Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Gospodarske i financijske institucije

 

 

Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

Svjetska trgovinska organizacija (WTO)  osnovana je 1. siječnja 1995. godine i danas broji 159 država članica. Sjedište WTO-a je u Ženevi, aktualni glavni direktor je Roberto Azevedo (Brazil), a glavni ciljevi organizacije su regulacija, nadzor i liberalizacija svjetske trgovine, kao i osiguravanje pravnog okvira za provođenje pregovora o trgovinskim sporazumima te rješavanje sporova među državama članicama. Pravni temelj WTO-a je Marakeški sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, koji je zamijenio GATT (Opći sporazum o tarifama i trgovini) iz 1948.

Ministarska konferencija najviše je WTO-ovo tijelo koje može donijeti odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni trgovinski sustav, a u pravilu se održava jednom u dvije godine. Nakon nekoliko neuspješnih ministarskih konferencija, kojima je cilj bio ponovno pokretanje blokiranih pregovora, izdvojen je manji dio pitanja u tzv. Bali paket. Kao posebno značajnu činjenicu treba istaći da je Sporazum o olakšavanju trgovine (Trade Facilitation Agreement), usvojen na Ministarskoj konferenciji WTO-a na Baliju (7. prosinca 2013) kao prvi sveobuhvatni multilateralni sporazum sklopljen nakon osnivanja WTO-a. Procjenjuje se da će Sporazum imati značajan utjecaj na globalnu trgovinu zbog smanjenja troškova uzrokovanih kompliciranim carinskim postupcima. U tijeku je pravna provjera teksta Sporazuma s ciljem da ga Opće vijeće WTO-a usvoji do 31. srpnja 2014. godine.

Pregovori u okviru WTO-a jedinstveni su u odnosu na druge multilateralne pregovore jer se interesi država članica artikuliraju kroz ad hoc pregovaračke skupine. WTO članice sudjeluju u radu različitih pregovaračkih skupina (neke od njih i u više skupina) kako bi što učinkovitije zaštitile svoje interese.

Države članice WTO-a sudjeluju s 97% u svjetskoj trgovini.

Više:

WTO
http://wto.org

Pravni temelji WTO-a: Marakeški sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije i dodaci
http://www.wto.org/english/docs_e/legal_e/legal_e.htm#finalact

Podaci o regionalnim trgovinskim sporazumima http://rtais.wto.org/UI/PublicMaintainRTAHome.aspx

Tehničke prepreke u trgovini
http://tbtims.wto.org

 

RH i WTO

Republika Hrvatska postala je 140. članica WTO-a 30. studenoga 2000. godine. Članstvo Hrvatske u WTO-u predstavljalo je temelje integriranja hrvatskog gospodarstva u europsko i globalno tržište, s ciljem povećanja efikasnosti i konkurentnosti te povećanja izvoza. Nadležno tijelo za koordinaciju aktivnosti koje proizlaze iz hrvatskog članstva u WTO-a je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Na WTO-ovim internetskim stranicama mogu se iščitati trgovinski profili svih WTO-ovih članica, dobiti informacije o carinama u primjeni (applied) ili završnim obvezujućim stopama carina (bound tariffs), podaci o trgovini uslugama, uključujući rasporede specifičnih obveza u trgovini uslugama koje su članice preuzele. WTO nudi i mogućnost samoobrazovanja kroz dostupnost različitih edukativnih sadržaja na internetu: od multilateralnih sporazuma do posebno pripremljenih sažetaka i materijala. Sve ove informacije mogu biti od koristi hrvatskim tvrtkama, poduzetnicima, pojedincima, ali i svima drugima koji su na bilo koji način uključeni u provedbu trgovinskih odnosa s inozemstvom.

Od 1. srpnja 2013. godine hrvatske trgovinske interese u WTO-u zastupa Europska komisija, a Republika Hrvatska svoje stavove predstavlja i usuglašuje u strukturama EU-a kao samostalan i ravnopravan partner.

Stajališta Europske unije prema pitanjima suradnje s WTO-om dogovaraju se u okviru rada Odbora za trgovinsku politiku, a usvaja ih Vijeće EU-a za vanjske poslove u trgovinskom formatu (Foreign Affairs Council – Trade).

 


 

 

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) međunarodna je organizacija, i ujedno konzultativni forum, koja okuplja države najrazvijenijih gospodarstava svijeta. Ciljevi OECD-a su podizanje životnog standarda, povećanje zaposlenosti, održanje financijske stabilnosti, podrška održivom razvitku te općem rastu svjetske trgovine. OECD je osnovan 30. rujna 1961. godine, kada je OECD-ova konvencija iz 1960. stupila na snagu. Korijeni organizacije su u uspostavljenom  koordinacijskom mehanizmu za raspodjelu pomoći iz SAD-a razrušenom europskom kontinentu (Marshallov plan, 1948). Sjedište OECD-a je u Parizu, a današnje članstvo čini 34 država punopravnih članica. Organizacija djeluje kroz više od 200 specijaliziranih odbora, radnih skupina, posebnih tijela i mreža, te je ujedno jedan od najvećih svjetskih izdavača publikacija o gospodarstvu, trgovini, razvojnoj suradnji, financijskom tržištu i dr. U strukturi OECD-a postoje i tijela ili programi koja se financiraju izvan redovitog proračuna: Međunarodna agencija za energiju (IEA), Agencija za nuklearnu energiju (NEA), Odbor za razvojnu pomoć (DAC), poljoprivredne sheme, Centar za obrazovanje, istraživanje i inovacije (CERI) itd. Glavni tajnik OECD-a je Ángel Gurría (Meksiko).

OECD je referentna točka Europskoj uniji, UN-u i drugim međunarodnim subjektima i institutima zbog velike ekspertize na području gospodarstva i razvitka, a koja se gradi na temelju kontinuirano provođenih  istraživanja i analiza. Povrh toga, OECD redovito priprema  stručne podloge za sastanke skupina G-8 i G-20 te daje godišnji presjek gospodarskih i razvojnih tendencija u svijetu.

Republika Hrvatska je dosad surađivala s OECD-om u nizu područja: reformi javne uprave, regionalnom programu Investicijska povelja za Jugoistočnu Europu (Investment Compact for South East Europe), namijenjenom poboljšanju investicijske klime i razvoju privatnog sektora, zatim na području brodogradnje i turizma, u razmjeni statističkih te podataka o obrazovnom sustavu, u izradi investicijske strategije i dr. Daljnje jačanje suradnje s OECD-om, u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedno je od strateških opredjeljenja Republike Hrvatske.

Više: www.oecd.org

 


 

Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu  (UN/ECE)

Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) jedna je od pet  regionalnih gospodarskih komisija UN-ovog gospodarsko-socijalnog vijeća (ECOSOC-a). Ostale četiri odnose se na Afriku, Aziju i Pacifik, Latinsku Ameriku i Karibe te Zapadnu Aziju.

UN/ECE utemeljen je 1947. od strane ECOSOC-a, danas broji 56 članica među kojima su sve države Europe, azijske države s prostora bivšeg SSSR-a te SAD, Kanada i Izrael. Sjedište UN/ECE-a u Ženevi. Od ožujka 2012. na čelu UN/ECE kao izvršni tajnik je Sven Alkalaj (Bosna i Hercegovina).

Posebna Gospodarska komisija UN-a za Europu osnovana je nakon 2. svjetskog rata radi obnove europskih država, ali i kao forum na kojemu eksperti mogu raspravljati o suradnji na unapređenju ukupnih gospodarskih odnosa. Posebnu važnost UN/ECE je imao tijekom hladnog rata jer je predstavljao instituciju koja je omogućavala kontinuirani  dijalog eksperata dvaju blokova.

Glavno težište aktivnosti UN/ECE-a usmjereno je prema pan-europskoj gospodarskoj integraciji. To podrazumijeva pomoć državama u tranziciji i njihovom uključivanju u globalne gospodarske tijekove, a posebna važnost pridaje se približavanju tih država Europskoj uniji, što se ostvaruje kroz normizaciju i standardizaciju. Ističemo da je UN/ECE jedno od prvih UN-ovih tijela koje je dovršilo započetu unutarnju reformu svoga djelovanja i orijentiralo se na zadaće pomaganja državama aspirantima na članstvo u EU da prihvate i provedu pojedine EU standarde.

Republika Hrvatska članica je UN/ECE-a od svibnja 1992. godine..Za praćenje rada UN/ECE-a nadležno je Ministarstvo vanjskih  i europskih poslova.

Više: www.unece.org

 


 

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku (UNCTAD)

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku je glavno tijelo Opće skupštine UN-a na području trgovine i razvitka, utemeljeno 1964. godine, kao stalno međuvladino tijelo. Sjedište mu je u Ženevi. UNCTAD danas broji 193 članice. U njegovom radu sudjeluju i brojne nevladine organizacije u statusu promatrača. UNCTAD-om predsjeda glavni tajnik, trenutno to je Mukhisa Kituyi (Kenija).

Konferencija za trgovinu i razvoj, najviša razina, održava se svake četiri godine. Od osnivanja UNCTAD-a do danas održano je 13 Konferencija. Kada Konferencija nije u zasjedanju, UNCTAD djeluje kroz svoja radna tijela. Odbor za trgovinu i razvoj (Trade and Development Board) stalno je izvršno tijelo UNCTAD-a i odgovoran je za kontinuirano funkcioniranje UNCTAD-a.

RH je članica UNCTAD-a od svibnja 1992. godine. U sklopu UNCTAD-a RH je član regionalne skupine D koju čine države Srednje i Jugoistočne Europe te Rusije i CIS-a (Commonwealth of Independent States). Nadležno tijelo države uprave za suradnju s UNCTAD-om je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Više: www.unctad.org

 


 

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD)

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) utemeljena je 1991. godine s ciljem potpore državama Središnje i Istočne Europe u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Sjedište EBRD-a je u Londonu. EBRD je u vlasništvu 61 država članica, Europske unije te Europske investicijske banke (EIB). Djeluje u 35 država Europe i Azije. Osnovne aktivnosti EBRD-a su izravna ulaganja u privatne ili javne tvrtke te tehnička pomoć. Predsjednik EBRD-a je Sir Suma Chakrabarti (Indija).

Republika Hrvatska članica je EBRD-a od 1993. godine.

Više: www.ebrd.comwww.mfin.hr

 


 

Svjetska banka (WB)

Osnovana 1944. godine sa sjedištem u Washingtonu, Svjetska banka prvotno je imala za cilj financiranje obnove i stabilnosti svjetskog monetarnog sustava, da bi kasnije njezin fokus aktivnosti bio preusmjeren na financiranje razvojnih projekata. Svjetska banka danas je jedan od ključnih globalnih multilateralnih partnera za financiranje razvoja. Predsjednik Svjetske banke je Jim Yong Kim (SAD).

Republika Hrvatska članica je Svjetske banke od 1993. godine.

Više: www.worldbank.org i www.mfin.hr

 


 

Međunarodni monetarni fond (IMF)

Međunarodni monetarni fond (MMF) međunarodna je financijska organizacija osnovana 1944. godine u Bretton Woodsu. Danas broji 188 država članica. Sjedište MMF-a je u Washingtonu, a direktorica je Christine Lagarde (Francuska). Ciljevi MMF-a su poticanje globalne monetarne suradnje, osiguravanje financijske stabilnosti, olakšavanje međunarodne trgovine, promicanje visoke zaposlenosti te održivog gospodarskog rasta.

Republika Hrvatska članica je MMF-a od 1992. godine. Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati sve poslove i transakcije prema propisima MMF-a.

Više: www.imf.org i www.mfin.hr