Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Ljudska prava u hrvatskoj vanjskoj politici

Stajalište Republike Hrvatske je kako vjerodostojna politika poštivanja ljudskih prava počinje od obveze države za usvajanjem, osiguranjem poštivanja, zaštitom i ostvarenjem najviših međunarodno prihvaćenih standarda. Samo u svijetu zasnovanom na istinskom poštivanju temeljnih sloboda i vladavine prava ljudi mogu razvijati svoje individualne i kolektivne potencijale. U skladu s takvim načelima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u vanjskopolitičkom djelovanju promiče politiku zaštite ljudskih prava svih osoba u svim državama.

U svom vanjskopolitičkom djelovanju u području ljudskih prava, Republika Hrvatska aktivna je u međunarodnim i regionalnim organizacijama. Također, ljudska su prava i jedan od čimbenika u oblikovanju naših bilateralnih odnosa s drugim državama. Pritom se posebice zalažemo za:

  • jednake mogućnosti pristupa uživanju ljudskih prava, uz pridavanje osobite pozornosti poštivanju prava žena i djece;
  • politiku jednakih prava za etničke, vjerske ili drugih manjine;
  • politiku jednakih prava za osobe s invaliditetom i/ili druge manjinske populacije;
  • zaštitu prava na život i potpuno ukidanje smrtne kazne;
  • te potpuno ukidanje svih oblika mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupanja i kažnjavanja.

Republika Hrvatska surađuje i s brojnim domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama te podržava aktivno sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju vanjske politike u području ljudskih prava.

Politika EU u području ljudskih prava

Ljudska su prava univerzalna i nedjeljiva. U skladu s tim Europska unija (EU) aktivno promiče i štiti temeljna prava unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama te ih redovito uključuje u svoju vanjsku politiku. Pritom su aktivnosti EU ponajviše usmjerene na  ukidanje smrtne kazne,  suzbijanje mučenja, rasizma i ksenofobije, sprječavanje ratnih zločina i genocida te snaženje politika zaštite prava žena i djece, zaštitu manjina, zaštitu osoba s invaliditetom i drugih skupina za koje je uočena potreba angažiranog pristupa zaštiti njihovih ljudskih prava. Republika Hrvatska sudjeluje u oblikovanju stajališta EU u svezi s temama iz području ljudskih prava. Pritom smo posebice aktivni u promicanju prioriteta hrvatske vanjske politike u ljudsko-pravnoj dimenziji - poštivanju ljudskih prava najosjetljivijih društvenih skupina, kao što su kršćanska manjina u određenim dijelovima svijeta, djeca, izbjeglice i žene. Hrvatska aktivno sudjeluje u radu Radne skupine Vijeća EU o ljudskim pravima (COHOM) i na koordinacijama država EU pri relevantnim međunarodnim tijelima u području ljudskih prava.

Kao instrumente za pomoć državama za unaprjeđenje nacionalnih politika na području ljudskih prava, EU je priredila niz smjernica o ljudsko-pravnim prioritetima (smrtna kazna, branitelji ljudskih prava, djeca u oružanim sukobima). Republika Hrvatska pri reviziji zakonodavstva i izradi nacionalnih planova rukovodi se instrumentima i smjernicama EU. Jedan od takvih instrumenata je i Human Rights Dialogue - kreativna i intenzivna suradnja s trećim državama u cilju osnaživanja ljudskih prava.

U kontekstu šire potpore ljudskim pravima u svijetu, EU je utemeljila Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava. Cilj je inicijative promicanje zaštite ljudskih prava (ukidanje smrtne kazne, borba protiv mučenja, rasizma i diskriminacije, poštivanje političkih i građanskih prava), jačanje demokracije, dobrog upravljanja i vladavine prava te sprječavanja sukoba u trećim zemljama. Inicijativa financira projekte za zaštitu ravnopravnosti spolova i za prava djece, te podupire zajedničke aktivnosti EU-a i drugih organizacija u zaštiti ljudskih prava.

Ljudska prava u međunarodnim organizacijama

U skladu s proklamiranom politikom i prihvaćenim načelima u području ljudskih prava te  opredijeljenošću o njihovoj univerzalnosti i neselektivnosti, Republika Hrvatska je aktivna i u njihovom praktičnom promicanju i zaštiti u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija. U tom smislu sudjelujemo, uključujući i s vlastitim inicijativama, u razvoju i primjeni novih standarda. Članica smo ključnih organizacija koje u svojem djelovanju imaju i visoko profilirane portfelje iz područja ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeće Europe (VE).

Na globalnoj razini Republika Hrvatska nastavlja s aktivnim djelovanjem posebice unutar UN sustava, u okviru Trećeg odbora za ljudska prava, kao i članstvom u najprominentnijem ljudsko-pravnom forumu, Vijeću za ljudska prava. Doprinos ljudskim pravima RH dala je i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti (2008/09), ističući se u promicanju zaštite djece u oružanim sukobima te usvajanju novih rezolucija u zaštiti žena u oružanim sukobima; članstvom u  Komisiji UN-a za položaj žena (dva četverogodišnja mandata) te prethodnim sudjelovanjem u Izvršnom odboru UNICEF-a i sadašnjim članstvom u Izvršnom odboru UNHCR-a. Hrvatska ujedno prati i razvoj međunarodnog humanitarnog prava te  surađuje  s Međunarodnim odborom Crvenog križa (ICRC-a).

Djelovanjem u okviru Trećeg odbora UN-a, Hrvatska se u skladu sa svojim prioritetima, ali i radi svekolike učinkovitije zaštite ljudskih prava na svim razinama i bez diskriminacije, u suradnji s partnerskim zemljama zalaže za potporu inicijativama u svezi s ukidanjem smrtne kazne, slobodom vjere i vjeroispovijedi, borbom protiv diskriminacije, zaštitom prava djeteta, promicanjem ciljeva rezolucije UNSC 1325 o ženama, miru i sigurnosti (RH je jedna od država koja ima Nacionalni plan za provedbu rezolucije). Aktivna je i u članstvu Grupe prijatelja Saveza civilizacija za koji je izradila i poseban Nacionalni program. Hrvatska je u razdoblju 2016.-2017. godine predsjedala inicijativom Equal Futures Partnership, u okviru koje se obvezala na promicanje jačanja uloge žena u procesima odlučivanja i sudjelovanja na lokalnim izborima u RH.

Republika Hrvatska je stranka gotovo svih ključnih  ugovora UN-a kojima se jamči promicanje i zaštita ljudskih prava i sukladno čijim odredbama, države imaju obvezu izvješćivanja.[1] Time se na dodatan, učinkovit i transparentan način jamči poštivanje, zaštita i ostvarenje ljudskih prava u Hrvatskoj. Glede novih standarda, ističemo kako je Hrvatska ratificirala Treći protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o pritužbenom mehanizmu.

Na regionalnoj razini Republika Hrvatska se tijekom godina i kroz izazove tranzicije te pristupanje Europskoj uniji, postepeno profilirala kao zemlja s naprednim standardima i daljnjim mogućnostima prijenosa znanja u području promicanja i zaštite ljudskih prava. Pritom posebice ističemo djelovanje u OESS-u - intenzivnog zagovaranja ljudskih prava u okviru Foruma ljudske dimenzije OESS-a uključujući i redovito praćenje aktivnosti Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) te  djelovanje u VE,  angažman hrvatskih stručnjaka u VE te primjenu novih standarda u području zaštite ljudskih prava.

U okviru VE, RH je stranka Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i svih dodatnih protokola Konvencije, te je kroz rad u stručnim skupinama VE trenutno angažirana na izradi novih standarda u kontekstu reforme konvencijskog sustava zaštite ljudskih prava, čiji je cilj postizanje dugoročne učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava. Također sudjeluje u procesu razmatranja pristupa Europske unije Konvenciji, u svojstvu nove stranke. Uz brojne ostale instrumente VE kojih je stranka, Hrvatska je donijela odluku o potpisivanju Konvencije za zaštitu žena od nasilja, uključujući obiteljsko nasilje, a u izradi čijeg teksta su sudjelovali hrvatski stručnjaci.

Republika Hrvatska započeti će sa predsjedanjem Odbora ministara Vijeća Europe 18. svibnja 2018. u trajanju od šest mjeseci, koje će Hrvatskoj omogućiti daljnju prepoznatljivost i na ovom području.

Vijeće za ljudska prava

Vijeće za ljudska prava (Human Rights Council) je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava diljem svijeta, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće za ljudska prava broji 47 država članica UN-a koje bira Opća skupština UN-a na razdoblje od 3 godine, a zasjeda u Ženevi.

Hrvatska je u listopadu 2016. po prvi put izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava u mandatu 2017.-2019. godine. Hrvatska će se svojim članstvom aktivno uključiti u globalno djelovanje na području ljudskih prava, kako prema aktualnim trendovima i izradi novih standarda u promicanju i zaštiti ljudskih prava, tako i u odnosu na podizanje svijesti o potrebi jačanja njihove zaštite u zemljama u kojima je kršenje ljudskih prava i klima nekažnjavanja prijetnja građanima. Hrvatska će pridonijeti daljnjem osnaživanju i boljoj međusobnoj suradnji brojnih mehanizama Vijeća za ljudska prava te drugih tijela Ujedinjenih naroda, sa svrhom postizanja učinkovitog i pravovremenog odgovora na izazove današnjice u zaštiti i razvoju ljudskih prava.

Također, Hrvatska je kroz svoje vanjskopolitičko djelovanje odlučna nastaviti s promicanjem nacionalnih prioriteta, kao što su zaštita prava djeteta, osoba s invaliditetom, manjina, borba protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima, osvješćivanje pitanja progona kršćanskih zajednica i drugih vjerskih manjina u zemljama u kojima se ne poštuju vjerske slobode te nastavak aktivnog članstva u  Plavoj skupini (Blue Group) koja promiče pravo na pristup vodi. Članstvo u Vijeću ujedno je i prilika Republici Hrvatskoj za širenje primjera svoje dobre prakse u domeni promicanja i zaštite ljudskih prava.

Hrvatska podupire rad tzv. posebnih mehanizama Vijeća za ljudska prava (tematski i country izvjestitelji), a čiji terenski rad predstavlja inicijalni doprinos za izradu novih standarda. Bila je u skupini država koje su vrlo rano istaknule otvoreni poziv posebnim mehanizmima za pregled stanja u RH, a slijedom čega su uspješno ostvareni posjeti Hrvatskoj posebne izvjestiteljice za stanovanje i posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama.

Prvo nacionalno izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (instrument Vijeća za ocjena stanja ljudskih prava u svim države na jednakim temeljima) na Vijeću za ljudska prava uspješno je 2010. godine predstavio tadašnji državni tajnik Andrej Plenković. U 2015. predstavljeno je i drugo UPR izvješće. U 2013. godini Vijeću je upućeno i među-izvješće o provedbi UPR preporuka za Hrvatsku, dok se drugo takvo izvješće očekuje tijekom 2018. godine.

Istodobno, Hrvatska promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a (Commission on Human Rights) bila je nositelj inicijative za usvajanje Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, Hrvatska je uspješno re-afirmirala ovu inicijativu, a u suradnji s Kostarikom i Poljskom predvodila je rezoluciju, koja je usvojena konsenzusom na Vijeću za ljudska prava u rujnu 2017. godine.

Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava (UPR)