Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Multilateralni odnosi

Globalne konferencije - Milenijski summit

  Milenijski summit Ujedinjenih naroda

Milenijsko zasjedanje Opće skupštine UN-a održano je u sjedištu UN-a u New Yorku od 6-8. rujna 2000. godine te je okupilo sve države članice UN-a, ukupno (188) i to 104 predsjednika država, 48 predsjednika vlada i ostalih visokih dužnosnika zemalja članica.

Na Summitu je donesena Milenijska deklaracija, koja je jednoglasno usvojena na završetku zasjedanja, te je distribuirana kao dokument 55. zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Deklaracija sadrži vrijednosti, principe i ciljeve UN-a za 21. stoljeće kao odgovor na globalne izazove koji se nalaze pred čovječanstvom te rokove, za poduzimanje zajedničkih akcija.

Milenijska deklaracija sastoji se od osam poglavlja:

I Vrijednosti i načela
II Mir, sigurnost i razoružanje,
III Razvoj i smanjenje siromaštva,
IV Zaštita zajedničkog okoliša,
V Ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje,
VI Zaštita slabijih,
VII Posebni interesi Afrike i
VIII Jačanje UN-a.




  Govor predsjednika RH

STATEMENT BY STJEPAN MESIĆ PRESIDENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA AT UN MILLENNIUM SUMMIT

September 7, 2000

Mr. Chairman,
Mr. Secretary General,
Excellencies,
Ladies and gentlemen,

Time is running short!

PRESIDENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA AT UN MILLENNIUM SUMMITThe moments in which we all intuitively feel that humankind is at a crucial crossroads are rare indeed. One of such moments is now.

I am confident that all those present here today share this feeling. Even more importantly, they are aware that the choice of each nation, and the collective choice and decisions of this, the only universal organization, imply far-reaching consequences for their countries and peoples. Indeed, this is the opportunity for a real choice between getting out of the quagmire of war, poverty and inequality on the one hand, and supremacy, irrational spending and dependence on the other – and opening up the ’promised era’ of freedom for all, equal opportunities and life worthy of man and the human race. We have such an opportunity now.

But – time is running short. Mere words are not enough. Action is called for: together, in concert, fast and vigorously.

The twentieth century has been a period of immense progress of science and technology, never experienced or imagined before in the history of mankind. In this century man has soared into the air, stepped on the Moon and reached for the stars. Man has plunged into the depths of the sea and begun to exploit the submarine world, he has linked and shrunk the world by information and communication technologies even if he has not brought people closer everywhere. At the same time, he has gained better knowledge, if not awareness, of himself; the causes of many diseases and the drugs for their treatment have been discovered, and the human genome mapped.

Over the past one hundred years the political map of the world has also changed; some former states have disappeared, and many new states have come into being. Colonialism is gone, but quite a few states are in effect dependent on others because of their underdevelopment and poverty. Two world wars, two authoritarian systems with global ambitions, the Cold War, the global arms race and the bipolar world belong to the past. Confrontations have nevertheless remained. Protagonists of regional crises compete in arms build-up, and the differences between the North and the South, between the rich and the poor, have again moved to the forefront, with every North having its South. It is true that the third world war has been avoided, but local wars and terrorism have remained the sinister companions of twentieth century man. My country, Croatia, also had to experience once again all the horrors of war at the very end of the century.

Mr. Chairman,
Mr. Secretary General,
Excellencies,
Ladies and gentlemen,

I am addressing you in the forum of the United Nations, an organization created fifty-five years ago. Over that period, there is no single ideal and principle guiding the founders of the global organization that has not been betrayed or threatened. But they have all been worth struggling for! It is precisely owing to this struggle that many things which were hardly present in human awareness at the onset of the century – let me just mention human rights – are now, at the end of the century, indelibly imprinted in the human mind.

Democracy may not be the ideal system, but there is no better. Similarly, we can say that the United Nations as an organization is not ideal. However, in spite of its omissions and failures this, the only universal organization has been shown to be irreplaceable. We in Croatia can bear witness both to the omissions and to the irreplaceability of the United Nations.

Fellow Statesmen,

I am confident that we are all aware of the necessity of providing full support to the global organization, and that we are united in expressing our will and determination to make it, through common efforts, the most relevant and efficient factor in the present-day world, an organization which every nation will truly experieence as its own. I have in mind a regenerated and – in every respect – revitalized United Nations capable of responding to the challenges of the new century and providing the much needed framework for efforts focused on strengthening security, and on the achievement of progress and prosperity for all.

Thanks to the development of communications the world has become a global village. We all know everything. We cannot pretend ignorance. We cannot and must not turn a blind eye to the unthinkable misery of hundreds of millions of people, to the fact that many are still dying of hunger, that only a few hours’ flight separates us from thousands and thousands of people condemned to death because of no access to drugs which can be bought in the developed countries world at an acceptable cost.

We cannot turn a blind eye to the alarming increase of the number of drug addicts: drugs are mercilessly destroying the existence and the lives of young people in particular. We must face the AIDS pandemic, but also continue to persevere in the fight against ’old’ epidemics like malaria. We cannot remain indifferent to ethnically motivated wars and their lethal consequences, and to the still ineradicated heritage of racism and discrimination on the grounds of race, sex, age or faith. Unfortunately, I could also expound on part of this heritage on the basis of the experience of the conflict in the former Yugoslavia. Just as I could also expound on the effect of hate fed by differences on any kind: differences which, as we well know, are not the cause underlying conflicts but a means to manipulate the masses.

In this regard, we welcome the major contribution of Secretary General Annan, who has demonstrated his excellent knowledge of human suffering, of human weaknesses and of the deriving evils. We firmly support his vision of a world befitting Man and his fight against evil, a vision which has systematically inspired him throughout his rich career, and which is also the point of departure of his proposal and call for a thorough reform of the UN structure and activity, including the reform of the Security Council and the peacekeeping operation system, and the recognition of the role of the General Assembly

Mr. Chairman,
Mr. Secretary General,
Excellencies,
Ladies and gentlemen,

It is with a sense of pride that I am addressing you today on behalf of the Republic of Croatia, a small European country which is experiencing the many ills of a country undergoing transition. We need, urge and count on the assistance of the international community in overcoming the consequences of the war, strengthening the institutions of civil society and democracy, whose firm and durable foundations have permanently been laid at the recent January elections. In particular we wish to commend the contribution of the UN to the achievement of the territorial integrity of the Republic of Croatia, as well as the assistance provided Croatian citizens through the UNHCR. Croatia now seeks and begins to achieve its link-up with the Euro-Atlantic integrations and the European Union. Firmly committed to such foreign policy goals, we also expect their equally firm and encouraging support in this endeavour. We are still faced with the challenges of issues such as Prevlaka and the succession of the former SFR of Yugoslavia, which ought to be dealt with in accordance with the principle of inviolability of internationally recognized borders, international law and equality. 

By acting as a factor of peace and stability in the region, and developing good relations primarily with our neighbours but also with geographically distant countries, we shall continue to contribute to the stabilization of conditions in Southeastern Europe, in Europe as a whole and in the world. Thus, through its initial involvement in the UN peacekeeping operation in Sierra Leone, Croatia has started to repay its debt to the UN community in this field. We are determined to expand and reinforce our participation in all dimensions of peacekeeping operations, which are one of the core activities of the UN.

Mr. Chairman,
Mr. Secretary General,
Excellencies,
Ladies and gentlemen,

The world has reached a turning point. Time is running out. I urge you to pool our efforts and actions lest we should disappoint the millions of those who in the twentieth century gave their life for a better tomorrow as well as those who will spend the greater part of their life in the twenty-first century. Let us help the young in the poor as well as in the rich countries to overcome the frustration with which they are currently faced, although for different reasons. Time is running short; let us set off, let us start before it is too late.

The path ahead is clear. Let us follow the signpost offered us by the Secretary General in his report, let us breathe life into it. Let us start from the point of departure: let us secure the recognition of the values of freedom, equality and fundamental rights of states, peoples and, primarily, of individuals. Let us secure the recognition of principles, and strengthen the instruments and standards of the fight against discrimination, intolerance, supremacy and dependence of any kind.

Let us harness our forces and endure in our efforts to curb the arms race, which is wasteful and lethal in every respect. Let us conclude new treaties, and reinforce our support of existing treaties covering this field, particularly with regard to mine control, and the control of small-bore weapon production and trade.

Let us espouse the positive achievements and promises of globalization, and attenuate its negative implications. We can achieve that by favouring economic relations which will provide for the gradual emergence of poor countries from their predicament. Let us reform the international financial institutions, but let us not, in that process, neglect or unilaterally avoid the discipline and commitments imposed by global interdependence.

Let us fight for the preservation of our rivers, mountains, seas and oceans, our common heritage on this planet; let us commit ourselves to compliance with the assumed undertakings because we thereby also preserve the basis of our own existence.

Speaking of undertakings, one of the vehicles which can help us best in arranging this world is certainly international law, and in this regard the role of the UN and of the Secretary General as the depositary of more than 500 treaties is of irreplaceable and invaluable significance. In endeavouring to safeguard and reinforce the elementary norms of international humanitarian law, the Security Council has also established ad hoc criminal tribunals for the former Yugoslavia and Rwanda. However, genuine progress towards universal protection will by achieved through the International Criminal Court.

In conclusion, let me call on you to confirm our dedication to peace and to the protection of all rights of every human being in this world, because relations of genuine equality on the global scale can only be established on such a foundation. Human life is the supreme value, and this is why we have the right and the obligation to stand up in its protection, wherever and by whomever it may be jeopardized, through our common, global organization.

Mr. Chairman,
Mr. Secretary General,
Excellencies,
Ladies and gentlemen,

The key to the future is in our hands! The future will be of our own doing.

Let us boldly open the door of the new century and the new millennium! Let us do it together, here and now! For – the world is at a turning point, and time is running short.




  Milenijska deklaracija Opće skupštine UN-a (neslužbeni prijevod)

    I. Vrijednosti i načela

  1. Mi, šefovi država i vlada, okupili smo se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 6. do 8. rujna 2000, u zoru novoga milenija, da potvrdimo svoju vjeru u Organizaciju i njezinu Povelju kao neophodne temelje mirnijeg, bogatijeg i pravednijeg svijeta.
  2. Konstatiramo da pored naših zasebnih odgovornosti za naša pojedinačna društva, imamo i kolektivnu odgovornost za očuvanje načela ljudskoga dostojanstva, jednakosti i pravičnosti na razini cijeloga svijeta. Kao vođe mi imamo obvezu prema svim ljudima svijeta, osobito prema onima najslabijima te osobito prema djeci svijeta kojima pripada budućnost.
  3. Potvrđujemo svoje opredjeljenje za ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda koji su se pokazali trajnima i univerzalnima. Njihova su važnost i nadahnuće koje potiču porasli s jačanjem međusobnih veza i međuzavisnosti država i naroda.
  4. Odlučni smo u tome da uspostavimo pravedan i trajan mir svuda u svijetu u skladu s ciljevima i načelima Povelje. Ponavljamo svoje opredjeljenje za potporu svim nastojanjima oko očuvanja suverene jednakosti svih država, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i političke nezavisnosti, miroljubivoga rješavanja sporova u skladu s načelima pravednosti i međunarodnim pravom, prava na samoodređenje naroda koji su još pod kolonijalnom dominacijom i stranom okupacijom, nemiješanja u unutarnje stvari država, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštivanje ravnopravnosti svih bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru, te međunarodne suradnje u rješavanju međunarodnih problema gospodarske, socijalne, kulturne ili humanitarne naravi.
  5. Vjerujemo da je glavni izazov s kojim se danas suočavamo, osigurati da globalizacija postane pozitivnom snagom za sve ljude na svijetu. Globalizacija pruža velike mogućnosti, no njezine su prednosti trenutno vrlo nejednako iskorištene a troškovi nejednako raspodijeljeni. Konstatiramo da se zemlje u razvoju i zemlje s gospodarstvima u tranziciji suočavaju s posebnim poteškoćama u odgovoru na taj glavni izazov. Tako samo širokim i stalnim naporima za stvaranje zajedničke budućnosti na temelju zajedništva ljudskoga roda u svoj njegovoj raznolikosti, globalizacija može obuhvatiti sve i biti pravična. Ti napori moraju uključivati strategije i mjere na globalnoj razini koje odgovaraju potrebama zemalja u razvoju i gospodarstava u tranziciji te se formuliraju i primjenjuju uz njihovo aktivno sudjelovanje.
  6. Određene temeljne vrijednosti smatramo bitnima za međunarodne odnose u dvadesetprvome stoljeću. To su:
    • Sloboda. Muškarci i žene imaju pravo živjeti i podizati svoju djecu u dostojanstvu, bez gladovanja i straha od nasilja, tlačenja ili nepravde. Demokratska uprava u kojoj je omogućeno sudjelovanje pučanstva i koja se temelji na njegovoj volji najbolje osiguravaju ta prava.
    • Ravnopravnost. Nijednome pojedincu ni narodu ne smije se uskratiti mogućnost da se okoristi razvitkom. Jednaka prava i mogućnosti moraju se osigurati ženama i muškarcima.
    • Solidarnost. S globalnim izazovima treba postupati tako da se troškovi i tereti pošteno raspodijele u skladu s temeljnim načelom pravičnosti i socijalne pravde. Oni koji trpe ili imaju najmanje koristi, zavređuju pomoć onih koji imaju najviše koristi.
    • Tolerancija. Ljudi moraju poštovati jedni druge, u svekolikoj raznolikosti njihovih uvjerenja, kultura i jezika. Razlike unutar društava i između njih ne treba se bojati niti ih silom potiskivati, nego ih uvažavati kao dragocjenost čovječanstva. Treba aktivno promicati kulturu mira i dijaloga među svim civilizacijama.
    • Poštovanje prema prirodi. U upravljanju svim živućim vrstama i prirodnim resursima treba pokazati razboritost u skladu s postavkama samopodrživoga razvitka. Samo na taj način će neizmjerno bogatstvo koje nam pruža priroda biti očuvano i ostavljeno našemu potomstvu. Aktualni obrasci proizvodnje i potrošnje koja nije samopodrživa moraju se promijeniti u interesu buduće dobrobiti nas i našega potomstva.
    • Zajednička odgovornost. Odgovornost za upravljanje svjetskim gospodarskim i društvenim razvitkom, kao i za otklanjanje prijetnji međunarodnome miru i sigurnosti, mora se dijeliti među narodima svijeta i biti ostvarivana multilateralno. Kao najuniverzalnija i najreprezentativnija organizacija na svijetu, Ujedinjeni narodi moraju odigrati središnju ulogu.
  7. Da bismo mogli ostvariti ove zajedničke vrijednosti, odredili smo ključne ciljeve kojima pridajemo posebnu važnost.
  8. II. Mir, sigurnost i razoružanje

  9. Nećemo štedjeti napora da oslobodimo naše narode pošasti rata, bilo unutar država bilo između njih, koja je u proteklome desetljeću odnijela više od 5 milijuna života. Također ćemo nastojati eliminirati opasnosti koje predstavlja oružje za masovno uništavanje.
  10. Stoga smo odlučni:
    • da ćemo jačati poštivanje pravne države u međunarodnim i nacionalnim pitanjima te da ćemo, konkretno, osigurati poštivanje odluka Međunarodnoga suda pravde od strane država članica, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, u slučajevima u kojima su one stranke.
    • da ćemo Ujedinjene narode učiniti učinkovitijima u očuvanju mira i sigurnosti dajući im resurse i sredstva potrebna za sprečavanje sukoba, miroljubivo rješavanje sporova, uspostavu mira, učvršćivanje mira nakon sukoba  i obnovu. U tom kontekstu bilježimo izvješće Okrugloga stola o mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda(1) i molimo Opću skupštinu da ekspeditivno prouči njegove preporuke.
    • da jačamo suradnju između Ujedinjenih naroda i regionalnih organizacija, u skladu s odredbama Glave VIII Povelje.
    • da osiguramo provedbu međunarodnih ugovora od strane država članica na područjima poput kontrole naoružanja i razoružanja te međunarodnoga humanitarnoga prava i zakonodavstva o ljudskim pravima, te pozivamo sve države da razmotre potpisivanje i ratifikaciju Rimskoga statuta Međunarodnoga kaznenog suda(2).
    • da poduzimamo koordinirane akcije protiv međunarodnoga terorizma te da čim prije pristupimo svim važećim međunarodnim konvencijama.
    • da udvostručimo svoje napore u ostvarivanju preuzetih obveza u sučeljavanju sa svjetskim problemom droga.
    • da intenziviramo naše napore u borbi protiv transnacionalnoga kriminala u svim njegovim dimenzijama, uključujući trgovinu kao i krijumčarenje ljudima i pranje novca.
    • da minimiziramo negativne učinke na nedužno pučanstvo gospodarskih sankcija Ujedinjenih naroda, da režime tih sankcija podvrgnemo redovitim revizijama i da eliminiramo negativne učinke sankcija na treće strane;
    • Da težimo eliminaciji oružja za masovno uništenje i lakog naoružanja, osobito nuklearnog oružja, te da ostavimo otvorene sve opcije za postizanje toga cilja, uključujući mogućnost sazivanja međunarodne konferencije za identificiranje načina za eliminiranje nuklearnih opasnosti.
    • da poduzmemo koordiniranu akciju za okončanje nezakonite trgovine kratkocijevnoga vatrenoga oružja i lakoga naoružanja, osobito na način da transfere oružja učinimo transparentnijima te podupirući regionalne mjere razoružanja, uzimajući u obzir preporuke nadolazeće Konferencije Ujedinjenih naroda o nezakonitoj trgovini kratkocijevnim vatrenim oružjem i lakim naoružanjem.
    • da pozovemo sve države da razmotre pristupanje Konvenciji o zabrani korištenja, gomilanja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina i njihovu uništenju(3), kao i izmijenjenome i dopunjenome protokolu Konvencije o konvencionalnome naoružanju(4).
  11. Potičemo države članice na poštivanje primirja za vrijeme olimpijskih igara, individualno i kolektivno, sada i u buduće, te da podupru Međunarodni olimpijski odbor u njegovim nastojanjima oko promicanja mira i razumijevanja među ljudima kroz sport i olimpijski ideal.
  12. III. Razvitak i iskorjenjivanje siromaštva

  13. Nećemo štedjeti napora da svoje bližnje, muškarce, žene i djecu, oslobodimo bijednoga i dehumanizirajućega stanja krajnjega siromaštva kojemu je trenutno podvrgnuto više od milijarde ljudi. Obvezujemo se da ćemo pravo na razvitak učiniti stvarnošću za svakoga te da ćemo cijelu čovječanstvo osloboditi oskudice.
  14. Stoga odlučujemo stvoriti okružje – kako na nacionalnoj tako i na svjetskoj razini – koje pogoduje razvitku i eliminiranju siromaštva.
  15. Uspjeh u ostvarivanju tih ciljeva ovisi, između ostaloga, o dobrome upravljanju unutar svake od zemalja. On također ovisi o dobrome upravljanju na međunarodnoj razini i o transparentnosti financijskih, monetarnih i trgovinskih sustava. Naše je opredjeljenje otvoreni, pravičan, predvidljiv i nediskriminirajući multilateralni trgovinski i financijski sustav koji se zasniva na pravilima.
  16. Brinu nas prepreke s kojima se suočavaju zemlje u razvoju u mobilizaciji resursa potrebnih za financiranje njihova održivog razvitka. Stoga ćemo učiniti sve napore da osiguramo uspjeh Međunarodnoga i međuvladinoga skupa na visokoj razini o pitanju financiranja razvitka, koji se treba održati 2001. godine.
  17. Također se obvezujemo da ćemo se pobrinuti za posebne potrebe nerazvijenih zemalja. U tom smislu pozdravljamo Treću konferenciju Ujedinjenih naroda o nerazvijenim zemljama koja će se održati u svibnju 2001, te ćemo nastojati osigurati njezin uspjeh. Pozivamo razvijene zemlje:
    • da usvoje, po mogućnosti do početka održavanja Konferencije, politiku slobodnoga pristupa bez carine i kvota praktično za sav izvoz iz nerazvijenih zemalja;
    • da bez daljnje odgode primijene prošireni program otpisa dugovanja prezaduženih siromašnih zemalja te da se dogovore da otpišu sve službene bilateralne dugove tih zemalja u zamjenu za njihovo jasno obvezivanje na smanjenje siromaštva; te
    • da daju velikodušniju razvojnu pomoć, osobito zemljama koje stvarno čine napore u korištenju svojih resursa za smanjenje siromaštva.
  18. Također smo odlučni da se sveobuhvatno i učinkovito suočimo s problemima dugova slabo razvijenih i srednje razvijenih zemalja, putem raznih nacionalnih i međunarodnih mjera namijenjenih dugoročnoj sanaciji duga.
  19. Također se odlučujemo pobrinuti za posebne potrebe malih otočnih država u razvoju brzom i cjelovitom primjenom Barbadoskoga programa djelovanja(5) i rezultata dvadesetdrugoga posebnoga zasjedanja Opće skupštine. Potičemo međunarodnu zajednicu da osigura to da se u izradi indeksa siromaštva uzmu u obzir potrebe malih otočnih država u razvoju.
  20. Konstatiramo posebne potrebe i probleme zemalja u razvoju koje nemaju izlaza na more, te potičemo bilateralne i multilateralne donatore da povećaju financijsku i tehničku pomoć toj skupini zemalja da zadovolje svoje posebne razvojne potrebe te da im pomognu prevladati zemljopisne nepovoljnosti poboljšanjem njihovih sustava tranzitnoga transporta.
  21. Nadalje smo odlučni:
    • do godine 2015. prepoloviti broj ljudi čiji je prihod manji od jednoga dolara na dan i broj ljudi koji gladuju, te broj ljudi koji ne mogu doći do zdrave pitke vode ili si je ne mogu priuštiti.
    • do istoga datuma osigurati da djeca, dječaci i djevojčice podjednako, svugdje budu u stanju završiti cjelovito osnovno obrazovanje, te da djevojčice i dječaci imaju ravnopravan pristup svim razinama obrazovanja.
    • do istoga datuma smanjiti smrtnost novorođenčadi za tri četvrtine, kao i smrtnost djece mlađe od pet godina za dvije trećine od sadašnje stope.
    • do tada zaustaviti i preokrenuti trend širenja HIV/AIDS-a, pošasti malarije i drugih glavnih bolesti koje pogađaju čovječanstvo.
    • pružiti posebnu pomoć djeci koja su ostala siročad zbog HIV/AIDS-a.
    • do 2020. postići znatno poboljšanje života najmanje 100 milijuna stanovnika u slamovima kako je to predloženo inicijativom “Gradovi bez slamova”.
  22. Također smo odlučni:
    • Promicati jednakost spolova i jačati ulogu žena u vlasti kao učinkovite načine borbe protiv siromaštva, gladi i bolesti, te poticati razvoj koji je istinski održiv.
    • Razvijati i provoditi strategije koji svugdje mladim ljudima pružaju mogućnost nalaženja dostojnog i produktivnog rada.
    • Poticati farmaceutsku industriju na proizvodnju osnovnih lijekova koji će u zemljama u razvoju biti pristupačni širim slojevima i koje će sebi moći priuštiti svi oni kojima su potrebni.
    • Razvijati snažno partnerstvo s privatnim sektorom i s organizacijama civilnog društva u cilju razvoja i iskorjenjivanja siromaštva.
    • Osigurati da svima budu na raspolaganju koristi novih tehnologija, posebice informatičke i komunikacijske tehnologije, sukladno preporukama sadržanima u Ministarskoj deklaraciji ECOSOC 2000(6).
  23. IV. Zaštita našeg zajedničkog okoliša

  24. Moramo učiniti sve kako bismo oslobodili cijelo čovječanstvo, prije svega našu djecu i unuke, od prijetnje življenja na planeti nepovratno degradiranom ljudskim djelatnostima na kojoj izvori više ne bi dostajali za njihove potrebe.
  25. Potvrđujemo našu potporu načelima održiva rasta, uključujući ona sadržana u Agendi 21(7), oko kojih je postignuta suglasnost na Konferenciji UN o okolišu i razvoju.
  26. Stoga smo odlučni u svim našim ekološkim akcijama usvojiti novu etiku zaštite i brige, a kao prve korake odlučujemo:
    • Učiniti sve da se osigura stupanje na snagu Protokola iz Kyotoa, po mogućnosti do desete godišnjice Konferencije UN o okolišu i razvoju 2002. godine, te započeti s potrebnim smanjenjem emisija plinova koji proizvode efekt staklenika.
    • Pojačati naše zajedničke napore na području upravljanja, zaštite i održivog razvoja svih vrsta šuma.
    • Ustrajati na punoj provedbi Konvencije o biološkoj raznolikosti(8) i Konvencije o sprječavanju nastajanja pustinje u zemljama podložnima teškim sušama i/ili nastajanju pustinja, posebice u Africi(9).
    • Prestati s neodrživim iskorištavanjem izvora vode razvijanjem vodoprivrednih strategija na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini koje omogućuju i pravičan pristup izvorima vode i odgovarajuću opskrbu.
    • Pojačati suradnju i umanjiti broj i učinke prirodnih i od čovjeka izazvanih katastrofa.
    • Osigurati slobodan pristup informacijama o sekvenci ljudskog genoma.
  27. V. Ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje

  28. Učinit ćemo sve na promicanju demokracije i jačanju vladavine prava kao i na području poštivanja svih međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući pravo na razvoj. 25. Stoga smo odlučni:
    • U potpunosti poštivati i pridržavati se Opće deklaracije o ljudskim pravima(10).
    • Težiti za punom zaštitom i promicanjem u svim našim zemljama građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za sve.
    • Jačati sposobnost svih naših zemalja glede provođenja načela i prakse demokracije i poštivanja ljudskih prava, uključujući manjinska prava.
    • Boriti se protiv svih oblika nasilja nad ženama i provoditi Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacija žena(11).
    • Poduzeti mjere za osiguranje poštivanja i zaštite ljudskih prava migranata, radnika migranata i njihovih obitelji, ukloniti rastuće pojave rasizma i ksenofobije u mnogim društvima i zalagati se za veći sklad i toleranciju u svim društvima.
    • Zajednički raditi na obuhvatnijim političkim procesima, omogućavajući istinsko sudjelovanje svih građana u svim našim zemljama.
    • Osigurati slobodu medija da ispunjavaju svoju bitnu ulogu te pravo javnosti na pristup informacijama.
  29. VI. Zaštita slabijih

  30. Učinit ćemo sve kako bismo osigurali da se djeci i svim civilnim pučanstvima koja nerazmjerno trpe posljedice prirodnih katastrofa, genocida, oružanih sukoba i drugih humanitarnih kriza pruži svaka pomoć i zaštita kako bi što prije mogli nastaviti normalan život.

    Stoga smo odlučni:
    • Širiti i jačati zaštitu civila u složenim situacijama u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
    • Jačati institucionalnu suradnju, uključujući preuzimanje dijela tereta i koordinaciju humanitarne pomoći u odnosu na zemlje koje zbrinjavaju izbjeglice, te pomoći svim izbjeglicama i prognanicima da se dobrovoljno vrate svojim kućama u dostojanstvu i sigurnosti i da se bez teškoća reintegriraju u svoja društva.
    • Poticati ratifikaciju i punu provedbu Konvencije o pravima djeteta(12) i njenih opcijskih protokola o sudjelovanju djece u oružanom sukobu i o prodaji djece, o dječjoj prostituciji i o dječjoj pornografiji(13).
  31. VII. Vođenje računa o posebnim potrebama Afrike

  32. Podupirat ćemo učvršćenje demokracije u Africi i pomoći Afrikancima u njihovoj borbi za trajnim mirom, uklanjanjem siromaštva i održivim razvojem, te tako uvesti Afriku u glavne tokove svjetskog gospodarstva.
  33. Stoga smo odlučni:
    • Pružiti punu potporu političkim i institucionalnim strukturama nastupajuće demokracije u Africi.
    • Poticati i održavati regionalne i subregionalne mehanizme za sprječavanje sukoba i promicanje političke stabilnosti, te osigurati pouzdani priljev sredstava za mirovne operacije na tom kontinentu.
    • Poduzimati posebne mjere za nalaženje odgovora izazovima uklanjanja siromaštva i održivog razvoja u Africi, uključujući oprost dugova, bolji pristup tržištima, veću službenu pomoć u razvoju i veći priljev izravnih stranih ulaganja, kao i transfer tehnologije.
    • Pomoći Africi u izgradnji njenih kapaciteta za rješavanje problema širenja HIV/AIDS-a i drugih zaraznih bolesti.
  34. VIII. Jačanje Ujedinjenih naroda

  35. Učinit ćemo sve kako bi Ujedinjeni narodi postali učinkovitijim instrumentom u rješavanju svih prioritetnih zadaća, a to su: borba za razvoj svih naroda svijeta; borba protiv siromaštva, neznanja i bolesti; borba protiv nepravde; borba protiv nasilja, terora i kriminala; te borba protiv degradiranja i uništavanja našeg zajedničkog doma.
  36. Stoga smo odlučni:
    • Reafirmirati Glavnu skupštinu kao glavno raspravno, političko i predstavničko tijelo Ujedinjenih naroda i omogućiti joj da djelotvorno ispunjava svoju ulogu.
    • Pojačati naše napore na postizanju sveobuhvatne reforme Vijeća sigurnosti u svim njegovim aspektima.
    • Dalje jačati Gospodarsko i socijalno vijeće, gradeći na njegovim novijim postignućima, kako bismo mu pomogli ispuniti ulogu kakva mu je prema Povelji namijenjena.
    • Jačati Međunarodni sud pravde kako bi se osigurala pravda i vladavina zakona u međunarodnim odnosima.
    • Poticati redovne konzultacije i koordinaciju među glavnim tijelima UN u obnašanju njihovih funkcija.
    • Osigurati da Organizacija pravodobno i predvidivo dobiva sredstva koja su joj potrebna za obnašanje njenih dužnosti.
    • Tražiti od Tajništva da optimalno koristi ta sredstva, u skladu s jasnim pravilima i postupcima odobrenima od Opće skupštine, u interesu svih država članica, usvajanjem najboljih praksa i tehnologija upravljanja i usmjeravanjem na one zadaće koje odražavaju dogovorene prioritete država članica.
    • Poticati pridržavanje Konvencije o sigurnosti osoblja Ujedinjenih naroda i Ujedinjenim narodima pridruženog osoblja(14).
    • Osigurati bolju političku povezanost i bolju suradnju između Ujedinjenih naroda, njenih ispostava, institucija Bretton Woods i Svjetske trgovinske organizacije, kao i drugih multilateralnih tijela, s ciljem postizanja potpuno usklađenog pristupa problemima mira i razvoja.
    • Jačati daljnju suradnju između Ujedinjenih naroda i nacionalnih parlamenata putem njihove svjetske organizacije, Interparlamentarne unije, i to u raznim područjima, uključujući mir i sigurnost, gospodarski i društveni razvitak, međunarodno pravo, ljudska prava, demokraciju i odnose među spolovima.
    • Dati veće mogućnosti privatnom sektoru, nevladinim organizacijama i civilnom društvu, i uopće pridonošenju ostvarenja ciljeva i programa Organizacije.
  37. Tražimo od Opće skupštine da redovno prati napredak postignut u provedbi odredbi ove Deklaracije i tražimo od Glavnog tajnika da izdaje periodička izvješća za razmatranje na Općoj skupštini i kao osnovu za daljnje akcije.
  38. U ovom povijesnoj prigodi svečano potvrđujemo da su Ujedinjeni narodi nezamjenljiv zajednički dom cijele ljudske obitelji putem kojeg ćemo nastojati ostvariti naše opće težnje za mirom, suradnjom i razvojem. Stoga obećavamo našu nepokolebljivu potporu tim zajedničkim ciljevima i našu odlučnost da ih ostvarimo.

1) A/55/305-S/2000/809; vidi Official records of the Security Council, Fifty-Fifth Year. Supplement for July, August and September 2000, dokument S/2000/809.
2) A/CONF.183/9.
3) Vidi CD/1478.
4) Izmijenjeni i dopunjeni protokol o zabranama i ograničenjima u korištenju mina, zamki i drugih naprava (CCW/CONF.1/16 (Part I), aneks B).
5) Program djelovanja za samopodrživi razvitak malih otočnih država u razvoju (Report of the Global Conference on the Sustainable Development of Small Island Developing States, Bridgetown, Barbados, 25 April-6May 1994 (publikacije Ujedinjenih naroda br. nar. E 94.1.18 i ispravci), pogl. I, rezolucija I, aneks III).
6) E/2000/L.9.
7) Izvješće Konferencije UN o okolišu i razvoju, Rio de Janeiro, 3-14. lipnja 1992. (izdanje UN, br. E.93.L8 s korekcijama), svezak 1: Rezolucije usvojene od Konferencije, rezolucija 1, dodatak II.
8) Vidi Ekološki program UN, Konvencija o biološkoj raznolikosti (Centar za ekološko pravo i institucionalno-programsku aktivnost), lipanj 1992.
9) A/49/84/Add 2, dodatak, prilog II.
10) Rezolucija 217 A (III)
11) Rezolucija 34/180, dodatak
12) Rezolucija 44/25, dodatak
13) Rezolucija 54/263, dodaci I i II
14) Rezolucija 49/59, dodatak

8. plenarni sastanak
8. rujna 2000.