Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Priopćenje

Zagreb, 01. svibnja 2015. - Ministrica Pusić od 2. do 5. svibnja u službenom posjetu Iraku

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić boravit će od 2. do 5. svibnja u službenom posjetu Iraku i s tamošnjim dužnosnicima razgovarati o jačanju gospodarske suradnje koja u posljednjih nekoliko godina značajno oscilira.

Hrvatska već desetak godina ekonomski surađuje s Irakom, zemljom u kojoj poratno nasilje traje od svrgavanja Sadama Huseina 2003. i uz Siriju glavnim uporištem radikalne Islamske države.

Godine 2104. Hrvatska je u Irak izvezla najviše oružja i streljiva, električnih pogonskih strojeva i opreme za električne krugove, a uvezla naftu i mineralna ulja.

Prva potpredsjednica Vlade će o bilateralnim i regionalnim pitanjima razgovarati s minstrom vanjskih poslova Ibrahimom al-Džafarijem, premijerom Hajderom al-Abadijem, predsjednikom parlamenta Salimom al-Džaburijem, predsjednikom države Fuadom Masumom, ministrom obrane Halidom al-Obeidijem i ministricom za ženska pitanja Bajan Nuri.

Ministrica Pusić će se sastati i s Janom Kubišom, predstavnikom glavnog tajnika UN-a za Irak, posjetit će izbjeglički kamp Bahirka u blizini Erbila te se sastati s Nehirvanom Barzanijem, premijerom Iračkog Kurdistana.

Robna razmjena Hrvatske i Iraka iz godine u godinu značajno oscilira. Najveći iznos hrvatskog izvoza u proteklih deset godina zabilježen je 2010. u ukupnoj vrijednosti od oko 32,3 milijuna eura. U 2014. robna razmjena iznosila je 47,7 milijuna eura, što je oko 130 posto više u odnosu na 2013. kada je iznosila 20,7 milijuna eura. Izvoz iz Hrvatske u 2014. iznosio je 17,3 milijuna eura, a uvoz 30,3 milijuna eura.

Statistike Državnog zavoda za statistiku za siječanj 2015. pokazuju da je hrvatski izvoz u odnosu na prvi mjesec 2014. manji za 40 posto i iznosi 31.000 tisuću eura, dok uvoz iz Iraka nije zabilježen.

Gospodarstvom te zemlje s više od 33 milijuna stanovnika već 70-ak godina dominira naftni sektor koji i danas osigurava više od 90 posto državnog proračuna i 80 posto devizne zarade.

Uz naftu, najvažnije industrijske grane su kemijska, tekstilna, kožna, prehrambena, metaloprerađivačka, industrija građevinskog materijala i umjetnih gnojiva.