Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Kulturna baština

LOKALITETI I SPOMENICI NULTE KATEGORIJE
POD ZAŠTITOM UNESCO-A

PLITVIČKA JEZERA
Čine ih 16 međusobno povezanih jezera između Male Kapele i Plješivice u Lici. Dijele se na gornja (Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Jezerce, Burgeti i Kozjak) i donja jezera (Milinovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod). Najviše je Prošćansko jezero (639 m), a najniže Novakovića Brod (503 m).

Gornja jezera, okružena bujnom šumom i međusobno povezana brojnim vodopadima, leže u dolomitnoj udolini, a manja i plića donja jezera, oko kojih ima samo rijetkog žbunja tisovine, u vapnencima. Glavnu količinu vode Plitvička jezera dobivaju iz Bijele i Crne rijeke, koje se južno od Prošćanskog jezera spajaju u jedan tok. Vode jezera slijevaju se, poslije vodopada Sastavci na donjim jezerima u rijeku Koranu; u nju se slijeva i potok Plitvice, padajući s visine od 76 m.

Gornja jezera odijeljena su jedno od drugoga dolomitnim pregradama, koje stvaranjem sedre rastu u visinu i širinu praveći sedrene barijere. Sedra nastaje uglavnom na mjestima gdje voda pada s neke visine, inkrustacijom alga i mahovina kalcijevim karbonatom.

Donja jezera nastala su urušavanjem svodova nad podzemnim šupljinama kroz koje se gubila voda gornjih jezera. U vrletnim stijenama uz jezera i uz Koranu ima 14 spilja u vapnencu i 6 spilja u sedri (Šupljara, Golubnjača, Mračnjača, Velika pećina i dr.). Prvi hotel izgrađen je 1861, a UNESCO ih uvršćuje u popis Svjetske prirodne baštine 1979. godine.