Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Priopćenje

Bruxelles, 14. svibnja 2019. - Ministrica Pejčinović Burić na Vijeću za vanjske poslove

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je 13. i 14. svibnja 2019. godine na sastanku Vijeća za vanjske poslove Europske unije.

Tijekom sastanka ministri su razgovarali o Libiji s posebnim predstavnikom glavnog tajnika UN-a Ghassanom Salaméom koji je izvijestio o aktualnoj situaciji. Izražena je zabrinutost eskalacijom na terenu koja prijeti stabilnosti Libije i šire regije. Vijeće je pozvalo sve strane na provedbu primirja i povratak političkom procesu pod okriljem UN-a. Iskazana je potpora aktivnostima koje provodi UN za rješenje krize. Europska unija ostat će angažirana u potpori političkom procesu, kroz humanitarne napore te suradnju s Libijom i UN-om oko migracija.

Rasprava o Sahelu bila je priprema za zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i obrane država članica EU-a i pet država Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger), koji se održao drugog dana sastanka, 14. svibnja. Regija Sahela suočava se s brojnim izazovima, a situacija se unatoč naporima nastavlja pogoršavati. Europska unija vodeći je partner i donator te je ključno da Sahel ostane i dalje u strateškom fokusu. Dogovoreno je da će EU nastaviti pomagati te će u tom cilju mobilizirati sve raspoložive instrumente – političke, gospodarske, trgovinske, razvojne, humanitarne i sigurnosne. Cilj je osnažiti ove države da se mogu bolje nositi s izazovima i prijetnjama, posebno kad je riječ o migracijama i borbi protiv terorizma. Za postizanje tog cilja ključan je i njihov snažniji angažman i odgovornost, što je bila poruka na zajedničkom sastanku.

Situacija u Venezueli ocijenjena je iznimno teškom. Istaknuta je važnost stvaranja uvjeta za mirno i demokratsko rješenje krize kroz politički proces. Važno je nastaviti pružati pomoć tako da dođe do svih građana, imajući na umu i veliki broj pripadnika zajednica država članica EU-a koji tamo žive. U Venezueli živi i oko 5.000 osoba hrvatskog podrijetla.

Ministri su se dotakli i situacije u Iranu. Naglašeno je da EU ostaje privržena Nuklearnom sporazumu (Zajednički sveobuhvatni plan aktivnosti) i njegovoj punoj provedbi. Dogovoreno je da će se nastaviti pozivati Iran da nastavi s ispunjavanjem svojih obveza. Sporazum je ključni element međunarodne neproliferacijske arhitekture te je važan za stabilnost i sigurnost šire bliskoistočne regije i kao takav ulog u međunarodnu i europsku sigurnost.

Na marginama sastanka Vijeća održao se i ministarski sastanak EU-a i Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina). Konferencijom na visokoj razini je svečano obilježena deseta obljetnica Istočnog partnerstva. To je bila prilika za osvrt na proteklih deset godina i dosadašnja postignuća te za pogled u budućnost i daljnji razvoj suradnje. Istočnoeuropski partneri su dobili potporu Vijeća da nastave sa sveobuhvatnim reformskim naporima, u čemu će im EU nastaviti pomagati kroz prilagođeni pristup. Hrvatska će nastaviti s pružanjem potpore kroz prijenos znanja i iskustava o europskim integracijama i reformama.