Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Česta pitanja

 

 


 

Sukladno članku 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu, podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene 18 godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod hrvatskoga nadležnog tijela u inozemstvu ili u Hrvatskoj ili se nastani u Hrvatskoj. Ako jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta posjeduje hrvatsko državljanstvo, samim tim su ispunjene pretpostavke iz članka 5. Zakona i u tom slučaju taj roditelj može podnijeti zahtjev za naknadni upis djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana Republike Hrvatske. Postupak naknadnog upisa djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana može se obaviti putem najbliže diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, a postupak se može obaviti i osobno u nadležnom matičnom uredu u Hrvatskoj. Zahtjevu za upis djeteta u knjigu državljana i maticu rođenih potrebno je osim domovnice i putovnice roditelja hrvatskog državljana priložiti i rodni list djeteta izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Sukladno članku 13. Pravilnika o obrascu i načinu vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine broj: 54/91, 3/92, 149/02 i 146/09) dijete rođeno u inozemstvu koje podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo upisuje se u knjigu državljana koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta djeteta ako ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj.

Dijete rođeno u inozemstvu koje nema prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, upisuje se u knjigu državljana koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta roditelja odnosno posljednjeg prebivališta roditelja.

Kada roditelji imaju različito prebivalište u Hrvatskoj, dijete se upisuje u knjigu državljana prema mjestu prebivališta roditelja koji je prijavio upis djeteta.

Kada se dijete ne može upisati u knjigu državljana prema gore navedenim stavkama članka 13., upisuje se u knjigu državljana grada Zagreba.

 

Člankom 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

  1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
  2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
  3. da živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
  4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
  5. da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Hrvatskoj

Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja.

Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak uz hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim zakonskim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

 

Člankom 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1. do 4. Zakona.

Nakon sklapanja braka s hrvatskim državljaninom stranac može regulirati privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji, sukladno odredbi članka 47. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 130/11).

Sukladno članku 92. navedenog Zakona, stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od 5 godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do 10 mjeseci ukupno ili jednokratno do 6 mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka stranac mora imati odobreni privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Po odobrenju stalnog boravka u Hrvatskoj, stranac može podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo sukladno odredbi članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Člankom 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

Iseljenik je osoba koja se iselila s područja Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.

Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva te osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska.

Člankom 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točka 1.-4. Zakona te živi u Hrvatskoj i ima odobren boravak.

Sukladno članku 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

Hrvatska priznaje mogućnost postojanja dvojnog državljanstva, međutim, člankom 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je načelo isključivosti hrvatskog državljanstva. To konkretno znači da se hrvatski državljanin, koji osim hrvatskog ima i neko strano državljanstvo, pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske smatra isključivo hrvatskim državljaninom i u pogledu prava i obveza izjednačen je s ostalim građanima.

Za podizanje domovnice (u Hrvatskoj) nakon primitka u hrvatsko državljanstvo potrebno je obratiti se Gradskom uredu za opću upravu, Odsjek za poslove središnjih evidencija hrvatskih državljana, 10000 Zagreb, Petrova 116 i Područnom uredu Centar, Ilica 25, 10000 Zagreb.

Osobe koje nisu rođene u Hrvatskoj i nemaju prebivalište na područje Hrvatske informacije mogu dobiti na brojeve telefona 01/6101 544 ili 6101564.

Ako je stranka rođena na području Hrvatske, domovnica se podiže u matičnom uredu prema mjestu rođenja.

Naravno, svi državljani RH u inozemstvu (sa stalnim boravkom) za dostavu domovnice, odnosno svih ostalih izvoda iz nadležnosti matičnih ureda u Hrvatskoj, isto mogu zatražiti i putem nadležnih diplomatskih misija odnosno konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

 

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva

Za postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva, temeljem članka 30. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, nije potrebno prilagati poseban životopis nego točno i u potpunosti ispuniti sve rubrike obrasca zahtjeva, te priložiti isprave koje su navedene na obrascu. Budući da se u rubrikama zahtjeva traže podaci bitni za postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva (zavičajnost stranke/roditelja 1941. godine, prebivalište tijekom 1947/48. godine, kad je podnositelj zahtjeva/roditelj otišao iz Hrvatske, zadnje prebivalište na području Hrvatske, podaci o braći/sestrama i njihovom državljanskom statusu itd.).

Naravno da je i kod zaprimanja zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva potrebno uzeti izjavu na zapisnik kako bi se stranka očitovala o svim činjenicama i okolnostima na kojima temelji svoj zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva u svrhu naknadnog upisa u knjigu državljana Hrvatske.

 

 

Može li se podnijeti zahtjev za izdavanje biometrijske putovnice iako „staroj“ putovnici nije istekao rok valjanosti? Što ako je u „staroj“ putovnici valjana viza?

Da. Osoba koji želi biometrijsku putovnicu može podnijeti zahtjev neovisno o roku valjanosti „stare“ putovnice. U tom slučaju, „stara“ će se putovnica poništiti i vratiti. Međutim, u putovnici se neće poništiti stranice na kojima se nalaze valjane vize i bilješke.

Zahtjev za izdavanje nove putovnice mora se podnijeti prije isteka roka valjanosti prethodne putovnice zbog promjene izgleda nositelja putovnice, promjene osobnih podataka i oštećenja putovnice, a zahtjev za izdavanje nove putovnice prije isteka roka valjanosti prethodne putovnice može se podnijeti i u slučajevima kada se u putovnicu unosi viza koja ima dulji rok važenja od roka važenja prethodne putovnice.

Mora li se „stara“putovnica mijenjati za biometrijsku?

Ne. Izdavanje biometrijskih putovnica ne utječe na valjanost ranije izdanih (starih) putovnica. One se mogu koristiti do isteka njihova roka valjanosti.

Mora li vlasnik putovnice osobno predati zahtjev za njezinu izradu i podići gotovu putovnicu ili to umjesto njega može učiniti i neka druga osoba?

Zakonom o putnim ispravama hrvatskih državljana („Narodne novine“ broj: 77/99, 133/02, 48/05 i 74/09, 154/14 i 82/15) propisano je da se putovnica izdaje na osobni zahtjev. Zakon nema odredbe prema kojoj bi podnositelj zahtjeva bio dužan i osobno preuzeti putovnicu pa je, u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09) iznimno kada to stranka traži moguće preuzimanje putovnice putem punomoćnika uz predočenja valjane punomoći.

NAPOMENA: Građanin preuzima izrađenu putovnicu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u kojem je podnio zahtjev za izdavanje putovnice.

Može li se putovnica produljiti?

Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana ne poznaje institut produljenja roka valjanosti putovnice, već stranka podnosi zahtjev za izdavanje nove putovnice.

Što treba poduzeti u slučaju gubitka putovnice?

Sukladno članku 46. Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana osoba je dužna bez odgode prijaviti nestanak putne isprave ili njezin pronalazak.

Nestanak ili pronalaženje putne isprave prijavljuje se policijskoj upravi ili policijskoj postaji ako je putna isprava nestala ili pronađena u Hrvatskoj, odnosno najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Hrvatske u inozemstvu, u slučaju nestanka ili pronalaska u inozemstvu.

Osoba će kod nestanka putovnice dati pisanu izjavu o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (uz odgovarajuću potvrdu lokalne policije ili drugog nadležnog tijela iz koje proizlazi da je nestanak stranka prijavila).   

Napomena: Osobi koja u razdoblju od 5 godina izgubi dvije ili više putovnica, nova putovnica izdaje se s rokom važenja od godinu dana.

Koji je postupak za dobivanje putovnice za maloljetnu osobu?

Za dijete i osobu lišenu poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na ishođenje putne isprave, zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi zakonski zastupnik.  
Zakonski zastupnik djeteta može biti roditelj, skrbnik ili osoba kojoj je odlukom suda povjereno ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom u cijelosti ili u tom dijelu (za ishođenje putne isprave).

Ako roditelji djeteta zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, zahtjev za izdavanje putne isprave podnose osobno oba roditelja.

Iznimno, zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu može podnijeti jedan od roditelja uz izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putnu ispravu, putnu ispravu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev, uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako se ne nalazi na području Republike Hrvatske.
Iznimno na gore navedeno, u žurnim slučajevima, kada prijeti opasnost za dijete ili je izdavanje putne isprave u osobitom interesu djeteta, isti roditelj može podnijeti zahtjev za izdavanje putne isprave za dijete te preuzeti izdanu putnu ispravu, uz pisanu suglasnost centra za socijalnu skrb nadležnog prema mjestu prebivališta odnosno boravišta djeteta (ili ukoliko dijete nema prebivalište odnosno boravište u Republici Hrvatskoj, uz pisanu suglasnost centra za socijalnu skrb nadležnog prema sjedištu tijela kojem je podnesen zahtjev za izdavanje putne isprave – u Zagrebu).

Zahtjev za izdavanje putne isprave za dijete može samostalno podnijeti jedan od roditelja ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, ako je lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na ishođenje putne isprave, ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u cijelosti ili u tom dijelu, odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke. 

Mogu li svoje maloljetno dijete upisati u moju putovnicu?
Prema odredbama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana putovnica se osobama mlađim od 21 godine izdaje s rokom valjanosti od 5 godina i nije predviđena zakonska mogućnost upisa djeteta u putovnicu roditelja.

Je li prilikom promjene prezimena potrebno mijenjati putovnicu?

Ako osoba promijeni prezime dužna je zamijeniti i putovnicu budući da se navedenom ispravom dokazuje identitet.

Prema Zakonu o putnim ispravama hrvatskih državljana, osoba se ne smije služiti putnom ispravom ako su se promijenili osobni podaci.

Uz zahtjev za izdavanje putovnice u slučaju promjene prezimena potrebno je dati na uvid izvornik vjenčanog lista ili izvadak iz matice rođenih u kojem je u rubrici određenoj za naknadne upise stavljena bilješka o novom prezimenu kojim se osoba dužna služiti u pravnom prometu.

Ako je brak sklopljen u inozemstvu činjenicu sklapanja braka i promjenu prezimena potrebno je prethodno provesti i u državnim maticama (nadležnom matičnom uredu) Hrvatske te je u tom slučaju zahtjevu potrebno priložiti i odgovarajuću ispravu iz koje će biti razvidna navedena promjena (izvadak iz matice rođenih, vjenčani list).

Je li moguće imati dvije putovnice?

Da. Zakonom o i izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana (''Narodne novine'' 82/15) iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugi opravdanih razloga.

DIPLOMATSKA I SLUŽBENA E-PUTOVNICA

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske diplomatske i službene e-putovnice izdaje sukladno odredbama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana («Narodne novine» broj: 77/99, 133/02, 48/05 i 74/09, 154/14 i 82/15) i Pravilnika o diplomatskim i službenim putovnicama («Narodne novine» broj: 85/09).

"Diplomatska i službena putovnica su javne isprave s elektroničkim nosačem podataka koje se izdaju državnim dužnosnicima, državnim službenicima i drugim osobama radi efikasnijeg obavljanja državnih poslova i osiguranja njihove zaštite u drugoj državi prilikom obavljanja službenih poslova, u skladu s međunarodnim ugovorima".

Slijedom navedenog, člankom 9.a do 9.k Zakona određene su osobe koje s osnove dužnosti koju obnašaju ostvaruju pravo na izdavanje diplomatskih ili službenih e-putovnica.

 

Državljanka sam Republike Hrvatske. U braku sam s državljaninom Argentine. Suprug i ja namjeravamo se preseliti u Hrvatsku. Zanima me kako on kao strani državljanin može regulirati svoj boravak?

Uvjete ulaska, boravka i rada stranih državljana u Hrvatskoj uređuje Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11 i 74/2013) i pripadajući podzakonski propisi.

Državljanin treće države, u konkretnom slučaju Argentine, koji je u braku s državljankom Republike Hrvatske i namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 3 mjeseca, dužan je najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, podnijeti zahtjev za boravišnu iskaznicu za člana obitelji državljanina Unije, kojom dokazuje pravo privremenog boravka.

Zakonom je propisano da se članu obitelji izdaje boravišna iskaznica ako:

  1. ima valjanu putnu ispravu,
  2. priloži ispravu kojom dokazuje da je član obitelji,
  3. ne predstavlja prijetnju za javni poredak ili nacionalnu sigurnost,
  4. nema zabranu ulaska i boravka u Republiku Hrvatsku.

Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se s rokom važenja do 5 godina.

Zanima me pod kojim uvjetima državljani Bosne i Hercegovine mogu raditi u Hrvatskoj. Diplomirani sam ekonomist i želja mi je zaposliti se u struci.

Prema odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11 i 74/2013) stranac može raditi u Hrvatskoj na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako navedenim Zakonom nije drugačije određeno.

Napominjemo kako, u pravilu, stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada.

Člankom 48. Zakona propisano je da se zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka stranca, sjedištu poslodavca ili mjestu rada stranca, ako stranac za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba vizu.

Sukladno članku 49. Zakona, zahtjev za dozvolu za boravak i rad može podnijeti ne samo stranac nego i poslodavac.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad prilažu se svi dokazi potrebni za ispunjenje uvjeta za privremeni boravak i dokazi za ispunjenje uvjeta za rad.

Popis isprava koje se prilažu zahtjevu moguće je pronaći na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr).

Kako državljani trećih država koji imaju odobren stalni boravak u jednoj od država članica Europskog gospodarskog prostora mogu ostvariti pravo na boravak u Hrvatskoj?

Državljanima trećih država koji imaju odobrenje stalnog  boravka u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora odobriti će se privremeni boravak u Republici Hrvatskoj ako imaju:

  • valjanu putnu ispravu,
  • sredstva za vlastito uzdržavanje,
  • zdravstveno osiguranje te
  • ispunjavaju ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhu namjeravanog boravka.

Državljanin treće države koji ima odobrenje stalnog boravka u drugoj državi članici EGP-a zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP- u kojoj ima odobren stalni boravak.