Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
ZLATKO CRNČEC; Novi List, Zagreb, 03. listopada 2021.

Gordan Grlić Radman: Ukidanje viza za Sjedinjene Američke Države veliko je priznanje za Hrvatsku i važno je politički i gospodarski

Odnosi Hrvatske i SAD-a su prijateljski i saveznički, a rekao bih i u stalnoj uzlaznoj putanji, što dokazuje i ovotjedni ulazak Hrvatske u Program izuzeća od viza. Ova odluka, kao i nastavak razgovora o sklapanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dodatno će unaprijediti naše odnose u nizu područja - od gospodarske i energetske suradnje, preko obrane i sigurnosti, do suradnje u području jugoistočne Europe

Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. prosinca moći putovati u Sjedinjene Američke Države bez viza. Objavio je to ovoga tjedna na svom Twitter profilu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te u ime Vlade RH zahvalio Robertu Silversu, podtajniku Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, koji mu je tu informaciju prenio u telefonskom razgovoru.

 

Savezničke zemlje

»Ovo je završetak dugog puta pregovora i evaluacija, ali prije svega nastavak i jačanje strateškog partnerstva naših država«, objavio je ministar Božinović. Komentirajući ovu odluku, ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman kazao je kako je to »novo priznanje« trideset godina nakon priznanja Republike Hrvatske.

– To je uistinu važna odluka za sve hrvatske građane politički i gospodarski, i moramo biti svjesni da smo jedna od 40 država koje uživaju ovaj privilegij. Naravno, to je rezultat dugogodišnjih napora Vlade Republike Hrvatske i nadležnih resora, kao i odlične suradnje i partnerstva Hrvatske i SAD-a. To je veliko priznanje za nas, a zasigurno će pridonijeti i jačanju veza domovinske i iseljene Hrvatske, kao i jačanju gospodarskih i poslovnih odnosa Hrvatske i SAD-a. Suvereno i fokusirano ostvarujemo jedan po jedan vanjsko-politički prioritet, kaže u razgovoru za naš list ministar Grlić Radman.

Kakvi su trenutno odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Država?

– Oni su prijateljski i saveznički, a rekao bih i u stalnoj uzlaznoj putanji, što dokazuje i ovotjedni ulazak Hrvatske u Program izuzeća od viza. Ova odluka, kao i nastavak razgovora o sklapanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dodatno će unaprijediti naše odnose u nizu područja – od gospodarske i energetske suradnje, preko obrane i sigurnosti, do suradnje u području jugoistočne Europe.

Osim na bilateralnom planu, postoji i čvrsto savezništvo i partnerstvo u okviru brojnih multilateralnih organizacija i foruma, kao i u odgovoru na aktualne globalne izazove.

Je li odnose poremetila činjenica da je Hrvatska kupila francuske, a ne američke borbene zrakoplove?

– Mi smo dvije savezničke zemlje koje surađuju na svim područjima od zajedničkog interesa, a naše obrambeno partnerstvo ostaje temelj naše suradnje. Važno je istaknuti da američka strana podržava opremanje hrvatske vojske zrakoplovima nove generacije, kompatibilnih s NATO standardima, jer je u interesu da ojačamo kao saveznica.

 

Samo dojam

Novi američki predsjednik Joe Biden već je osam mjeseci na dužnosti. Postoje li neke razlike u pristupu njegove administracije području jugoistočne Europe u odnosu na onaj koji je bio za vrijeme Donalda Trumpa?

– Nema sumnje kako je glavna razlika u činjenici da u novoj administraciji postoji daleko veće institucionalno znanje o području jugoistočne Europe. Pa i sam predsjednik Biden bio je itekako politički involviran za vrijeme mandata predsjednika Clintona u kreiranje politike SAD-a prema tom području. Također, s obzirom na razvoj događaja u našem susjedstvu, dobra je vijest da je SAD više zainteresiran za ovaj dio svijeta.

Kako komentirate činjenicu da je praktički na dan kada je srpski predsjednik Aleksandar Vučić držao kontroverzni govor na Dan srpskog jedinstva održana zajednička vojna vježba srpske i američke vojske?

– Jasno, svaka država suvereno određuje svoje političke i društvene, odnosno nacionalne strateške prioritete. No, s obzirom na raspoloženje vodstva Srbije prema članstvu u NATO-u, to vidim prije svega kao jedan pokušaj održavanja kontroliranih odnosa s najjačom vojnom silom NATO-a. No, pritom bih podsjetio da takve zajedničke vojne vježbe i ne samo vježbe, pripadnici Hrvatske vojske rade s pripadnicima vojske SAD-a kontinuirano već godinama. Dakle, nema nikakve sumnje tko je uistinu već dugi niz godina glavni strateški saveznik SAD-a u ovom dijelu Europe.

Naravno, zanimljiv je i taj Dan srpskog jedinstva. Prema svemu sudeći, on ima jednu mobilizacijsku ulogu u već svima poznatom projektu »srpskog sveta«, koji je jasan institucionalni pokušaj revitalizacije velikosrpske politike, čiji je ideološki temelj ostavio brojne zločinačke tragove diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Naravno, taj projekt ima podršku vlasti i institucija Srbije, i u to smo se izravno mogli uvjeriti u nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Kosovu. Zbog toga upozoravamo naše saveznike na karakter i glavne inicijatore revitalizirane velikosrpske politike.

U javnosti postoji dojam da je Zapad postao puno mekši prema Srbiji? Je li taj dojam po vašem mišljenju točan?

– Spomenuti dojam je ono što doista jest – samo dojam. Svakako da je potrebna iskrena suradnja Srbije u stabilizaciji političkih prilika u našem susjedstvu. No, jasno je da su države zapadnog svijeta dosta zabrinute očitim političkim utjecajem u Srbiji drugih važnih svjetskih političkih čimbenika. Na primjer, iako države zapadnog svijeta itekako prednjače u financijskoj pomoći i ulaganjima u Srbiju, tu činjenicu u izjavama vodećih srbijanskih političara i u tamošnjem javnom prostoru rijetko možete čuti. Međutim, moram istaknuti kako nema popuštanja na njihovom europskom putu u onome što je po našem mišljenju najvažnije. Dakle, Srbija će za to članstvo morati ispuniti sve tražene kriterije, nećemo zažmiriti na nijednu stavku.

 

Hrvatska pozicija

Kako komentirate da je Angela Merkel tijekom svog oproštajnog posjeta jugoistočnoj Europi posjetila i Beograd i tom prilikom izjavila da je Vučić čovjek koji ispunjava obećanja?

– Pa, vidim ga baš u svjetlu onog što sam kazao u prethodnom pitanju. Njemačka, kao iznimno važna država, ima svoje legitimne političke i ekonomske interese u Srbiji, i naravno da ima pravo na svoje procjene. Mi kao svjedoci cjelokupnog političkog puta Vučića, imamo pravo imati velike rezerve prema takvim procjenama. Sjetimo se samo što je govorio u Glini 1995. godine. Nas ne može zavarati.

Očekujete li promjene njemačke politike prema jugoistočnoj Europi ako Olaf Scholz postane njemački kancelar?

– Ne očekujem neke velike promjene. Naime, velike svjetske države ne mijenjaju tako lako svoje vanjskopolitičke strateške ciljeve, vjerojatno je moguća samo nekakva promjena taktičkog pristupa u njihovim ostvarivanjima. Naravno, mi kao članica Europske unije i država koja ima nedvojbeno najbolja institucionalna znanja o državama jugoistočne Europe, uistinu možemo pomoći i novoj njemačkoj administraciji u njihovim nastojanjima da i ovaj dio Europe što brže dobije jasnu europsku perspektivu.

Viktor Orban se na Sigurnosnom samitu na Bledu snažno zauzeo za što skorije primanje Srbije u EU, rekavši čak da EU više treba Srbiju nego Srbija EU. Osim toga tada je Vučić bio jedini predstavnik neke zemlje nečlanice koji je bio pripušten na glavni panel dok su recimo članovi predsjedništva BiH morali sudjelovati na manje važnom panelu. Kako to komentirate?

– Teško mi je ulaziti u organizaciju konferencije druge države, a što se tiče mađarskog zauzimanja za Srbiju, ono ima svoju pozadinu. No, moram reći kako mi u kontaktima s Mađarskom isto tako vrlo jasno komuniciramo i objašnjavamo našu poziciju. Dakle, mi inzistiramo na rješavanju pitanja sudbine 1.858 nestalih u Domovinskom ratu, odšteti hrvatskih logoraša koji su bili nelegalno zatočeni u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanju mjesta tih logora, na institucionalnom rješavanju političkog i društvenog položaja hrvatske manjine sukladno našem bilateralnom sporazumu, ali i na ubrzavanju provedbe sukcesije zajedničke imovine bivše države koju je Srbija samoinicijativno prisvojila. Jednako tako tražimo ukidanje tzv. regionalne jurisdikcije, kao i rješavanje pitanja granica. Uvijek ističem i zabrinutost zbog veličanja ratnih zločinaca u Srbiji i izostanka spremnosti za suočavanje s prošlošću i iskrenom pomirbom. To sve spada u kategoriju vladavine prava EU-a, koja se mora poštivati ako neka država želi postati dio europske obitelji.

 

Dobri odnosi, ali…

Kako vidite daljnji razvoj događaja u Crnoj Gori?

– Nadam se stabiliziranju sigurnosne situacije, jer je Crna Gora naš susjed i saveznica u NATO-u. Međutim, ne možemo ne primijetiti da su se nakon promjene vlasti u Crnoj Gori pojavile određene političke tendencije koje podsjećaju na događaje iz 1990-ih. Protiv smo malignih utjecaja i miješanja u unutarnju politiku Crne Gore drugih zemalja, čije hegemonističke politike imaju za cilj destabilizaciju zemlje. Kao što znate, mi smo uložili svoje neslaganje s nedavnim imenovanjem kotorskog bazena po čuvaru zloglasnog logora Morinj. Također, prosvjedovali smo i zbog sve učestalijih javnih prijetnji legitimnim političkim predstavnicima hrvatske manjine. S njima sam u redovnom kontaktu te znaju da Vlada Republike Hrvatske čvrsto stoji uz njih te će nastaviti reagirati i štititi sva njihova prava. Kao i skrbiti o velikoj hrvatskoj kulturnoj baštini u Zaljevu svetaca, Boki kotorskoj.

Nedavno sam posjetio Crnu Goru, i u razgovorima sa svim sugovornicima sam jasno istaknuo da je Badinterova komisija potvrdila neupitnost granice na kopnu. No, vrijeme je i za rješavanje naše morske granice, i to primjenom svih dostupnih alata u međunarodnom pravu mora. Po svim ostalim otvorenim pitanjima djelujemo i pokušavamo biti konstruktivni u njihovom rješavanju, što uključuje i moje otvorene razgovore s crnogorskim kolegom. Hrvatska želi graditi dobre odnose s Crnom Gorom, što smo izravno i dokazali u jeku pandemije kada smo odlučili pomoći te donirali medicinsku zaštitnu opremu i cjepiva.

 

(Ne)prihvatljiva politika

Nakon što je Visoki predstavnik u BiH dekretom u tamošnji kazneni zakon unio normu o kaznenom progonu svakog tko negira genocid u Srebrenici, došlo je do političke nestabilnosti u ovoj zemlji. Je li Inzko pogriješio?

– Mi smo već više puta istaknuli kako je to prije svega civilizacijsko pitanje i bili jasni u osudi genocida. U BiH je stigao novi Visoki predstavnik Schmidt, s kojim nastavljamo razgovore i suradnju.

Koliko su po vašem mišljenju ozbiljnije prijetnje Milorada Dodika da bi Republika Srpska uskoro mogla ponovo osnivati svoju vojsku, te da bi ovaj entitet mogao pokrenuti proces odvajanja od BiH?

– Mi bez ikakve ograde podržavamo teritorijalni suverenitet BiH kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih njezinih građana, kao što to vrlo jasno navode odredbe Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Uz to, također stalno ističemo kako je stvarna politička i društvena jednakopravnost pripadnika konstitutivnih naroda jedini put k ostvarenju BiH kao funkcionalne i stabilne države. Dakle, za nas je jednako neprihvatljiva svaka politika koja zagovara bilo kakvu disoluciju BiH, ali i ona koja kroz navodno dobronamjerno zagovaranje građanskog političkog koncepta priželjkuje uspostavu unitarne BiH i u njoj dominaciju najbrojnijeg naroda.

Kako u tom kontekstu gledate na izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića o »dobronamjernom Dodiku«?

– U prvom redu vidim je kao jednu njegovu procjenu uslijed analize glavnih političkih aktera u Republici Srpskoj te analize ukupne političke scene u tom manjem BiH entitetu.

Kako komentirate predsjednikovu izjavu u New Yorku da se smatra i predsjednikom svih Hrvata iz BiH, te njegov nedavni posjet toj državi u kojoj je posjetio samo dijelove gdje žive Hrvati?

– I Milanović se izgleda nastoji priključiti našim kontinuiranim naporima da se emancipira pitanje položaja Hrvata u BiH i važnost postizanja stvarne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH. Podsjetio bih kako se predsjednik Vlade Andrej Plenković bavio tim pitanjem još dok je bio zastupnik u Europskom parlamentu i nema sastanka na međunarodnoj razini na kojoj predsjednik Vlade nije upozoravao na ovaj problem. Jednakopravan status Hrvata u BiH je bez ikakve sumnje nacionalno strateško pitanje i u tome ne bi trebalo biti političkih razdvajanja. Ako je predsjednik shvatio koliko je, recimo, pogubna za Hrvate u BiH bila politika predsjednika Mesića i pojedinih koalicijskih partnera iz Vlade koju je on vodio, onda to pozdravljam.

 

Proces u tijeku

Ima li napretka oko dogovora o veleposlanicima?

– Proces je u tijeku.

Ovakvi i slični nesporazumi postoje od 2000. kada je ustavnim promjenama u Hrvatskoj u nekim područjima, među njima i vanjska politika, praktički uveden sustav s dvije izvršne vlasti. Bi li trebalo promijeniti Ustav na način da vanjsku politiku vodi ili samo Vlada ili samo predsjednik kako bi se izbjegle ovakve blokade?

– Ustavne promjene zahtijevaju jedan širi konsenzus i to je kompleksan proces i mislim da u ovom trenutku nije prioritet. Radije gledajmo kako na konstruktivan način dogovoriti procese i donijeti odluke koje su ključne za provođenje jedne zajedničke državne vanjske politike.

 

Zapadni Balkan važan je za sigurnost Europe

Što očekujete od skorog samita na vrhu EU-a u Sloveniji koji će biti posvećen takozvanom Zapadnom Balkanu?

– Očekujem dogovor o zajedničkoj proaktivnijoj politici prema tom dijelu Europe. Apelirao sam na zadnjem EU sastanku da nema vremena za čekanje te da moramo biti angažiraniji i aktivniji na jugoistoku Europe. Moramo održati interes i perspektivu država aspirantica za pristupanje Europskoj uniji. Jer, kada se pogleda karta Europe, jasno je koliko je taj geografski prostor važan za sigurnost same Europe. Koristim svaku priliku to isticati, to je od presudne važnosti.

 

Odnosi s Rusijom su stabilni

Premijer Andrej Plenković prije nekog je vremena na samitu u Ukrajini govoreći na ukrajinskom rekao: »Krim je Ukrajina«. Rusija je jako kritizirala cijeli taj samit. Kakvi su trenutno odnosi Hrvatske i Ruske Federacije?

– Premijer Plenković je iznio stav Hrvatske o poštovanju teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, ali i konstruktivno ponudio korištenje naših iskustava iz uspješno provedene mirne reintegracije okupiranog hrvatskog teritorija. Postoje razlike i u nekim drugim pitanjima s Rusijom, ali one nisu razlog da ne nastavimo s redovnim i konstruktivnim dijalogom o pitanjima od zajedničkog interesa. Složit ćete se, u odnosima među državama to je prilično uobičajen način djelovanja. Hrvatska je puno uložila i ulaže u izgradnju dobrih i stabilnih odnosa s Rusijom.

 

Poveznica: https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/gordan-grlic-radman-ukidanje-viza-za-sjedinjene-americke-drzave-veliko-je-priznanje-za-hrvatsku-i-vazno-je-politicki-i-gospodarski/