Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Mjesec: Godina:
Zagreb, 09. veljače 2018.

Govor ministrice Pejčinović Burić na konferenciji „Budućnost Europe“

Govor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinovć Burić na konferenciji „Budućnost Europe“, koja se 9. veljače 2018. godine održala na Sveučilištu u Zagrebu.

 

Poštovani rektore Boras,

poštovani gospodine Ferber,

poštovani gospodine Fiesinger,

poštovane ekselencije,

poštovani profesori i studenti,

dame i gospodo,
 

Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas na konferenciji posvećenoj „Budućnosti Europe“ u organizaciji Fakulteta političkih znanost i Zaklade Hanns Seidel. Izuzetno mi je drago da se ova konferencija odvija baš ovdje u auli sveučilišta. To je pokazatelj da postoji interes i zanimanje za ovu temu na pravom mjestu, među mladima, i u pravo vrijeme – na početku godine u kojoj će Hrvatska proslaviti pet godina članstva u Europskoj uniji i u kojoj je budućnost Europe tema od posebnog značaja.

U trenutku kada smo svakodnevno suočeni s cijelim nizom izazova koji pred nas stavljaju težak zadatak za budućnost Europe je važno da Europska unija na njih odgovori na pravi način.

Izazovi su različiti – sigurnosni, gospodarski, oni koje pred nas nameće proces globalizacije ali i izazovi povezani s djelovanjem prirode i utjecajem klimatskih promjena.

Posebno će izazovno biti naći odgovor i na odluku o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Moramo zajedno pronaći način i postići dogovor koji će osigurati pravnu sigurnost i jasnoću građanima i poslovnoj zajednici. Zajedno moramo odlučiti i kakav razvoj Europske unije mi želimo, da počnemo pretvarati naše strateške ciljeve za razdoblje nakon 2020. u čvrste financijske temelje. Sve postojeće izazove i ali još važnije, nebrojene prilike koje čine srž europske suradnje moramo imati na umu tijekom rasprava o novom Višegodišnjem financijskom okviru. Stav je Hrvatske da u planiranju nove višegodišnje financijske perspektive prvenstveno trebamo imati pred očima sliku budućnosti Europske unije kakvu želimo i europsku dodanu vrijednost. Pritom ne smijemo zaboraviti da Europa nije samo jedinstveno tržište ili izvor novca za razne projekte, već prvenstveno zajednica utemeljena na vrijednostima.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do porasta populizma i euroskepticizma a na te trendove moramo odgovoriti konkretnim potezima. Potrebno je zadržati naše zajedničke vrijednosti koje su ujedno i najveća snaga Europske unije – demokracija, temeljna ljudska prava i slobode, vladavina prava. To su vrijednosti radi kojih je i Hrvatska postala članica Europske unije.

Hrvatska snažno zagovara očuvanje ovih temeljnih vrijednosti i  zalaže se za smanjenje razlika integriranosti među članicama Unije. Naši su ciljevi pristupanje Schengenskom prostoru, ulazak u eurozonu i aktivno sudjelovanje u obrambenoj i sigurnosnoj politici Europske unije.

Hrvatska petu godišnjicu članstva u Europskoj uniji želi obilježiti sve jasnijim pozicioniranjem u Uniji, povezivanjem hrvatskih nacionalnih interesa s europskima. Cilj nam je razvoj Hrvatske ali i jačanje Europske unije.

Republika Hrvatska aktivno podupire napore u očuvanju sigurnosti i čuvanju granica Europske unije i intenzivno radi na vlastitom ulasku u Schengen. To je za nas jedan od najvažnijih prioriteta i činimo sve kako bi ispunili preostale preporuke. Podršku na tom putu dali su nam već Europski parlament, Europska komisija te šefovi država članica. 

Jedan od prioriteta je i pridruživanje eurozoni. Krajem listopada prošle godine predstavljena je studija o učincima uvođenja eura i time je započeo višegodišnji proces priprema za članstvo u eurozoni. Provedene su ankete i analize, koje su pokazale pozitivne efekte koje bi taj korak imao za naše gospodarstvo i građane.

Republika Hrvatska vrlo aktivno podržava Politiku proširenja EU. Smatramo da je proširenje Europske unije, ali i NATO-a, od presudne važnosti za stabilnost jugoistočne Europe. To je strateški interes Europske unije jer se proširenjem pomaže učvrstiti i izgraditi prosperitetni, mirotvorni, stabilni i demokratski sustavi i države koje dijele europske vrijednosti.

Posebnu pozornost i dalje ćemo posvećivati stabilnosti Bosne i Hercegovine te joj pružati svekoliku pomoć na njezinu putu prema europskim integracijama. Cilj je ostvariv samo ako se u Bosni i Hercegovini doista u zakonima i praksi osigura jednakopravnost triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka, te svih njezinih građana.

Hrvatska se u studenom 2017. priključila PESCO-u (Stalnoj strukturiranoj suradnji) u kojoj sudjeluje 25 država članica. Suradnja je usmjerena na jačanju obrambene suradnje u cilju strateške autonomije EU u području sigurnosti i obrane. Za Hrvatsku je važna industrijska dimenzija jer će PESCO hrvatskoj obrambenoj industriji i našim istraživačkim institucijama otvoriti mogućnost sudjelovanja u europskim obrambenim projektima i razvoju sposobnosti.

Na Socijalnom summitu u Göteborgu, 17. studenog 2017.  Hrvatska je potpisala Međuinstitucijski proglas o Europskom stupu socijalnih prava, koji postavlja 20 načela koja se odnose na svakodnevni život europskih građana i potvrđuju našu predanost zajedničkim vrijednostima, jednake mogućnosti i ravnopravan pristup tržištu rada, pravični uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost.

Hrvatska vjeruje i zalagati će se za to da građani budu u središtu svake europske politike. Koristi od članstva u Uniji kao što su putovanje bez putovnica, sloboda kretanja, kvaliteta i sigurnost hrane postali su dio našeg svakodnevnog života koji uzimamo „zdravo za gotovo“ ali je potrebno osvijestiti da su to postignuća dugogodišnjih procesa unutar Europske unije. Važno je da o tome razgovaramo i promišljamo i redovno konzultiramo građane jer će to vjerujem vratiti povjerenje u europski projekt i osigurati njegovu budućnost.

U zaključcima Socijalnog summita naglašeni su važnost širenja suradnje u području programa Erasmus +, koji obuhvaća sve programe i inicijative EU u području obrazovanja.

Na summitu je također raspravljano o uspostavi Europskog prostora obrazovanja do 2025. (a temeljem Komunikacije EK „Osnaživanje europskog identiteta putem obrazovanja i kulture“). Cilj tih inicijativa je omogućavanje mobilnosti u svrhu učenja; uklanjanje prepreka u priznavanju kvalifikacija na svim razinama obrazovanja; napredniji nastavni programi; pojačano učenje stranih jezika; uspostava mreža europskih sveučilišta; poticanje inovacija u obrazovanju; čuvanje kulturne baštine te poticanje osjećaja europskog identiteta i kulture.

Hrvatska smatra da se inicijativa stvaranja mreža Europskih sveučilišta treba temeljiti na načelima inkluzije i kohezije te na ideji uravnotežene geografske rasprostranjenosti sveučilišta u zemljama članicama. Vezano uz digitalizaciju, na sljedećem sastanku  Vijeća Europske unije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (koji će se održat će se 15. veljače 2018.) Hrvatska će kao prioritetne mjere izdvojiti mjere u području kurikularne reforme, stručnog usavršavanja nastavnika i primjerene opremljenosti digitalno zrelih škola.

Predloženo je i uvođenje studentske iskaznice EU-a do 2025. koja bi bila namijenjena svim studentima koji sudjeluju u mobilnosti.

Republika Hrvatska će predsjedati Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., što će biti vrlo vidljiv i važan pokazatelj našeg doprinosa daljnjem razvoju Unije. Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije bit će rast, razvoj, povezivanje i proširenje. Svjesni smo veličine izazova, ali i prilike za nas kao (najmlađe) države članice i na tome predano radimo.

Dozvolite mi da na kraju zahvalim zagrebačkom Sveučilištu, Fakultetu političkih znanosti, Zakladi Hanns Seidel, Uredu u Zagrebu, Saveznom Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, Veleposlanstvima Slovenije i Francuske, koji su dali podršku u organiziranju ove konferencije i tako potaknuli mlade na promišljanje odgovora na izazove koji nas čekaju u Europskoj Uniji.

Želim vam uspješan rad, te korisnu i zanimljivu raspravu