Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
Novi List, Zagreb, 19. lipnja 2021.

Ministar Grlić Radman: „Glavni tajnik NATO-a spriječio je blamažu Republike Hrvatske“

„Nisam trebao putovati u Bruxelles jer ionako tamo nisam imao predviđenu nikakvu aktivnu ulogu. MVEP je kao koordinativno tijelo odgovorno pripremilo sve tražene i potrebne materijale za NATO summit“, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u razgovoru za Novi list. Također se osvrnuo na vanjskopolitičke aktivnosti Hrvatske te odnose Vlade s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.

Koliko je točan dojam u javnosti da se hrvatska politika prema BiH svodi samo na inzistiranju na promjeni izbornog zakona koji jest duboko nepravedan, ali nije i najvažnija stvar kada su u pitanju odnosi Hrvatske i BiH?

– Hrvatska podupire europski put BiH, koji nije ostvariv bez ispunjavanja ključnih uvjeta sadržanih u 14 preporuka Europske komisije. Međutim, ključ stabilne, institucionalno funkcionalne i prosperitetne BiH leži u činjenici ustavotvorne jednakosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana te njihovog legitimnog predstavljanja.

To je sadržano u Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu koji predstavlja međunarodno pravo. Svako nepoštivanje prava jednakosti diskriminira i narušava to važno načelo. Promjenom Izbornog zakona eliminirat će se upravo svi ti oblici diskriminacije i nejednakosti.

Ta promjena je jedini mogući temelj za bilo kakve krucijalne pozitivne promjene u BiH. Hrvatski narod u BiH u nezavidnom je položaju te je upravo nužna ta promjena za njihovu punu jednakopravnost.

U razgovorima s dužnosnicima iz BiH vidim da je i njima jasnije kako BiH ne može napredovati na svom euroatlantskom putu bez te promjene. Premijer Plenković je to pitanje otvorio u više navrata na razini Europskog vijeća i u razgovorima s brojnim čelnicima, kao i ovoga tjedna s turskim predsjednikom Erdoganom.

Prijatelj i partner

Kakvu politiku prema BiH, ali i cijeloj jugoistočnoj Europi, očekujete od novog američkog predsjednika Joea Bidena i njegove administracije?

– Trenutna administracija vrlo dobro poznaje problematiku našeg susjedstva te će zasigurno u koordinaciji s EU angažirano pristupati u pronalaženju rješenja za odnose Kosovo-Srbija, ali i u promicanju nužnih reformskih procesa.

Konkretno za BiH, imamo istovjetne poglede s našim američkim partnerima, zalažući se za izbornu reformu uz ograničene promjene Ustava. Smatramo da je ova godina ključna.

Upravo sam zato u svibnju kolegama na Vijeću za vanjske poslove EU-a govorio o našoj inicijativi, odnosno hrvatskom non-paperu o BiH koji smo izradili u suradnji s još pet država članica EU-a, a koji upravo govori o pomoći Bosni i Hercegovini da jačim zamahom krene putem integracije u EU-a i stabilizira unutarnju političku sliku kroz rješavanje pitanja odnosa među konstitutivnim narodima i kroz uklanjanje svih oblika diskriminacije u izbornom procesu.

Time bi se, također, reformski potencijal usredotočio na druga važna i ključna pitanja za daljnju stabilnost, EU put i prosperitet zemlje.

Kako bi na odnose sa Sjedinjenim Državama mogla utjecati činjenica da je Hrvatska izabrala francuske, a ne njihove borbene zrakoplove?

– Hrvatsko-američki odnosi oduvijek su prijateljski i partnerski, a temelje se na kvalitetnoj suradnji u cijelom nizu područja već 30 godina. Naša obrambena suradnja je izuzetno dobro uhodana i nastavlja se bez obzira što se nismo odlučili za nabavu američkih borbenih zrakoplova, jer oni ionako čine samo jedan segment obrane.

Američka vlada podupire hrvatski odabir, jer će interoperabilnost dodatno osnažiti RH kao važnog NATO saveznika i time ojačati obrambene kapacitete Saveza. Nastavljamo svakako promicati transatlantizam i produbljivanje odnosa sa SAD-om, kako bilateralno, tako i unutar EU-a.

Prethodna američka administracija predsjednika Donalda Trumpa u jednom je trenutku zagovarala razmjenu teritorija između Kosova i Srbije. Kakva je općenito pozicija Hrvatske prema takvim rješenjima?

– Jasno smo rekli da smo protiv promjena i novog crtanja granica na Zapadnom Balkanu. To nije put kojim će se učvrstiti stabilnost i sigurnost.

Jugoistočna Europa

Što mislite o takozvanom malom Schengenu u koji bi trebale ući zemlje jugoistočne Europe koje nisu članice Europske unije?

– Ono što je važno Hrvatskoj kao članici EU-a, jest to da je svaka regionalna inicijativa sukladna europskim vrijednostima, standardima i propisima, i da time pridonosi približavanju tih država Europskoj uniji.

Hrvatska je iskoristila svoje predsjedanje Europskom unijom u prvih šest mjeseci prošle godine da podsjeti Uniju da u jugoistočnoj Europi postoje zemlje koje žele postati punopravne članice. Kolika je njihova šansa da u dogledno vrijeme uspiju u tome?

– Za vrijeme našeg Predsjedanja Vijećem EU-a stavili smo temu proširenja visoko na agendu, koja je do tada u EU-u bila nevidljiva i nitko se njome ozbiljnije nije bavio. U tih šest mjeseci oživili smo proces europskih integracija na šest zemalja Jugoistoka Europe te smo im pomogli u ostvarenju konkretnih napredaka.

Drago mi je da se zbog naših inicijativa sve više govori o temi proširenja i da smo uspjeli zainteresirati partnere u EU-u za tu temu. I dalje ustrajemo u svim EU formatima osvješćivati važnost europske perspektive tih zemalja i njihovog što skorijeg uključenja u europsku obitelj, uz naravno, inzistiranje na provođenju nužnih reformi.

Tko bolje od Hrvatske razumije te zemlje i njihove izazove na EU putu? Zato je važno da ih što snažnije podupiremo i prenesemo naša znanja, kao i teško stečena iskustva.

EU se mora više angažirati na zapadnom Balkanu i imati strateški pristup, dok zemlje aspirantice na članstvo moraju raditi na demokratskoj transformaciji, ljudskim pravima i vladavini prava. Jednako tako, kao EU moramo ostati vjerodostojni i nagrađivati svaki napredak, kako one i njeni građani ne bi izgubili europsku perspektivu.

Hrvatska se jasno izjasnila o takozvanom Janšinom non paperu. Međutim, postoji li ikakva opasnost da dio međunarodne zajednice posegne za takvim rješenjima?

– Slovenija se priključila hrvatskom non-paperu o BiH koji se uopće ne bavi tom tematikom, upravo suprotno. Uz Sloveniju, izgradili smo ga u suradnji s još četiri države članice EU -a i on podupire teritorijalnu cjelovitost i integritet zemalja Jugoistočne Europe.

Stoga je bespredmetno uopće razgovarati o navedenom u kontekstu bilo kakvih rješenja za to područje.

Politički mudro, i nužno

Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Srbije?

– Dali smo puno prilika svih ovih godina Srbiji. Osobno sam predložio ministru Selakoviću put naprijed kroz trijezan i pristojan pristup. Nažalost, osim antihrvatske histerije iz Srbije kojoj konstantno svjedočimo, na to nema nikakvog odgovora.

Da bi se odnosi gradili, mora doći do rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja na kojima ne prestajemo ustrajati: pronalazak 1.864 nestale osobe, odštete hrvatskim građanima zatočenim u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje tzv. regionalne jurisdikcije, ispunjavanje obveza iz bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s utvrđenim povijesnim činjenicama.

Bez konkretnog pomaka u nekom od ovih pitanja, ne vidim mogućnost poboljšanja naših odnosa. Dakle, odgovor srbijanske strane o svim tim pitanjima još uvijek čekamo.

Kosovo Srbija smatra svojim okupiranim teritorijem. Je li politički mudro da pripadnici Hrvatske vojske budu prisutni na Kosovu u sklopu KFOR-a?

– To nije samo politički mudro, nego i nužno. Upravo sam zato i posjetio hrvatski kontingent na Kosovu kako bih izrazio potporu profesionalnom radu naših vojnika koji svakodnevno, u savezništvu s drugim zemljama, brinu o stabilnosti našeg neposrednog susjedstva.

Kada govorimo o Kosovu, želim istaknuti da Hrvatska daje punu podršku liberalizaciji viznog režima EU-a s Kosovom. Ono što je još važnije da preostalih pet država članica EU-a razmotri i krene prema putu priznanja Kosova, kako bi naša EU potpora njihovom europskom putu bila vjerodostojnija.

Hrvatska je uvijek pružala, a pružat će i dalje snažnu podršku uključenju Kosova u međunarodne i regionalne organizacije.

U Beogradu se sve više spominje termin »srpski svet«. Koje je stajalište Hrvatske po tom pitanju?

– Ta sintagma uparena je sa sve izraženijim izjavama o želji mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a koje prolaze bez reakcije vlasti Republike Srbije. Rekao bih da je to jedan labuđi pjev poražene politike i ideologije.

Upravo takva velikosrpska politika je tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji. Srbija neće, a i ne može, dobiti teritorijalne kompenzacije, niti na Kosovu niti u BiH.

Čelni ljudi hrvatske manjine u Srbiji iznijeli su ozbiljne kritike prema hrvatskom veleposlaniku u Beogradu. Jesu li se odnosi u međuvremenu popravili?

– Hrvatska i njezine institucije imaju veliku odgovornost za hrvatsku manjinu u Srbiji. Sukladno ustavnim obvezama, hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u Srbiji djeluju na crti zaštite prava, interesa i sigurnosti svih pripadnika hrvatske nacionalne manjine, provodeći državnu politiku. Budite uvjereni u to.

Dobrosusjedski odnosi

Koliko rješavanje graničnih problema s Crnom Gorom otežava činjenica da je tamo na vlasti opcija koja je puno bliža Beogradu nego Milo Đukanović?

– Prošli mjesec sam posjetio Podgoricu, i u razgovoru sa svim dužnosnicima uvjerio sam se da postoji interes za prijateljsku suradnju s Hrvatskom, pa tako i za rješavanje otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Bili smo iskreni zagovaratelji njihovog NATO puta te smo sada jednako snažni podupiratelji njihovog EU puta i cijelog procesa EU integracija. Čvrsto vjerujemo da će primjenom nove metodologije, koju je i Crna Gora prihvatila, taj proces dobiti novu dinamiku.

Raduje me, također, što smo se s crnogorskim dužnosnicima složili da je radi budućnosti naših prijateljskih odnosa važno riješiti i pitanje nestalih. Mislimo da je važno da se dostojanstveno obilježe mjesta stradanja, poput bivšeg logora Morinj.

To su sve pozitivni pomaci u našim odnosima i siguran sam da će se to nastaviti na dobrobit dviju država. Razgovorali smo, također, i o položaju i problemima hrvatske autohtone zajednice u Crnoj Gori i osobno sam izrazio nadu u njihovo aktivnije uključivanje u politički život i procese donošenja odluka.

Kada bi se mogli očekivati pomaci sa Slovenijom oko Savudrijske vale?

– Određeni pomaci se događaju. Vrlo smo zadovoljni suradnjom s našom bliskom i prijateljskom susjednom Slovenijom. Ne sjećam se da smo u povijesti hrvatsko-slovenskih odnosa imali tako iskrenu, bogatu i sadržajnu suradnju.

Vidjeli ste da je i slovenski premijer Janša na poziv premijera Plenkovića, s kojim je u izvrsnim odnosima, došao u Zagreb obilježiti hrvatski Dan državnosti. Isto to će učiniti i naš premijer Plenković 25. lipnja dolaskom u Ljubljanu za slovenski Dan državnosti.

Jednako tako, s kolegom Anžeom Logarom imam izvrsnu suradnju. Nastavljamo razvijati dobrosusjedske odnose, a važna nam je i potpora Slovenije ulasku Hrvatske u Schengen, što je njihova Vlada i najavila.

Nisam trebao u Bruxelles

Jeste li možda ipak trebali putovati u Bruxelles na samit NATO saveza bez obzira na sukob s predsjednikom Republike?

– Ne, ionako tamo nisam imao predviđenu nikakvu aktivnu ulogu. MVEP je kao koordinativno tijelo odgovorno pripremilo sve tražene i potrebne materijale za NATO summit, kao i sazvalo nekoliko sastanaka gdje su predstavnici MVEP-a, MUP-a, MORH-a, MFIN-a, Ureda predsjednika Vlade RH i Ureda predsjednika RH usuglašavali stajališta.

Na taj način smo kontrolirali proces od prvog trenutka i jasno komunicirali stavove prema Bruxellesu, koji su se postupno i uz pregovore uključivali u Communique.

Imate li kakvih povratnih informacija kako je ovaj slučaj nakon Milanovićevih izjava primljen u NATO-u?

– Ne, osim činjenice da je glavni tajnik NATO-a zvao predsjednika Milanovića dan prije održavanja Summita da spriječi međunarodnu blamažu Hrvatske.

Prava tema boravka predsjednika na NATO summitu trebala je biti odluka koju je Vlada donijela o nabavi višenamjenskih borbenih aviona – 12 Rafala – čime se osnažio položaj Hrvatske kao saveznice u okviru NATO-a te je premašen cilj od 2 posto BDP-a izdvajanja za jačanje obrambenih sposobnosti.

U kojoj je fazi imenovanje novih veleposlanika?

– Razgovaramo o tome.

Ovakvi problemi nisu od jučer. Još je početkom 2000-ih bilo slučajeva da Hrvatska nema veleposlanika po godinu dana u nekoj važnoj zemlji jer se Ivica Račan i Stipe Mesić nisu mogli dogovoriti. Ne bi li naprosto trebalo promijeniti Ustav pa da se vođenje vanjske politike povjeri ili samo Vladi ili samo predsjedniku?

– Ustavne promjene zahtijevaju jedan široki konsenzus i to je kompleksan proces i ovom trenutku nije prioritet. Radije gledajmo kako na konstruktivan način dogovoriti procese i donijeti odluke koje su ključne za provođenje jedne zajedničke državne vanjske politike.

Kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen?

– Učinili smo sve kako bi već danas bili spremni za to, ispunili smo sve uvjete i kriterije, a našu punu spremnost u više navrata potvrdila je i Europska komisija.

Zadovoljni smo s nedavno objavljenom Strategijom o budućnosti Schengena, koja sve navedeno još jednom potvrđuje i poziva na proširenje Schengenskog prostora kao važan doprinos jačanju njegove otpornosti.

Prema tome, daljnjih prepreka nema i uskoro očekujemo pozitivnu odluku. Uz navedeni ulazak Hrvatske u Schengen, želim spomenuti da Hrvatska također želi postati dio skupine MED7 kako bi produbila svoju integraciju u EU. Mi jesmo država Središnje Europe, ali ujedno i Sredozemlja i stoga je to klub država kojemu prirodno pripadamo.

Epohalni uspjeh

Što bi mogla iznjedriti rasprava o budućnosti Europe? Nastavak integracije ili do daljnjeg ostanak na njenoj sadašnjoj razini?

– Članstvo RH u EU-u epohalni je uspjeh o kojem jedva da smo mogli sanjati prije više od 30 godina. Naravno, EU nije savršena, no sigurno nema alternativu te smo svjesni da hrvatski građani očekuju više od našeg članstva i žele aktivno sudjelovati u procesima EU-a. U ovom jednogodišnjem razdoblju inicijative Konferencije o budućnosti Europe želimo u aktivnom političkom dijalogu s građanima vidjeti kakve politike Europske unije žele te da ih zajedno s nama oblikuju za dobrobit svoje zajednice.

Ponosan sam ujedno što hrvatski građani imaju priliku ravnopravno sudjelovati u ovome procesu, jer kao članica Europske unije Hrvatska već gotovo osam godina aktivno doprinosi djelovanju i razvoju europskog projekta.

Integracijski put RH međutim nije gotov, pred nama je i spomenuti ulazak u Schengen, kao i pristupanje euro području, što su naši strateški ciljevi čije ostvarenje očekujem u skoroj budućnosti, a koje vjerujem da će i građani prepoznati kao ključne za našu budućnost u Uniji.

Kina i Rusija su partneri, ali i izazov

Koliko odnose Hrvatske s jedne, te Kine i Rusije s druge strane, opterećuju sve zategnutiji odnosi zapada s ovim zemljama?

– Ovo je jedno vrlo kompleksno pitanje koje se teško može odgovoriti u ovako kratkom formatu. S Kinom treba surađivati, ona je nezaobilazan partner, ali i izazov. Hrvatska se svakako zalaže za dijalog i strateški pristup u tim odnosima.

Što se tiče izravnih trgovinskih odnosa s Kinom, Hrvatska nema visoke brojeve u robnoj razmjeni, posebice kad se radi o izvoznoj strani. Međutim, kad se uzme u obzir uključenost hrvatskih tvrtki u globalne lance trgovine, sve zategnutiji odnosi zapada s Kinom zasigurno u određenoj mjeri utječu i na gospodarstvo Republike Hrvatske.

Stoga se nadamo da će pragmatična suradnja s Kinom stvoriti povoljnije uvjete za hrvatske tvrtke i proizvode na kineskom tržištu. Odnosi Rusije i EU uvelike su narušeni aneksijom Krima i izbijanjem ukrajinske krize, a nakon uhićenja oporbenih političara dodatno se kompliciraju.

Stoga je potrebno tražiti put za izgradnju odnosa koji se temelje na poštivanju međunarodnog prava, međunarodnih obveza, transparentnosti i uvažavanju.

U takvim okolnostima i unatoč izazovima, smatramo da treba ostati otvoren za dijalog s Rusijom i razmotriti područja u kojima postoji potencijal za suradnju. No, u odnosima Hrvatske i Rusije, zadnjih godina vidljiv je pozitivan trend, aktivne su međuvladine komisije za sektorska područja.

https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/grlic-radman-kako-su-milanovica-dozivjeli-u-nato-u-stoltenberg-ga-je-zvao-da-sprijeci-blamazu-hrvatske/