Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

• Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
• Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
• Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
• Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
• Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
• Izvoz povećava devizne rezerve.
• Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
• Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
• Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 52% zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 79% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.

Zašto izvoziti?

• Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
• Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
• Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
• Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
• S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM OD SIJEČNJA DO LIPNJA 2017. GODINE

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do lipnja 2017.“, koje je objavljeno 07. rujna 2017. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled

U prvih šest mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 14,5 posto, dok je uvoz povećan za 11,2 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema tim podacima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 49,9 milijardi kuna, a uvezla za 80,6 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je u tom razdoblju 30,7 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,9 posto, 0,2 postotna boda više nego u prvih pet mjeseci ove godine.


Robna razmjena prema djelatnostima

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim iznosima u ukupnom robnom izvozu, najveći rast robnog izvoza ostvaren je u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata - za 74 posto, na 3,2 milijarde kuna, dok je izvoz farmaceutske industrije porastao za 39 posto, na 4,1 milijardu kuna.

Najznačajniji rast uvoza zabilježen je, pak, u djelatnosti rudarstva i vađenja, za 52 posto, na 5,1 milijardu kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih šest mjeseci 2017. porastao za 16,1 posto, na 6,7 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 12,7 posto, na 10,8 milijardi eura.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su članice Europske unije. Izvoz u te zemlje iznosio je u prvih šest mjeseci ove godine 32,4 milijarde kuna, 10 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz porastao 8,9 posto, na 62,8 milijardi kuna. Pritom Hrvatska najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

Izvoz u zemlje CEFTA-e dosegnuo je, pak, u prvih šest mjeseci 8,4 milijarde kuna, što je 20,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 18,6 posto, na 4,8 milijardi kuna.


Robna razmjena s inozemstvom od siječnja do lipnja 2017.



 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2016. GODINI
(konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do prosinca 2016.“, koje je objavljeno 26. svibnja 2017. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled

Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. godini za 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 5,5 posto, pokazuju u petak objavljeni konačni  podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Službena statistika pokazuje da je Hrvatska prošle godine na inozemna tržišta izvezla robe u vrijednosti 92,8 milijardi kuna, što je 5,7 posto više u odnosu na 2015. godinu. Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 148,5 milijardi kuna i u odnosu na 2015. porasla je 5,5 posto.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2016. iznosio 55,7 milijardi kuna, što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,5 posto, što je gotovo jednako u odnosu na 2015. kada je bila 62,4 posto.

Rast izvoza od 5,7 posto u 2016. godini znatno je sporiji nego godinu dana prije, kada je iznosio 11 posto. Ipak, to je treća godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini ojačao 8,7 posto. Rast uvoza u prošloj godini od 5,5 posto također je bio manji nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 7,7 posto.


Robna razmjena prema djelatnostima

Porast izvoza u 2016. najvećim je dijelom rezultat izvoza prerađivačke industrije, koja je u ukupnom izvozu sudjelovala s 88,9 posto i ostvarila porast od 6,9 posto.

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu sa 7,3 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, 55,1 posto. Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme s udjelom od 7,6 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 20 posto.

Prerađivačka industrija, s udjelom od 87,9 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza u 2016. porastom od 7,7 posto.

Kao i kod izvoza, unutar prerađivačke industrije proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka najviše je pridonijela povećanju uvoza, s udjelom od 6,3 posto u ukupnom uvozu i porastom od 47,3 posto.

Također, povećanju uvoza znatno je pridonijela i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od 6,9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 24,5 posto.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Hrvatski robni izvoz u zemlje Europske unije ukupno je u 2016. godini porastao za 5,3 posto, na 61,6 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja rastao po stopi od 4,4 posto, premašivši iznos od 114,7 milijardi kuna.

Italija, Slovenija i Njemačka najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016.

Italija je najveća zemlja partner izvoza s udjelom od 13,7 posto ukupnog izvoza, što je porast od 8 posto u odnosu na godinu prije.

Najviše robe u 2016. godini uvezeno je iz Njemačke čiji je udio u ukupnom hrvatskom uvozu 16,1 posto pri čemu je uvoz iz Njemačke porastao za 9,4 posto u odnosu na 2015. godinu.

Jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2016. jest i Slovenija, s udjelom od 12,5 posto ukupnog izvoza i 10,9 posto ukupnog uvoza i s kojom je u usporedbi s 2015. ostvaren porast izvoza od 7,4 posto i porast uvoza od osam posto.

U zemlje koje nisu članice EU-a, Hrvatska je u 2016. izvezla roba za 31,2 milijarde kuna, odnosno 6,4 posto više nego u 2015., dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 9,3 posto, na 33,8 milijardi kuna.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2016. su Bosna i Hercegovina, Srbija i SAD. I dalje prednjači izvoz u Bosnu i Hercegovinu iako je u 2016. pao za 1,2 posto, dok je uvoz porastao za 14,7 posto.


Robna razmjena s inozemstvom u 2016.



Izvor: Državni zavod za statistiku