Također, Republika Hrvatska aktivna je i u mnogim regionalnim, europskim i međunarodnim tijelima za borbu protiv narkotika. U tom smislu važno je istaknuti angažman Republike Hrvatske u Uredu UN-a za droge i kriminal (UNODC), s posebnim naglaskom na nadležnu funkcionalnu komisiju ECOSOC-a: Komisiju za narkotičke droge (CND) u čijem je članstvu Republika Hrvatska bila u razdoblju od 2004. do 2007. godine, a ponovno je istaknula svoju kandidaturu za tu Komisiju, za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Republika Hrvatska uključena je i u rad Pariškog pakta – međunarodne inicijative za borbu protiv narkotika porijeklom iz Afganistana koja je osnovana 2003. godine na inicijativu Francuske i Ruske Federacije, dok na europskom planu aktivno sudjeluje u radu tzv. Pompidou grupe Vijeća Europe te Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) iz Lisabona