Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
TEA TRUBIĆ MACAN; Jutarnji list, Zagreb, 12. rujna 2020.

Ministar Grlić Radman za Jutarnji list: Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om bit će naš velik uspjeh

Globalna scena nikada nije djelovala neizvjesnije nego u jeku pandemije koronavirusa. Upravo zato iskoristili smo priliku kako bismo porazgovarali sa šefom hrvatske diplomacije, ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, o strateškim vanjskopolitičkim ciljevima Vlade RH, ali i o izazovima koji trenutačno prijete regionalnoj i europskoj političkoj sceni.

Vaše je ministarstvo uputilo molbu državnim službenicima da apliciraju za američku vizu kako bi se do 30. rujna ostvarili preduvjeti za ukidanje tog režima 2021. Do roka nas dijeli manje od 20 dana. Hoćemo li u tome uspjeti i što bi to značilo za Hrvatsku?

- Izuzeće od viza prvorazredni je vanjskopolitički prioritet Vlade RH, zato što smo jedna od rijetkih članica EU koja još uvijek ima vizni režim sa SAD-om. S obzirom na to da bi otklanjanje takve prepreke ojačalo američko-hrvatsku gospodarsku i poslovnu suradnju, dok bi se građanima Hrvatske omogućila veća sloboda kretanja, Vlada je spremna osigurati sredstva za podmirivanje troška - s obzirom na znatne uštede koje smo ostvarili za vrijeme predsjedanja Vijećem EU. Vjerujemo da bi time hrvatska putovnica postala važan politički i kulturni emisar, a Hrvatska bi se popularizirala na međunarodnoj sceni, čime bi u konačnici porastao i rejting cijele države. Postigli smo značajan napredak u ispunjavanju pravnih i tehničkih preduvjeta za ispunjenje tog cilja, zbog čega smatram da možemo očekivati dobre vijesti. Također, valja spomenuti da trenutačno intenzivno radimo i na Sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, što će isto tako biti velik uspjeh ove Vlade.

Ursula von der Leyen je po dolasku na čelo Komisije najavila formiranje geopolitičke EU. Kreće li se taj projekt u dobrome smjeru?

- EU se nastoji izboriti kao važan gospodarski i politički akter u svijetu koji potresaju snažne promjene. Međutim, EU se prije svega želi pozicionirati kao zajednica istinskih vrijednosti; ljudskih prava, tržišnog natjecanja, vladavine prava i svih onih pozitivnih vrijednosti za koje se Hrvatska članstvom opredijelila. Mislim da je u koronakrizi Unija pokazala da brine o svojim građanima, ne samo kroz proces povratka građana u svoje zemlje, nego i nizom drugih koraka koje je poduzela, usmjeravajući svaki euro na zaštitu života. Ključan je bio politički dogovor o financijskom paketu za oporavak i višegodišnjem financijskom okviru koji Uniji daje sredstva za izlazak iz krize i provedbu daljnjih prioritetnih politika. Među njima su posebno važni ciljevi klimatske tranzicije, provedba europskog zelenog plana, digitalizacija. To je svakako velik ulog u jačanje geostrateške pozicije EU te njezine snažnije uloge u međunarodnim odnosima.

Jeste li zadovoljni hrvatskim predsjedanjem Vijećem EU?

- Kao predstavniku relativno male zemlje koja je tek nedavno ušla u članstvo EU, osjećao sam čast i ponos što smo vrlo brzo preuzeli predsjedanje Vijećem EU, premda su vremena bila izazovna. Hrvatsku je iskustvo u Domovinskom ratu naučilo refleksima i reakcijama na neočekivane promjene, što je puno značilo u trenutku kada su zbog pandemije prestali fizički susreti. Mi smo promptno reagirali i osigurali nesmetano donošenje odluka putem videokonferencija. Unutar europske obitelji, prepoznato je da smo odradili veliki posao, na koji uistinu možemo biti ponosni.

Njemačka je preuzela predsjedanje nakon Hrvatske, a djeluje kao da s ministrom Heikom Maasom imate osobito blizak odnos. Kako je on ocijenio naše predsjedanje?

- S obzirom na to da sam tijekom mandata u Njemačkoj bio jedan od inicijatora Akcijskog plana kojim se, između ostalog, radilo na koordinaciji naših predsjedanja Unijom, kolega Maas i ja smo se dogovorili da ćemo predsjedanje Njemačkoj simbolično predati 1. srpnja u Berlinu kod Branderburških vrata. To u principu nije ustaljena praksa, već je lijepa gesta, a Heiko Maas je tada Hrvatskoj iskreno zahvalio na brzoj prilagodbi i usklađivanju politika 27 država članica.

Djeluje kao da su se konačno stabilizirali odnosi sa Slovenijom. Je li tome pridonijela promjena vlade u Ljubljani i može li se očekivati da će otvorena pitanja konačno biti riješena?

- Političari imaju veliku odgovornost brinuti o problemima vlastitih građana, ali i jačati dobrosusjedske odnose. Baš kao što i biljku morate zalijevati svaki dan da ona može rasti, potrebno je njegovati odnose sa susjedima. Rekao bih da su odnosi sa Slovenijom često imali uspone i padove, no smatram da zadnjih mjeseci imamo mnogo bolje odnose. Posljednjih 30-ak godina nije se pronašlo načina riješiti pojedina otvorena pitanja. Vjerujem da obostranom političkom voljom, pozitivnim nastupom i aktivnom diplomacijom može doći do rješenja - na zadovoljstvo dviju država. Uvjeren sam da ćemo čestim susretima na premijerskoj i ministarskoj razini podići razinu razumijevanja i povjerenja te prionuti rješavanju preostalih otvorenih pitanja do kraja mandata ove Vlade.

Na početku mandata ste Bosnu i Hercegovinu istaknuli kao svoj glavni prioritet. Hoćete li se fokusirati na promjenu izbornog zakona?

- Tako je, to je Vladin prioritet, ali i moj osobni jer sam rodom iz BiH. Poglavito, nastavit ćemo podržavati nastojanja legitimnih hrvatskih političkih predstavnika u BiH da na svim razinama vlasti slobodno ostvaruju svoja politička prava koja im jamči njihov ustavni položaj konstitutivnog naroda. Nažalost, to danas nije tako i glavni preduvjet za ostvarivanje spomenutih prava je promjena Izbornog zakona. Nema sumnje da je Hrvatska iskreni i aktivni zagovaratelj euroatlantskih integracija BiH. Potvrdio je to i uspješni Zagrebački summit održan u svibnju. Samo funkcionalna i proeuropska BiH, u kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna i zadovoljna svojim položajem, može imati budućnost.

Nakon izbora u Crnoj Gori više se slavilo u Beogradu nego u Podgorici. Treba li strahovati od udaljavanja Crne Gore od euroatlantskog puta?

- Izbore u Crnoj Gori pomno smo pratili jer je riječ o nama susjednoj državi, čiji europski put i euroatlantsku dimenziju snažno podržavamo. Za nas je u tom smislu iznimno važan i položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Očekujemo da ćemo sa sljedećom vladom nastaviti konstruktivno raditi na rješavanju otvorenih pitanja koja imamo s Crnom Gorom, isto tako nastaviti proeuropsku suradnju te surađivati na dobrobit i na snaženju položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

U Washingtonu se prije samo nekoliko dana potpisao dogovor o normalizaciji ekonomskih odnosa Kosova i Srbije, ali se još uvijek izbjegava pitanje uzajamnog priznanja. Koji su uopće preduvjeti potrebni za uspostavu diplomatskih odnosa Prištine i Beograda?

- Podržavamo dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU, kao i napore našeg izaslanika Miroslava Lajčaka. Rezultat dijaloga mora biti postizanje sporazuma o potpunoj normalizaciji odnosa koji bi trebao biti sveobuhvatan, održiv i uzeti u obzir regionalne i međunarodne implikacije. Nastavak dijaloga u cilju postizanja pravno obvezujućeg sporazuma je uvjet za napredak na europskom putu Srbije i Kosova.

Srbija se u sklopu sporazuma među prvima u Europi obvezala preseliti veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Kako to komentirate?

- Srbija je država kandidatkinja i pregovara u članstvu u EU te je u tom cilju dužna svoju vanjsku politiku usklađivati s europskom. U tom pogledu EU, a onda i Hrvatska, ostaje privržena poštivanju međunarodnog konsenzusa u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a. Naše veleposlanstvo slijedom toga ostaje u Tel Avivu.

Ovaj ste se tjedan vratili iz službenog posjeta Izraelu. Koji je bio povod odlaska?

- Bio je to moj prvi službeni posjet u novome mandatu. Moj odlazak je prije svega bio motiviran dogovaranjem skorašnjeg potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i strateškom partnerstvu, koji će obuhvaćati pojedine sektore od zajedničke važnosti i interesa. Očekujem svog kolegu Gabrijela Ashkenazija u uzvratnom posjetu kako bismo finalizirali taj dokument. S obzirom na to da postoji puno prostora za jačanje kulturne, gospodarske i znanstvene suradnje, otišao sam u Izrael kako bih potaknuo unaprjeđenje naših gospodarskih veza. Razgovarali smo i o turističkoj suradnji, zato što Izraelci jako vole posjećivati Hrvatsku. Kako nas je izraelska vlada stavila na zelenu listu, a za nekoliko dana njima počinju praznici, možemo očekivati veći dolazak njihovih turista.

Izrael je nedavno potpisao tzv. Abrahamski sporazum s UAE koji Hrvatska podržava. Kako ocjenjujete taj angažman? Hoće li on dugoročno stabilizirati ili dodatno destabilizirati Bliski istok?

- Svaki korak u smjeru normalizacije Izraela s arapskim državama je doprinos stabilizaciji i miru u široj regiji Bliskog istoka koja već desetljećima trpi nestabilnost. Nadam se da je to prvi korak u daljnjem procesu normalizacije. Također se nadam da će se time stvoriti potrebno ozračje za bliskoistočni mirovni proces i nužnu obnovu izraelsko-palestinskih pregovora, u okviru kojih treba rješavati sva pitanja.

Prema posljednjim informacijama Pentagona, Kina se pojačano naoružava. Jesu li nakon pandemije koronavirusa odnosi Pekinga i EU nepovratno narušeni?

- U vanjskoj politici odnosi nikada nisu nepovratno narušeni. Odnos Europske unije i Kine je složen. Imamo različite pristupe međunarodnim odnosima i gospodarstvu, a imamo i različite političke sustave. Hrvatska se zalaže za poštivanje međunarodnog prava, kako od strane malih, tako i od velikih zemalja. To je pristup i Europske unije koja traži od Kine poštivanje autonomije Hong Konga, kao i ljudskih prava općenito. Dodao bih da Hrvatska ima vrlo dobre bilateralne odnose s Kinom i da se na međunarodnoj sceni zalažemo za dijalog između SAD-a, EU i Kine jer se svi suočavamo s globalnim izazovima, koji će teško moći biti riješeni bez političke volje i aktivnog angažmana najvažnijih međunarodnih čimbenika.