Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Održivi razvoj

Svjetska komisija za okoliš i razvoj (Brundtland komisija) objavila je 1987. godine svoje izvješće i predstavila novi pojam održivog razvoja, kao 'razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija'. Ujedinjeni narodi (UN) glavno su globalno tijelo za kreiranje smjernica održivog razvoja, dok niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni okvir za pitanja održivog razvoja.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (United Nations Conference on Environment and Development – UNCED) u Rio de Janeiru 1992. pozornost svjetske javnosti bila je usmjerena na sve veće probleme vezane uz pitanja razvitka i okoliša na lokalnoj i globalnoj razini. Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21), usvojeni na Konferenciji, daju snažnu potporu načelu održivog razvitka. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. usvojila je Milenijsku deklaraciju (United Nations Millennium Declaration), politički dokument Ujedinjenih naroda za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve razvoja na područjima od interesa za međunarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju pridonijeti njihovu ostvarivanju. Riječ je od osam Milenijskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals - MDGs) za koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale da će ostvariti do 2015. godine. Načelo održivog razvitka potom dobiva snažnu političku podršku na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvitku (World Summit on Sustainable Development – WSSD), održanom 2002. godine u Johannesburgu.

Konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (United Nations Conference on Sustainable Development - UNCSD) 'Rio+20', održana 2012. godine u Rio de Janeiru, postavila je sveobuhvatni okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije je definiranje budućih Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), koji će uključivati tri dimenzije održivog razvoja – gospodarsku, socijalnu i okolišnu, te koji se trebaju nadovezati na razvojne politike sadržane u Milenijskim razvojnim ciljevima (MDGs) i predstavljati globalnu razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015. godine.

EU i održivi razvoj. Ugovorom iz Amsterdama promicanje održivog razvitka postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske unije. Nakon revizije Gothenburške strategije održivog razvitka iz 2001., Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. Strategija je usmjerena na potrebu postupne promjene sadašnjega neodrživog načina proizvodnje i potrošnje te integriranog pristupa u izradi smjernica i politika, s naglaskom na potrebi za solidarnošću i jačanjem partnerstva.

Republika Hrvatska i održivi razvoj.

Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na Konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument Konferencije „Budućnost kakvu želimo“.

Agenda 2030 za održivi razvoj

Na Summitu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku u rujnu 2015. godine, nakon tri godine intenzivni pregovora i konzultacija s brojnim dionicima, usvojena je UN-ova Agenda 2030 za održivi razvoj. Riječ je o ključnoj globalnoj političkoj platformi za rješavanje brojnih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.

Suština nove svjetske razvojne agende odražava se već u samom njenom nazivu „Promijenimo naš svijet“ („Transforming our World“). Glavnu okosnicu ove ambiciozne razvojne agende predstavlja 17 Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Pored navedenog, Agenda 2030 također uključuje i UN-ov Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030., Akcijski plan Treće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja iz srpnja 2015., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz travnja 2016. godine.

Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, nije pravno obvezujući dokument, već se može smatrati svojevrsnim „soft law“-om, odnosno tzv. „mekim pravom“, sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Provedbom UN-ove agende 2030 ujedno se jačaju načela dobre vladavine, te vladavine prava na nacionalnoj i svjetskoj razini, dok se istodobno umanjuju rizici odnosno uzročnici različitih kriza, sukoba i drugih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

Republika Hrvatska i Agenda 2030

Republika Hrvatska je od samog početka bila aktivna sudionica procesa donošenja dokumenata važnih za globalni održivi razvoj, u svim relevantnim tijelima UN-a, kao i doprinosa Europske unije. Pri tome je Hrvatska konstantno isticala potrebu da Cijevi održivog razvoja budu uistinu univerzalne naravi, te je kontinuirano naglašavala potrebu implementiranja S.M.A.R.T načela u pripremi SDGs, odnosno da budu konkretni, mjerljivi, izvedivi, realistični i pravovremeni.

Temeljem iskustava iz procesa nacionalne provedbe osam Milenijskih razvojnih ciljeva do kraja 2015. godine kao i neposredni iskustava iz međuvladinih pregovora na razini UN-a koji su rezultirali usvajanjem Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja, komparirajući također i praksu ostalih država članica Europske unije, te provedenog niza konzultacija s drugim tijelima državne uprave i ostalim dionici ma pripremljen je koncept provedbe i nacionalne koordinacije za Agendu 2030 u RH.

U tom smislu, s obzirom na svu kompleksnost ove zadaće, njezinu ovisnost o drugim sektorskim politikama, strategijama i mjerama, neizbježan utjecaj na ukupni društveni i gospodarski život i razvoj u RH, ukazala se potreba za uspostavom središnjeg nacionalnog koordinacijskog tijela za održivi razvoj na najvišoj razini izvršne vlasti RH.

Slijedom navedenog Vlada RH je osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj kojim predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Temeljna zadaća Vijeća je VRH predlagati mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu Ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati  i koordinirati njihovu provedbu. Težište rada ove nacionalne koordinacije je na provedbi prvih 16 ciljeva održivog razvoja koji su nacionalnog karaktera te uključuju sve dionike radi unaprjeđenja postojećih i iznalaženja novih, inovativnih politika i mjera za gospodarski, okolišni, društveni i institucionalni napredak RH. Posljednji, 17. Cilj vezan je za međunarodnu suradnju i u Hrvatskoj će se provoditi u okviru već ranije uspostavljenog međuinstitucionalnog koordinativnog mehanizma.

Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF)

Glavno tijelo UN-a za evaluaciju i reviziju provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja u državama članicama UN-a je UN-ov Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini - High Level Political Forum (HLPF), koji djeluje od 2013., a prvi puta je nakon usvajanja Agende 2030 zasjedao u srpnju 2016., na temu: osigurati da nitko nije izostavljen iz provedbe („leaving no-one behind“).

HLPF održava godišnja zasjedanja pod okriljem ECOSOC-a, a svake četvrte godine pod okriljem Opće skupštine UN-a. Evaluacija i revizija provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja vrši se kroz Dragovoljne nacionalne prezentacije (Voluntary National Reviews, VNR) država članica. VNR su najčešće vrlo opsežni dokumenti koji daju detaljni pregled nacionalnih aktivnosti i rezultata u ispunjavanju pojedinih Ciljeva (u pravilu svih 17). Forum ujedno olakšava razmjenu iskustava, uspjeha, izazova i naučenih lekcija, te daje političko vodstvo, smjernice i preporuke.

Prema odredbama Rezolucije 70/299 Opće skupštine, teme i skupovi SDG-eva koje HLPF razmatra od 2017. do 2019. godine su:

  • 2017.: iskorjenjivanje siromaštva i promoviranje napretka u svijetu promjena (ciljevi 1., 2.,  3., 5., 9., 14.);
  • 2018.: transformacija prema održivim i otpornim društvima (ciljevi 6., 7., 11., 12., 15.);
  • 2019.: osnaživanje ljudi i osiguranje uključivosti i jednakosti (ciljevi 4., 8., 10., 13., 16.).

 

Više:
Brundtland izvješće http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm

UNCED http://www.un.org/geninfo/bp/enviro.html

Milenijska deklaracija http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm

MDGs http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview.html

WSSD http://www.johannesburgsummit.org/html/basic_info/unced.html

UNCSD http://www.uncsd2012.org/

www.un.org/futurewewant

ECOSOC http://www.un.org/en/ecosoc/

EU Revidirana strategija održivog razvoja:http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st10/st10917.en06.pdf

UN-ova platforma za održivi razvoj: http://sustainabledevelopment.un.org/
           
Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF): https://sustainabledevelopment.un.org/hlpf
 
Neslužbeni prijevod Rezolucije A/RES/70/1 Opće skupštine UN-a od 25. rujna 2015. „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj“ na hrvatski jezik: http://www.mvep.hr/files/file/2018/1812131803-rezolucija-unga-hr-prf-final.pdf