Print

REPUBLIKA HRVATSKA I UJEDINJENI NARODI

Hrvatski stavovi uoči 60. zasjedanja Opće skupštine UN-a

REFORMA UN:
OSTVARIVANJE MILENIJSKIH RAZVOJNIH CILJEVA I JAČANJE MULTILATERALNOG SUSTAVA KOLEKTIVNE SIGURNOSTI

 

U cilju postizanja pravednijeg, stabilnijeg i mirnijeg svijeta Hrvatska snažno podupire sveobuhvatnu reformu multilateralnog sustava kolektivne sigurnosti temeljenu na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, međunarodnom pravu, međunarodnim konferencijama i sastancima na vrhu, kao i na  konsenzusom prihvaćenoj Milenijskoj deklaraciji.

Hrvatska također pozdravlja sveobuhvatno reformsko izvješće Glavnog tajnika UN Kofija Annana «Prema većoj slobodi», jednako kao i izvješćâ koja su mu prethodila -  «Visokog panela o prijetnjama, izazovima i promjeni», te izvješće o Milenijskom projektu.

S obzirom da se svijet nalazi na povijesnoj prekretnici, odluka je na svim članicama UN, hoće li se on i dalje razvijati povećavajući razlike između bogatih i siromašnih i time još više doprinijeti sigurnosnoj prijetnji za sve ili će se razvijati sukladno prihvaćenim i uvijek iznova reafirmiranim ciljevima i načelima iz Povelje UN.

Jubilarni 60. sastanak na vrhu u rujnu prilika je da se napravi značajan korak naprijed u ostvarenju zadanih ciljeva, koje si je međunarodna zajednica postavila proteklih desetljeća, a osobito na prijelazu milenija.

Razvoj - Pitanja razvoja trebaju biti temeljena na dosadašnjim postignutim sporazumima i dogovorima na glavnim UN konferencijama o razvoju i održivom razvoju, kao i na trgovinskim pregovorima iz Dohe, koje treba što prije završiti. Temeljem zacrtanih usmjerenja moguće je u zadatom roku ostvariti Milenijske razvojne ciljeve.  

Stoga Hrvatska podupire izvješće o Milenijskom projektu i njegovu ambiciju da bude «business plan», kao i pokušaj da operacionalizira Milenijske razvojne ciljeve te ih prevede u konkretne akcije u koje su svi uključeni, razvijeni i nerazvijeni.

Hrvatska kao država koja je do nedugo i sama primala međunarodnu pomoć poznaje njen značaj, te stoga snažno podupire preporuku Visokog panela, preuzetu u Izvješću glavnog tajnika, o promptnom i sukcesivnom povećanju Službene razvojne pomoći (ODA - Official Development Assistance). Pritom podupiremo i inicijative koje traže nove načine povećanja ODA-e.

Dobro upravljanje, promicanje ljudskih prava, uključivanje civilnog društva i privatnog sektora od esencijalne važnosti za razvoj. Potrebno je naći balans između odgovornosti država i privatnog sektora po pitanju politike razvoja.

Hrvatska će sukladno svojim vlastitim razvojnim mogućnostima nastaviti sudjelovati u različitim UN tijelima i drugim međunarodnim organizacijama kako bi pomogla u ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva u svim regijama i državama.

Hrvatska je predala prvo nacionalno izvješće o ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva povezujući ga s ukupnom strategijom nacionalnog razvoja. Do 2015. planira pripremiti još nekoliko nacionalnih izvješća. Slijedom prvog izvješća, Hrvatska je izradila Akcijski plan, a pred usvajanjem je i Izvješće o napretku u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva.

Mir i sigurnost  - Ključno je za postizanje veće razine međunarodne sigurnosti sagledavanje sigurnosnih problema u isprepletenosti starih i novih prijetnji, kao i preventivno djelovanje te odlučna primjena međunarodno-pravnih sigurnosnih instrumenata.

Sigurnosna pitanja usko su povezana s neizostavnom reformom glavnih UN tijela kao i pojačanom koordinacijom, kako regionalnih organizacija s UN-om, tako i država članica UN međusobno te s UN kao krovnom organizacijom za pitanje mira i sigurnosti.

Hrvatska podupire ideju o definiranju pojma terorizma i izradu sveobuhvatne UN konvencije o borbi protiv terorizma.

Pozdravljamo usvajanje Nacrta Međunarodne konvencije za sprječavanje djela nuklearnog terorizma.

Kao jedan od ključnih elemenata sigurnosti Hrvatska prepoznaje, ali i aktivno sudjeluje u relevantnim međunarodnim režimima kontrole i sigurnosnim inicijativama kao i drugim oblicima suradnje za osiguranje ne širenja (non proliferation) oružja za masovno uništenje.

U potpunosti podržavamo NPT (Nuclear Non Proliferation Treaty) kojeg smatramo nezamjenjivim instrumentom u kontroli nuklearnog naoružanja i krovnim međunarodnim dokumentom za reguliranje upotrebe nuklearne energije. Ujedno u potpunosti podržavamo svaki potez nuklearnih sila koji vodi daljnjem razoružanju.

Hrvatska prepoznaje ključnu ulogu IAEA (International Atomic Energy Agency) te snažno podržava potrebu daljnjeg jačanja verifikacijske  uloge IAEA, ne isključujući pritom pravo zemalja na miroljubivo korištenje nuklearne energije. Od osobitog je značaja univerzalno prihvaćanje jamstvenih (safeguard) ugovora i Dodatnih protokola, koji jedini omogućuju odgovarajuću kvalitetu verifikacije.

Hrvatska je stranka CTBT (Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty) i poziva sve zemlje, koje to još nisu učinile, da što prije potpišu i ratificiraju ovaj ugovor.

Hrvatska podržava ideju o osnivanju Komisije za izgradnju mira te je spremna aktivno se uključiti u daljnje definiranje uloge toga tijela, njegova sastava kao i odnosa s drugim glavnim tijelima UN. Snažno podupiremo stav da se pri odabiru članica Komisije uzmu u obzir one države koje imaju iskustvo poslijeratnog oporavka (post conflict recovery). Osnivanjem Komisije potrebno je izbjeći dodatno financijsko opterećenje za države članice.

Sukladno prijedlogu iz izvješća «Prema većoj slobodi», podržavamo donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti po pitanju normiranja principa pri donošenju odluke o  uporabi sile.

Vladavina prava, zaštita ljudskih prava, izgradnja demokracije  - Na području vladavine prava kao i ljudskih prava te demokratskih načela uopće, u svijetu je vidljiva nedosljednost između riječi i djela. Iako je i nadalje nužno jačati normativni okvir ove problematike, posebno je važno poduzimati konkretne mjere kako bi se preduhitrila selektivna uporaba načela i standarda, tj. arbitrarna primjena ili nekažnjeno kršenje preuzetih obveza i univerzalno prihvaćenih standarda.

Hrvatska poziva na jačanje Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava i uloge Visokog povjerenika. Važno je Uredu Visokog povjerenika osigurati sredstva koja su primjerena njegovim zadaćama, što zahtijeva značajno povećanje u udjelu financijskih sredstava koje Ured Visokog povjerenika za ljudska prava dobiva iz redovnog proračuna.       

Hrvatska podržava osnivanje Vijeća za ljudska prava kao glavnog samostalnog tijela ustanovljenog prema Povelji UN-a, povezanog s Općom skupštinom, odražavajući na taj način središnje mjesto i univerzalnost ljudskih prava na institucionalnoj razini. Do odluke Opće skupštine kojom bi se prihvatilo osnivanje takvog tijela, Vijeće za ljudska prava trebalo bi biti utemeljeno kao pomoćno tijelo Opće skupštine, stvarajući time vezu sa univerzalnim tijelom. Članove Vijeća za ljudska prava birala bi Opća skupština dvotrećinskom većinom glasova na temelju ravnomjerne zemljopisne zastupljenosti čime bi Vijeće dobilo na statusu i legitimitetu, a mogao bi se uspostaviti i mehanizam za nadgledanje država članica temeljen na principu jednakosti. Vijeće za ljudska prava trebalo bi se učinkovito baviti gorućim slučajevima kršenja ljudskih prava te promovirati strategiju ljudskih prava.

Samostalno sudjelovanje nevladinih udruga i neovisnih nacionalnih institucija u radu Vijeća za ljudska prava treba zadržati i dalje ojačavati.

Hrvatska podržava unapređenje učinkovitosti ugovornih tijela iz područja ljudskih prava, uključujući i kroz pravodobnije izvještavanje; poboljšane i usmjerene postupke izvještavanja usmjerene ka omogućavanju ugovornih tijela da djeluju kao jedinstven sustav; dodatna sredstva, uključujući za pomoć zemljama da poboljšaju svoje mogućnosti izvještavanja, te da unaprijede implementaciju preporuka ugovornih tijela

Hrvatska prepoznaje potrebu za posebnom pozornošću prema ljudskim pravima žena i djece. Jednakost spolova i rodno osviještene strategije, kao i zaštita prava djece su suštinski dio ljudskih prava i trebaju se dobro razmatrati u cijelom sustavu Ujedinjenih naroda.

U okviru vladavine prava, Hrvatska naglašava snažnu potporu Međunarodnom kaznenom sudu kao i Međunarodnom sudu pravde.    

Reforma glavnih tijela UN - Reforma UN sustava, njegovih glavnih tijela i institucija neizostavna je uz sveobuhvatnu reformu multilateralnog sistema kolektivne sigurnosti, a nameće se i kao posljedica želje za primjenom dogovorenih načela razvojne politike, odnosno postizanja Milenijskih razvojnih ciljeva.

Opća skupština, kako je to potvrdila i Milenijska deklaracija, ima središnje mjesto unutar UN sustava. Skupština je glavno upravljačko, predstavničko i savjetodavno tijelo, koje nažalost gubi na prestižu i umanjuje svoj doprinos u ukupnim aktivnostima UN. Stoga je potrebno revitalizirati Opće skupštinu i povećati njezinu efikasnost, a to je moguće na način da ona pojednostavi svoje proceduralne radnje kao i svoju strukturu, što bi nužno, uz usredotočenost na suštinske stvari u programu rada, dovelo i do ubrzanja cijelog procesa rada Skupštine.

Osobito pozornost unutar reforme UN treba posvetiti reformi Vijeća sigurnosti. Osim zbog samog značaja Vijeća sigurnosti, njegova reforma pobuđuje posebnu pažnju zbog mogućeg neuspjeha cjelokupnog reformskog procesa i daljnje marginalizacije UN u rješavanju ključnih globalnih pitanja, a kao posljedica neuspjele reforme (proširenja) Vijeća sigurnosti.

Sastav Vijeća sigurnosti jedna je od činjenica koja ukazuje na neusklađenost UN-a s okolnostima i realnostima današnjeg svijeta. U sastavu VS vidljiva je podzastupljenost nerazvijenih zemalja juga, ali i nedovoljna zastupljenost malih država općenito. Svoje mjesto među stalnim članicama zaslužuju i zemlje koje su niz godina među najvećim kontributorima UN, te na diplomatski i druge načine doprinose funkcionalnosti Organizacije.

Hrvatska podupire proširenje Vijeća sigurnosti kako u kategoriji stalnih tako i nestalnih članica. Zalažemo se za ostajanje pet postojećih regionalnih skupina te tražimo jedno dodatno nestalno mjesto za Istočnoeuropsku skupinu. Zalažemo se za veću efikasnost i transparentnost rada Vijeća, kao i za bolju koordinaciju s ostalim glavnim tijelima UN.

U današnjem globalizirajućem svijetu, nakon što je na UN konferencijama i sastancima na vrhu usvojena razvojna agenda, osnovne zadaće Ekonomskog i socijalnog vijeća (ECOSOC) dobivaju dodatno na značaju. Izvješće glavnog tajnika «Prema većoj slobodi», kao i rasprava na Općoj skupštini koja je uslijedila, daju niz zanimljivih prijedloga glede reforme ECOSOC-a, osobito u pogledu proširivanja njegove djelatnosti u okviru post-conflict menadžmenta, a u svjetlu predloženog novog tijela UN - Komisije za izgradnju mira.

Hrvatska u potpunosti podupire paket mjera - predložen od strane glavnog tajnika, kako ranije tako i u izvješću «Prema većoj slobodi» - za reformiranje Tajništva UN. Za sveobuhvatnu reformu UN-a, kao i za pokretanje cijelog procesa reformi multilateralnog globalnog sustava potrebna je osvježena i vremenu primjerena struktura Tajništva.