Gospodarska diplomacija

Diplomacija u službi gospodarstva

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

  • Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
  • Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
  • Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
  • Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
  • Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
  • Izvoz povećava devizne rezerve.
  • Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
  • Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
  • Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 59%, ostvaruju oko 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 79% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.

Zašto izvoziti?

  • Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
  • Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
  • Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
  • Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
  • S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.


Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
 

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM OD SIJEČNJA DO PROSINCA 2017. GODINE  (privremeni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do prosinca 2017.“, koje je objavljeno 08. ožujka 2018. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr ).

Opći pregled

Ukupan izvoz od siječnja do prosinca 2017. godine, prema privremenim podacima iznosio je 104,3 milijarde kuna, a uvoz 162,7 milijardi kuna, pri čemu je vanjskotrgovinski deficit iznosio 58,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 64,1 posto.

Time je izvoz u odnosu na 2016. godinu porastao za 12,5 posto, a uvoz 9,6 posto. DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od siječnja do kraja prosinca prošle godine porastao za 12, a uvoz za 8,6 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prošloj godini rastao je za 13,5 posto, na 13,98 milijardi eura, a uvoz za 10,6 posto, na 21,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,82 milijarde eura.

Robna razmjena prema djelatnostima

Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 89 posto robnog izvoza, prošle godine na inozemna tržišta je izvezla roba za 12,44 milijardi eura, odnosno 13,7 posto više nego godinu ranije. No, i 87,1 posto uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je rastao za 9,7 posto, na 18,9 milijardi eura.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 1,17 milijardi eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od 30 posto u odnosu na 2016. godinu.

Prehrambena industrija je u tom razdoblju izvezla roba za 1,08 milijardi eura ili 0,1 posto više nego 2016. dok je izvoz rafiniranih naftnih proizvoda porastao za 41,3 posto, na 1,02 milijarde eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 2,04 milijarde eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na godinu prije povećan je za 9,5 posto. Uvoz u proizvodnji strojeva i uređaja povećan je 7,7 posto, na 1,75 milijardi eura, a uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za 8,4 posto, na 1,65 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,8 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza za prošlu godinu. Izvoz u članice EU-a iznosio je 9,06 milijardi eura ili 10,7 posto više nego 2016. godine, a uvoz 17 milijardi eura ili 11,7 posto više.

Najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.

Izvoz u Italiju je do kraja prosinca porastao na godišnjoj razini za 12,8 posto, na 1,9 milijardi eura, u Njemačku je izvezeno roba za 1,72 milijarde eura ili 18,5 posto više, dok je izvoz u Sloveniju pao za 2,4 posto, na 1,5 milijardi eura.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,4 milijarde eura i rastao je 8,4 posto. Uvoz iz Italije povećan je za 13,2 posto na 2,82 milijarde eura, a iz Slovenije za 8,5 posto, na 2,34 milijarde eura.

Značajan rast robne razmjene u prošloj godini Hrvatska je imala i sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u te zemlje povećan je za 21,1 posto, na 2,4 milijarde eura, a uvoz za 15,8 posto, na 1,35 milijardi eura.

Najveća vrijednost roba izvezena je u Bosnu i Hercegovinu, u iznosu od 1,37 milijardi eura ili 22,1 posto više, a iz te je zemlje ostvaren i najveći uvoz, od 685,2 milijuna eura ili 19,5 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno robe za nešto više od 670 milijuna eura, što je godišnji rast od 28,5 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 15,5 posto, na 575 milijuna eura.