Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Ljudska prava u međunarodnim organizacijama

U skladu s proklamiranom politikom i prihvaćenim načelima u području ljudskih prava te  opredijeljenošću o njihovoj univerzalnosti i neselektivnosti, Republika Hrvatska je aktivna i u njihovom praktičnom promicanju i zaštiti u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija. U tom smislu sudjelujemo, uključujući i s vlastitim inicijativama, u razvoju i primjeni novih standarda. Članica smo ključnih organizacija koje u svojem djelovanju imaju i visoko profilirane portfelje iz područja ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeće Europe (VE). Za RH od posebnog je značenja i rad hrvatskih stručnjaka u međunarodnim organizacijama, primjerice predsjedanje Komisijom UN-a za položaj žena te angažman Ivana Šimonovića kao pomoćnika glavnog tajnika UN-a za koncept Odgovornost za zaštitu (Responsibility to Protect - R2P). 

Na globalnoj razini Republika Hrvatska nastavlja s aktivnim djelovanjem unutar UN sustava posebice, u okviru Trećeg odbora za ljudska prava, kao i članstvom u najprominentnijem ljudsko-pravnom forumu Vijeću za ljudska prava. Doprinos ljudskim pravima RH dala je i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti (2008/09), ističući se u promicanju zaštite djece u oružanim sukobima te usvajanju novih rezolucija u zaštiti žena u oružanim sukobima; članstvom u  Komisiji UN-a za položaj žena (dva četverogodišnja mandata) te prethodnim sudjelovanjem u Izvršnom odboru UNICEF-a i sadašnjim članstvom u Izvršnom odboru UNHCR-a. Hrvatska ujedno prati i razvoj međunarodnog humanitarnog prava te  surađuje  s Međunarodnim odborom Crvenog križa (ICRC-a).

Djelovanjem  u okviru Trećeg odbora UN-a, Hrvatska se u skladu sa svojim prioritetima, ali i radi svekolike učinkovitije zaštite ljudskih prava na svim razinama i bez diskriminacije, u suradnji s partnerskim zemljama zalaže za potporu inicijativama u svezi s ukidanjem smrtne kazne, slobodom vjere i vjeroispovijedi, borbom protiv diskriminacije, zaštitom prava djeteta, promicanjem ciljeva rezolucije UNSC 1325 o ženama, miru i sigurnosti (RH je jedna od  država koja ima Nacionalni plan za provedbu rezolucije). Aktivna je i u članstvu Grupe prijatelja Saveza civilizacija za koji je izradila i poseban Nacionalni program. Hrvatska u razdoblju 2016.-2017. godine predsjeda inicijativom Equal Futures Partnership, u okviru koje se obvezala na promicanje jačanja uloge žena u procesima odlučivanja i sudjelovanja na lokalnim izborima u RH.

Republika Hrvatska je stranka gotovo svih ključnih  ugovora UN-a kojima se jamči zaštita i promocija ljudskih prava i sukladno čijim odredbama, države imaju obvezu izvješćivanja.[1] Time se na dodatan, učinkovit i transparentan način jamči poštivanje, zaštita i ostvarenje ljudskih prava u Hrvatskoj. Glede novih standarda, ističemo kako je Hrvatska bila aktivna zagovornica usvajanja Trećeg protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o pritužbenom mehanizmu, kojeg će uskoro i potpisati.

Na regionalnoj razini Republika Hrvatska se tijekom godina i kroz izazove tranzicije te pristupanje Europskoj uniji, postepeno profilirala kao zemlja s naprednim standardima i daljnjim mogućnostima prijenosa znanja u području promicanja i zaštite ljudskih prava. Pritom posebice ističemo djelovanje u OESS-u - intenzivno zagovaranja ljudskih prava u okviru Foruma ljudske dimenzije OESS-a uključujući i redovito praćenje aktivnosti Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) te  djelovanje u VE,  angažman hrvatskih stručnjaka u VE te primjenu novih standarda u području zaštite ljudskih prava.

U okviru VE, RH je stranka Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i svih dodatnih protokola Konvencije, te je kroz rad u stručnim skupinama VE trenutno angažirana na izradi novih standarda u kontekstu reforme konvencijskog sustava zaštite ljudskih prava, čiji je cilj postizanje dugoročne učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava. Također sudjeluje u procesu razmatranja pristupa Europske unije Konvenciji, u svojstvu nove stranke. Uz brojne ostale instrumente VE kojih je stranka, Hrvatska je donijela odluku o potpisivanju Konvencije za zaštitu žena od nasilja, uključujući obiteljsko nasilje, a u izradi čijeg teksta su sudjelovali hrvatski stručnjaci. U drugoj polovici 2018. godine očekuje se i prvo hrvatsko predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe koje će Hrvatskoj omogućiti daljnju prepoznatljivost i na ovom području.


[1] Trenutno stanje: prema, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (Drugo izvješće - CCPR/C/HRV/2, iz 2007); Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (Inicijalno izvješće - E/1990/5/Add.46 iz 2000); Međunarodnoj konvenciji o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (Šesto, sedmo i osmo izvješće - CERD/C/HRV/8, iz 2007); Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (Drugo i treće izvješće - CEDAW/C/CRO/2-3, iz 2003); Konvenciji protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (Treće izvješće - CAT/C/54/Add.3, iz 2001); Konvenciji o pravima djeteta (Treće izvješće - CRC/C/CRO/3-4, iz 2011), RH nije još pozvana na predstavljanje izvješća; Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima djeteta glede uključivanja djece u oružane sukobe (Inicijalno izvješće CRC/C/OPAC/HRV/1, iz 2006); Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (Inicijalno izvješće - CRPD/C/HRV/, iz 2011) – RH nije još pozvana na predstavljanje izvješća.