Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
SANDRA VELJKOVIĆ; Večernji list, Zagreb, 31. kolovoza 2019.

Ministar Grlić Radman u intervjuu za Večernji list: Izjave iz Srbije govore da se još
 nisu spremni suočiti s prošlošću i odgovornošću Miloševićeva režima

Je li slučaj Elizabete Mađarević izolirani incident ili propust u sustavu, u kakvom je stanju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, koje će konkretne koristi od predsjedanja imati hrvatski građani te kako vidi odnose sa susjednim zemljama, neke su od tema o kojima smo razgovarali s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Vidite li slučaj Elizabete Mađarević kao izolirani incident ili kao grešku u sustavu?

Umjesto širenja rasističkih i ksenofobnih stajališta, zadatak naše diplomatkinje Elizabete Mađarević bio je predstavljati zemlju u najljepšem smislu te riječi. Stoga je MVEP reagirao odmah, povukli smo je nazad u RH i uputili zahtjev za pokretanje pravnog postupka na Službeničkom sudu. Ujedno, slučaj Elizabete Mađarević odraz je izazova s kojima se svi suočavamo, a donosi ga digitalno doba. Kao i u drugim profesijama, pokazuje se gotovo nemogućim pratiti sve aktivnosti zaposlenika na svim danas dostupnim komunikacijskim platformama. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izrađuje naputak kojim bi se propisala pravila ponašanja diplomata i drugih službenika na društvenim mrežama.

Koje će se mjere uvesti da ovakvih slučajeva više ne bude?

Uz spomenuti naputak, Ministarstvo će prilikom zapošljavanja novih djelatnika, u suradnji s drugim nadležnim državnim tijelima, obratiti još veću pozornost na njihovo javno djelovanje, uključujući i ono na društvenim mrežama, a kasnije tijekom stručnog usavršavanja na osvješćivanje o dosezima, ali i opasnostima novih medija.

U kakvom je stanju MVEP? Nije tajna da nedostaje ljudi, neki kažu da prema sistematizaciji radnih mjesta nedostaje njih 300.

Uobičajena percepcija diplomatskog poziva su atraktivnost i beneficije. Međutim, rad u službi vanjskih poslova, uz veliku profesionalnu odgovornost, podrazumijeva i velika osobna odricanja kako djelatnika tako i njihovih obitelji. Profesionalni i osobni angažman diplomata traje 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Napuštanje vlastite zemlje na tri ili četiri godine, koliko traje diplomatski mandat, i život u vrlo dalekim državama ili državama s nepovoljnim klimatskim i sigurnosnim uvjetima zahtijeva brojne prilagodbe. Također, u razdoblju globalizacije, kao i hrvatskog članstva u brojnim međunarodnim organizacijama, otvara se i višestruko više mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi na polju međunarodnih odnosa ili na projektima s međunarodnom dimenzijom.

Svako malo intenziviraju se tenzije sa Srbijom, iz koje dolaze optužbe i kritike. Reakcija Hrvatske je bila oštra, no činjenica je da se incidenti poput onih u Kninu i događaju.

Karakter razdoblja nakon rata ili velikih sigurnosnih kriza presudan je za određivanje smjera razvoja odnosa među državama. Je li to razdoblje obilježeno suočavanjem s prošlošću ili uzmakom od toga procesa? Kao i u ljudskome životu, nakon sukoba vrijeme je za sagledavanje zašto je do konfrontacije došlo i kako se dugoročno ta situacija sukoba ili agresije može nadvladati. Bez istinske pomirbe nema ni trajnoga mira ni napretka. I najnovije izjave koje dolaze iz Srbije nastavak su već dulje vrijeme prisutnog obrasca javnoga govora protiv Hrvatske, što nedvojbeno pokazuje da Srbija još uvijek nije spremna suočiti se s vlastitom prošlošću i odgovornošću režima Slobodana Miloševića u ratovima 90-ih godina, već radije pribjegava zamjeni teza i difamacijskim kampanjama protiv Hrvatske.

Istovremeno, kako stoji rješavanje stvarnih, otvorenih pitanja sa Srbijom – pitanje nestalih, granice i hibridne nadležnosti za zločine na području bivše Jugoslavije?

Unatoč napetostima i provokacijama, Hrvatska je spremna raditi na rješavanju otvorenih pitanja kroz postojeće mehanizme poput međudržavnih povjerenstava i koordinatora za otvorena pitanja. Nažalost, u većini otvorenih pitanja još uvijek nema bitnijih pomaka. U pogledu 1892 nestale osobe, što je zasigurno najvažnije pitanje, očekujemo poteze srbijanske strane. Informacije o sudbini nestalih osoba Srbija ima i , premda se životi tih osoba više ne mogu vratiti, obitelji žrtava i savjest povijesti imaju pravo na tu informaciju. O pitanjima nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina razgovara se na razini mješovitih povjerenstava, a o pitanju granice kroz međudržavnu diplomatsku komisiju. Ova tijela sastala su se prošle i ove godine nekoliko puta, zasad bez konkretnih pomaka, no očekujemo napredak u predstojećem razdoblju. Po pitanju srbijanskih pregovora za pristupanje EU, hrvatska pozicija je jasna. Širenje EU dosad se pokazalo kao jedna od najuspješnijih europskih politika jer potiče demokratizaciju, vladavinu prava i gospodarski rast te u konačnici – dovodi do stabilizacije država. Hrvatski stav je jasan – težimo stabilnosti vlastitoga susjedstva i podržavamo europski put svih država jugoistočne Europe. Pristupni proces temelji se na jasnim i dobro poznatim kriterijima, osobito po pitanju vladavine prava. Nijedna država, pa ni Srbija, ne može postati članica bez ispunjenja tih uvjeta.

Ove su godine optužbe na račun Hrvatske slične onima iz Srbije došle i iz mainstream slovenskih medija. Hrvatska se pokušava portretirati kao država koja ne poštuje pravnu državu, posebice u kontekstu neprimjene kontaminirane arbitraže.

Hrvatska stajališta u odnosu na kompromitirani arbitražni postupak dobro su poznata državama članicama EU i svim našim partnerima, pa i Sloveniji. Slovenskim optužbama, kojima se Hrvatsku želi prikazati u lošem svjetlu, obje se države stavljaju u negativan kontekst. Hrvatska iz tog konteksta želi izaći kroz dijalog, koji jedini može dovesti do obostrano prihvatljivog rješenja. Tradicionalni dobrosusjedski odnosi u daleko težim povijesnim razdobljima temelj su za optimizam i vjeru u pronalazak izlaza i u ovom pitanju.

Doznali smo ime hrvatske kandidatkinje za povjerenicu EK, no prije javnosti, ali i Sabora, za Dubravku Šuicu znala je izabrana predsjednica Ursula von der Leyen. Premijer kaže da treba bolje poznavati proceduru i biti sofisticiraniji, no je li ta procedura nepoštivanje institucija RH?

Kad zemlje kandidiraju svoje predstavnike za najviše pozicije u institucijama EU, prije formalne procedure provode se neformalne konzultacije. Radi se o uobičajenoj praksi koju primjenjuju i druge države članice. Glede hrvatske kandidatkinje za europsku povjerenicu, Vlada je Odboru za europske poslove Hrvatskog sabora predložila gospođu Dubravku Šuicu kao izvrsnu i vrlo kompetentnu kandidatkinju, s velikim međunarodnim, europskim i nacionalnim iskustvom.

Neke EU članice već su najavile zainteresiranost za određena područja u Europskoj komisiji. Prema kojim područjima gravitira Hrvatska?

O sastavu Europske komisije vode se intenzivni razgovori. U tim razgovorima znamo koje su naše ambicije i siguran sam da će dobiveni resor odgovarati našim interesima.

Potvrdili ste da je Hrvatska dobila pozitivne signale iz Komisije vezano za zatvaranje zadnjeg poglavlja Schengena. Očekujete li tu ipak neke probleme u zadnji tren?

Članstvo u Schengenu jedan je od hrvatskih prioriteta, na čemu se paralelno radi na političkoj i tehničkoj razini. Do kraja 2018. ispunili smo preporuke u svih osam područja schengenske pravne stečevine. U prvoj polovici ove godine Europska komisija ocjenjivala je i odobravala ispunjenost preporuka za svako od područja. U rujnu ove godine očekujemo ukupnu ocjenu o tehničkoj spremnosti za priključenje Schengenu. Nakon službene potvrde Europske komisije, političku odluku mora donijeti Vijeće Europske unije.

U domaćim i stranim medijima, ali i kod nekih europskih političara mogu se čuti kritike postupanja hrvatske policije prema migrantima. No kritika nema iz, primjerice, njemačke službene politike. Kako to objašnjavate?

Štiteći vlastitu kopnenu granicu, Hrvatska ujedno štiti i vanjsku granicu Europske unije. Pri tomu provodi nacionalno zakonodavstvo i europsku pravnu stečevinu s ciljem suzbijanja nezakonite migracije te krijumčarskih lanaca. Istina je, Njemačka iznimno cijeni naše napore i uspjehe u suzbijanju nezakonitih prelazaka, a time i doprinosa sigurnosti EU.

Za četiri mjeseca Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem EU. Koje će konkretne koristi imati od toga hrvatski građani?

Intenzivne pripreme za predsjedanje Vijećem EU su u tijeku, obuhvaćaju pripremu programa predsjedanja te logističke aspekte predsjedanja. Prioriteti hrvatskog predsjedanja mogu se sažeti u četiri sastavnice: 1) mjere koje potiču održivi rast i ravnomjerni razvoj država i regija, pri čemu je važno pitanje upravo demografska obnova; 2) povezivanje – prometno, energetsko, digitalno, ali i povezivanje građana kroz sport, turizam i kulturu; 3) sigurnost građana, što uključuje bolju pravosudnu suradnju među državama članicama Europske unije, širenje eurozone te čuvanje vanjskih granica EU, 4) zalaganje za snažnu i otvorenu Europsku uniju, sa značajnijom ulogom na međunarodnoj sceni u političkom, gospodarskom i trgovinskom pogledu. U svibnju 2020. organizirat ćemo dva sastanka na vrhu, kada će se okupiti više od 40 predsjednika država ili vlada u Zagrebu, EU-Zapadni Balkan te EU-Istočno partnerstvo (Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan). Sve navedeno za cilj ima poboljšanje kvalitete života običnog čovjeka u svakom pogledu. Hrvatski građani tek trebaju u punoj snazi osjetiti prednosti članstva RH u EU, na čemu svakodnevno radimo.

Kolika bi, po iskustvima drugih država, mogla biti zarada od boravka izaslanstava i ljudi uključenih u radna tijela?

Iskustva dosadašnjih država predsjedateljica govore o prosječnom broju od oko 25.000 delegata, 35.000 ostvarenih noćenja te oko 1500 predstavnika medija akreditiranih za praćenje predsjedanja. Naravno, tomu treba pridodati i prihod u ugostiteljstvu te drugim turističkim uslugama. Nijedna država dosad nije objavila podatke o zaradi ostvarenoj za vrijeme predsjedanja EU.

Pitanje sponzorstva, kako bi se smanjili troškovi predsjedanja, nije bez kontroverzija. U travnju je grupa od 97 zastupnika u Europskom parlamentu uputila pismo finskom premijeru u kojem traže da odbiju sponzorstva velikih korporacija te da donesu pravila o sponzorskim ugovorima koje bi slijedile i ostale članice. Finska je to odbila i uzela automobile BMW. Kako Hrvatska gleda na sponzorstva? Informacije kažu da autokuće nisu bile zainteresirane za nas jer je Hrvatska premalo tržište.

Hrvatska u organizaciji svoga predsjedanja nastoji slijediti dobre prakse drugih država. Sponzorstvo je jedan od načina uključivanja svih dionika u općenacionalni projekt kao što je predsjedanje. Sponzorstvo je i odlična prigoda za predstavljanje nacionalnih proizvoda.

Dolaze kritike da se Hrvatska previše miješa u unutarnja pitanja BiH, no Hrvatska ima ustavnu dužnost brinuti se za Hrvate u BiH. Budući da ste i sami porijeklom iz BiH, a živjeli ste i radili u inozemstvu, koliko je strancima jasna specifičnost BiH?

Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja drugih država. No dužni smo, temeljem naših ustavnih obveza, te kao potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, zauzimati se za prava hrvatskog naroda kao jednoga od triju konstitutivnih naroda te, u konačnici, za bolju, stabilnu, funkcionalnu i europsku BiH. Temeljna načela Daytonskog sporazuma uvažavaju konstitutivnost, a zahtijevaju ravnopravnost bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda te pravo svakoga naroda izabrati svoga političkog predstavnika. Jer, Hrvatska je bila prva koja je priznala međunarodnopravni subjektivitet BiH. Točno je da je BiH specifičnost i povijesno uvjetovana kompleksnost koju je teško razumjeti onima koji nisu živjeli u njoj ili koji nemaju dubinskih spoznaja o njezinoj burnoj prošlosti. Ona je multietnička država koju treba poštovati sa svim njezinim specifičnostima. Hrvatska ima privilegij poznavanja prilika u BiH i potrebno iskustvo. Susjednoj BiH želim prosperitetnu europsku budućnost.

Kako ocjenjujete međunarodni položaj Hrvatske i gdje vidite njezino pozicioniranje - bliže starim ili novim članicama EU?

Naš međunarodni položaj od osamostaljenja do danas nikada nije bio čvršći. Premijer Andrej Plenković uspio je pozicionirati Hrvatsku koja na europskoj razini igra ulogu koja nadilazi položaj najmlađe države članice. To je potvrdio i izbor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Uz to, doprinos koji je premijer dao kao pregovarač EPP-a oko odabira novih čelnika EU institucija vidljiv je i iz dolaska Ursule von der Leyen u Zagreb, što pokazuje da Hrvatsku njeni partneri uvažavaju. I teme ovog intervjua pokazuju u koliko aspekata Hrvatska na međunarodnom planu djeluje. Članstvo u međunarodnim asocijacijama podrazumijeva zauzimanje za zajedničke ciljeve većega broja država, pri čemu i na multilateralnom planu ostvarujemo hrvatske interese. Unutar Unije Hrvatska dobro surađuje sa svima, a sukladno vlastitim prioritetima sudjelujemo u tematskim grupiranjima, npr. u skupini “Prijatelji kohezije”, u kojoj se nove srednje i istočnoeuropske, ali i stare južnoeuropske članice zalažu da se u novom EU proračunu financijska sredstva za koheziju zadrže na odgovarajućoj razini. Pogleda li se, npr., naše djelovanje u inicijativi Tri mora, koju je inicirala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, vidi se da smo tu u društvu tzv. novih članica i Austrije te smo usmjereni na izgradnju infrastrukture i jačanja gospodarskog rasta u srednjoj i istočnoj Europi. Povrh toga, predsjednica predsjeda Vijećem žena svjetskih vođa, koje obuhvaća 75 sadašnjih i bivših državnih poglavarica i premijerki. Istodobno Hrvatska dijeli s južnim državama EU mediteranski identitet i pripadnost. Može se s pravom reći da je hrvatsko djelovanje u EU raznoliko, tematski utemeljeno i vođeno našim interesima te nadilazi podjelu stari - novi.

Predsjednica je i Izraelu rekla da će Hrvatska promicati uravnoteženo stajalište prema Izraelu te da se čuje i izraelski glas u EU i njegovim institucijama.

Hrvatska ima razumijevanja za kompleksnost situacije na širem području Bliskog istoka te kroz partnerske odnose s mnogim državama toga dijela svijeta nastoji pridonijeti dubljoj suradnji između EU i tih država.

Vaša imovinska kartica izazvala je veliku pozornost jer ste, prema njoj, najbogatiji u Vladi. Rekli ste da ćete imati manje kad prestanete biti ministar. Kako?

Jednostavno. Otac sam troje punoljetne djece.