Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
Zagreb, Hrvatska gospodarska komora, 08. lipnja 2018.

Govor ministrice Pejčinović Burić na Konferenciji „Europski plan vanjskih ulaganja“

Govor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić na Konferenciji „Europski plan vanjskih ulaganja“, koja se 8. lipnja 2018. godine održala u vijećnici Hrvatske gospodarske komore.

 

Poštovani predsjedniče Hrvatske gospodarske komore,

Poštovani povjereniče Europske komisije,

Poštovane uzvanice i uzvanici,

osobita mi je čast obratiti vam se u ovoj prigodi u ime predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića i u svoje osobno ime.

Prije svega želim se zahvaliti Hrvatskoj gospodarskoj komori, našem domaćinu, kao i Predstavništvu Europske komisije u Republici Hrvatskoj za organizaciju ove konferencije za hrvatske gospodarstvenike.

Konferencija dolazi i u prigodno vrijeme budući da će se uskoro navršiti pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji i to je prilika za razmjenu iskustava i mišljenja o onome što je do sada učinjeno kao i o aktivnostima u budućnosti.  

Članstvo u Europskoj uniji je otvorilo nove mogućnosti za hrvatske građane, hrvatsko gospodarstvo i za hrvatsko društvo u cjelini. Brojne od njih već daju rezultate, međutim, postoje inicijative i zajednički projekti u okviru Europske unije, na kojima trebamo još više raditi, kako bi učinak članstva bio još jači i vidljiviji.

Jedna od takvih inicijativa je Europski plan za vanjska ulaganja o kojem su prethodno govorili predsjednik HGK Burilović kao i povjerenik Europske Komisije Mimica, te će u nastavku konferencije govoriti i drugi govornici iz europskih i hrvatskih institucija.

Plan za vanjska ulaganja je utemeljen kako bi se dodatno odgovorilo na nekoliko izazova.

Jedan od njih je pitanje migracija. Europski plan za vanjska ulaganja pruža podršku zemljama koje su suočene s migracijskom krizom i na taj način ublažava i smanjuje potrebu stanovnika tih zemalja za napuštanje domova i odlazak na dalek i često opasan put prema Europskoj uniji.

Drugo, daljnje jačanje suradnje s privatnim sektorom u zajedničkim projektima. Na taj način se potiču dodatna ulaganja i gospodarske aktivnosti.

Treće, pridonijeti ispunjenju globalnih Ciljeva održivog razvoja utvrđenih Agendom 2030 na koje se Europska unija  obvezala kao najveći globalni donator.

Jačim uključivanjem privatnog sektora u projekte koji se financiraju iz europskih razvojnih fondova, obvezu pretvaramo u priliku – priliku za domaće tvrtke da uz pomoć ovih fondova izađu na nova tržišta.

U ovome konkretnom slučaju, područja ulaganja u okviru Plana za vanjska ulaganja raznolika su, od ulaganja u područja održive energije, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivredne industrije, urbane infrastrukture do digitalne tehnologije.

Sudjelovanjem u Planu za vanjska ulaganja hrvatske tvrtke dobivaju priliku da uz niži rizik izađu na tržišta zemalja Istočne Europe, poput Ukrajine, ali i u zemlje Afrike (naročito sjeverne Afrike, gdje naše gospodarstvo već ima pristup). Time se potiče i jača cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, širi suradnja te trgovinska razmjena. Isto tako, Hrvatska može ovakvim ulaganjima pridonijeti napretku zemalja u razvoju i ispunjenju globalnih Ciljeva održivog razvoja.

Naime, novi razvojni okvir na globalnoj razini, nazvan Agenda 2030, usvojen je 2015. godine od strane svih država članica Ujedinjenih naroda. Njime smo postavili razvojnu suradnju u novi kontekst u kojem je ključ uspostaviti partnerstva sa svim dionicima.

Potrebno je povezati sve naše kapacitete, znanja i talente kako vladinog tako i nevladinog sektora, a posebice privatnog sektora u cilju smanjenja siromaštva i rastuće nejednakosti. Time potičemo gospodarski razvoj, čuvamo naš planet i omogućujemo uspostavu miroljubivih društava.

Središnji zaključak Agende 2030 je kako globalni razvoj nije moguć bez sveobuhvatnog partnerstva između institucija, nevladinog i privatnog sektora. Na istim partnerskim načelima temeljimo i našu Nacionalnu strategiju, kojom promičemo uključivost, sinergiju i suradnju cjelokupnog društva.

Međunarodna razvojna suradnja ključna je sastavnica vanjske politike svake razvijene države. Njome razvijene zemlje pomažu zemljama u razvoju unaprijediti kvalitetu života njihovog stanovništva.

To podrazumijeva gospodarski i tehnološki napredak, zapošljavanje, zdravstvenu skrb, obrazovanje, zaštitu ljudskih prava, očuvanje okoliša i druge oblike razvoja.

S druge strane:

  • Jačanjem gospodarstva zemlje u razvoju otvaramo mogućnost i našem gospodarstvu izaći na nova tržišta i pristupiti novim resursima.
  • Osnaživanjem institucija države u razvoju, otvaramo mogućnost šire suradnje i razmjene na političkoj razini i u međunarodnom okružju.
  • Konačno, naša pomoć u sprječavanju sukoba, dokidanju siromaštva i općem napretku zemlje u razvoju, tamo gdje je ona najpotrebnija i gdje  su korijeni problema, umanjit će opasnost od terorizma, ublažiti migracijske pritiske i time doprinijeti i našoj sigurnosti.

Europska unija, i Hrvatska kao njezina članica, itekako su svjesni mogućnosti i prilika koje se nude kroz suradnju institucija države i privatnog sektora. Ova suradnja kao što je ranije rečeno ima obostrane višestruke pozitivne učinke.

Danas, kao i kroz povijest, recept za trajni i održivi napredak mnogo je složeniji od izravnih stranih ulaganja i povećanja broja zaposlenih. Prepoznavanje dubinskih uzroka sukoba jest preduvjet održivog razvoja, kao i razumijevanje povijesnog, kulturološkog i religijskog konteksta izvaneuropskih zemalja kako bi ulazak i naša dugoročnija prisutnost u tim zemljama uopće bila moguća.

Upravo tu Europska unija vidi svoju prednost pred ostalim donatorima i želi ukazati na nove prilike koje se privatnom sektoru otvaraju kada se aktivno uključi u zajednicu, i kada osluškuje probleme te zajednice te uvažava prijedloge kako ih riješiti.

Ujedno otvaranjem novih radnih mjesta u zemljama u razvoju i njima se pruža prilika za izlazak iz spirale ovisnosti o pomoći drugih država.

Zaključno, vjerujemo kako se Planom za vanjska ulaganja otvaraju mogućnosti za naše gospodarstvo da jače istupi na vanjska tržišta na kojima smo malo prisutni.

Uvjereni smo da će u narednom razdoblju hrvatsko gospodarstvo, ali i društvo u cjelini, postupno proširiti suradnju s drugim zemljama s kojima ne dijelimo zemljopisnu bliskost, ali imamo brojne druge zajedničke interese i ciljeve.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova će i dalje nastaviti raditi s Hrvatskom gospodarskom komorom te drugim hrvatskim i europskim institucijama kako bismo ukazivali na nove mogućnosti i olakšali pristup na (nova) međunarodna tržišta.

Nadam se da će informacije koje ćete dobiti na ovoj Konferenciji biti korisne i poticajne za vaš budući rad.

Vjerujem da će to pridonijeti i ostvarenju naših zajedničkih ciljeva – hrvatskog doprinosa Ciljevima održivog razvoja i osnaženju našega gospodarstva.

Zahvaljujem vam na pozornosti!