Print

REPUBLIKA HRVATSKA I UJEDINJENI NARODI

Hrvatski stavovi uoči 61. zasjedanja Opće skupštine UN-a


Razvoj i globalno partnerstvo za razvoj – Globalni ekonomski i društveni razvoj moraju ostati u fokusu interesa svih zemalja svijeta. Hrvatska podržava predanost u dostizanju ciljeva zadanih na glavnim UN-ovim konferencijama u Monterreyu, Johannesburgu, kao i u okviru Razvojnog programa iz Dohe i Pariške deklaracije o učinkovitoj pomoći. Hrvatska nadalje podržava odluku o visini izdvajanja razvojne pomoći u zemljama u razvoju od trenutačnih 0,33% BDP-a za službenu razvojnu pomoć prema barem 0,51% do godine 2010. te 0,7% do 2015., što se temelji na aktualnim potrebama za ostvarenje Milenijskih ciljeva razvoja.

Pored izvora službene razvojne pomoći, Republika Hrvatska smatra da se razvojna pomoć treba više orijentirati prema dugoročnim projektima te stoga podupire Deklaraciju o inovativnim izvorima financiranja za razvoj kao i inicijative koje traže nove načine povećanja službene razvojne pomoći.

Hrvatska je svjesna da se samo snažnijim zalaganjem zemalja u razvoju, kao i mobilizacijom financijskih resursa za razvoj te njihovim učinkovitim korištenjem može ostvariti globalno partnerstvo za razvoj.

Kao kontributor u raznim programima i fondovima UN-a, Hrvatska će sukladno vlastitim razvojnim mogućnostima nastaviti sudjelovati u različitim UN tijelima i drugim međunarodnim organizacijama kako bi pomogla u ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva u svim regijama i državama.


Sigurnost - Republika Hrvatska, kao članica globalne Anti-terorističke koalicije, oštro osuđuje međunarodni terorizam u svim njegovim oblicima, svjesna njegovih prijetnji – posebno oružja za masovno uništenje i cyber-terorizma.

Hrvatska se snažno zalaže za postizanje globalnog konsenzusa o definiciji terorizma i konačnom usvajanju Sveobuhvatne UN konvencije o međunarodnom terorizmu. Potvrđujemo središnju ulogu koju imaju Ujedinjeni narodi u borbi protiv terorizma

Stajališta o oružju za masovno uništenje i ne-proliferaciji moraju biti zajednička svima. Odgovornost za svjetski mir i sigurnost treba ostati glavna smjernica u radu na ovom području. Pravila i standardi trebaju biti globalno prihvaćeni, dok UN sa svojim specijaliziranim institucijama i agencijama treba nastaviti svoju predvodničku ulogu.


Regionalna suradnja i aktivnosti na multilateralnoj razini - Mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi, kao i upravljanje post-konfliktnim situacijama moraju biti promatrani kao uspjeh i međunarodne zajednice i država koje se tamo nalaze. Republika Hrvatska na ovom području ima vodeću ulogu u osiguravanju dugotrajne stabilnosti, suradnje i demokratskog razvoja cijele jugoistočne Europe, na zajedničkoj viziji nove, ujedinjene i sigurne Europe. Već danas, uoči ulaska u punopravno članstvo Europske unije i temeljem ostvarenog napretka u reformama vojnog i sigurnosnog sektora na pragu članstva u NATO-u, Hrvatska je danas uporište stabilnosti, sigurnosti i suradnje.

Poseban položaj Hrvatske kao srednjeeuropske, podunavske i mediteranske zemlje pruža dodanu vrijednost u bilateralnim i multilateralnim kontaktima i iskustvima. Republika Hrvatska stekla je ova iskustva svojim sudjelovanjem u brojnim europskim i regionalnim organizacijama i inicijativama u područjima sigurnosti, demokratskog razvoja i gospodarske suradnje, uključujući trenutačno hrvatsko predsjedanje Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi. (SEECP).

Stabilnost, demokratski razvoj i suradnja – ali i rješavanje preostalih otvorenih pitanja i zatvaranje sigurnosne arhitekture u ovom dijelu Europe – naglašavaju neophodnost zaštite i unaprjeđenja univerzalnih vrijednosti vladavine prava, ljudskih prava i demokracije, kao i njihove povezanosti s pitanjima sigurnosti i razvoja.

Republika Hrvatska također podržava napore za ubrzanje demokratskih pokreta širom svijeta, posebno kroz međuvladine organizacije poput Zajednice Demokracije. Republika Hrvatska pozdravlja početak rada Međunarodnog kaznenog suda, polažući veliku važnost na nastavak njegova rada. Hrvatska također surađuje i podržava rad Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u izradi njegove izlazne strategije.

Republika Hrvatska članica je brojnih tijela UN-a, te je vrlo aktivna u organiziranju skupova i konferencija i drugih multilateralnih aktivnosti. Hrvatska se pokazala spremnom napraviti sljedeći korak u potvrđivanju svoje odgovornosti kao članice UN-a, predstavivši svoju kandidaturu za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti u periodu 2008-2009 na izborima koji će se održati tijekom 2007. godine.


Reforma glavnih tijela UN, posebice Vijeća sigurnosti - Hrvatska pozdravlja zaključke sa Summita čelnika država i vlada 2005., kojima je osigurana platforma za daljnje aktivnosti u reformi Organizacije UN-a. Hrvatska vjeruje kako reforma UN-a i Vijeća sigurnosti moraju biti prihvatljive svima.

Hrvatska podupire proširenje Vijeća sigurnosti u kategoriji stalnih i nestalnih članica. Zalaže se za ostajanje pet postojećih regionalnih skupina temeljenih na odgovarajućoj regionalnoj zastupljenosti, u kojoj bi Istočnoeuropska grupa imala dva nestalna mjesta. Zalaže se i za veću efikasnost i transparentnost rada Vijeća, kao i za bolju koordinaciju s ostalim glavnim tijelima UN-a.

Republika Hrvatska pozdravlja osnivanje Vijeća za ljudska prava smatrajući to prekretnicom u globalnom promicanju ljudskih prava, kao i utemeljenje Komisije za izgradnju mira, čija je i članica.