Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Institucije Europske unije

VIJEĆE (predstavlja nacionalne vlade država članica)
EUROPSKI PARLAMENT (predstavnik građana) i
EUROPSKA KOMISIJA (tijelo koje neovisno o vladama zagovara kolektivni europski interes)

 

 

EUROPSKO VIJEĆEutvrđuje ciljeve Unije i određuje tijek njihova ostvarivanja, a bavi se i aktualnim međunarodnim problemima kroz „zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku“. Čine ga šefovi država ili vlada svih država članica i predsjednik Europske komisije. Obično se sastaje četiri puta godišnje u Bruxellesu. Ima stalnog predsjednika čija je uloga koordinirati rad Europskog vijeća. Bivši belgijski premijer Herman Van Rompuy na toj je funkciji od 1. prosinca 2009. godine.

VIJEĆE (MINISTARA) – donosi zakone Europske unije, a čine ga ministri nacionalnih vlada EU-a, a države članice naizmjenično preuzimaju predsjedanje Vijećem na razdoblje od šest mjeseci. Na svakom sastanku Vijeća sudjeluje po jedan ministar iz svake od zemalja Unije. Koji ministri sudjeluju na sastanku ovisi o temi koja je na dnevnom redu: vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija, promet, okoliš, itd.

EUROPSKI PARLAMENT - sudjeluje u zakonodavnom procesu Europske unije kroz “suodlučivanje” koje je uobičajeni zakonodavni postupak, Parlament ravnopravno dijeli odgovornost s Vijećem pri donošenju propisa u svim područjima politika koja traže odlučivanje u Vijeću “kvalificiranom većinom“ (oko 95% )zakonodavstva EU-a. Vijeće i Parlament mogu postići dogovor već kod prvog čitanja. Ako se ne mogu složiti nakon dva čitanja, prijedlog se donosi pred odbor za mirenje. EP sudjeluje u zakonodavnom procesu kroz postupak davanja “suglasnosti“. To znači da Parlament mora ratificirati međunarodne sporazume EU-a (koje je pregovarala Komisija), uključujući svaki novi ugovor o proširenju Europske unije.

Europski parlament također ravnopravno dijeli odgovornost s Vijećem pri donošenju proračuna EU-a (koji predlaže Europska komisija). Parlament može odbaciti predloženi proračun, što je i učinio u nekoliko slučajeva. Kad se to dogodi, cijela procedura usvajanja proračuna mora krenuti ispočetka. Korištenjem svojih ovlasti pri donošenju proračuna Parlament znatno utječe na kreiranje politika EU-a. Europski parlament provodi demokratski nadzor nad Unijom, a posebno nad Europskom komisijom. Svakih pet godina kad treba imenovati novu Komisiju, novoizabrani saziv Europskog parlamenta može - običnom većinom - potvrditi ili odbiti kandidata kojeg je Europsko vijeće predložilo za predsjednika Komisije. Jasno, na glasovanje će se odraziti rezultati nedavnih izbora za EP. Parlament također ispituje svakog od predloženih članova Komisije prije glasovanja o tome hoće li potvrditi novu Komisiju u cjelini. U svakom trenutku Parlament može raspustiti čitavu Komisiju izglasavajući nepovjerenje. Za to je potrebna dvotrećinska većina. Parlament također nadgleda svakodnevno upravljanje politikama EU-a upućujući Komisiji i Vijeću usmena i pismena pitanja.

Europski parlament izabrano je tijelo koje predstavlja građane EU-a. On nadzire aktivnosti Europske unije te zajedno s Vijećem donosi zakonodavstvo EU-a. Od 1979. zastupnici Europskog parlamenta biraju se izravno temeljem općeg prava glasa svakih pet godina.

EUROPSKA KOMISIJA - jedina ima pravo predlaganja novih zakona EU-a. Prijedloge šalje Vijeću i Parlamentu na raspravu i usvajanje. Članovi Komisije imenovani su na mandat od pet godina dogovorom između država članica, što mora potvrditi Europski parlament. Komisija odgovara Parlamentu, a cijela Komisija mora dati ostavku ako joj Parlament izglasa nepovjerenje. Iz svake se države Unije imenuje po jedan član Komisije (“povjerenik“), uključujući predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je jedan od potpredsjednika Komisije.

Posao Europske komisije je raditi u zajedničkom interesu što znači da ne smije primati upute od bilo koje vlade države članice. Kao “čuvarica Ugovora“ mora osigurati da se uredbe i direktive koje je usvojilo Vijeće i Parlament provode u državama članicama. Ako koja to ne čini Komisija protiv nje može pokrenuti postupak pred Sudom pravde kako bi ju obvezala da uskladi nacionalne propise sa zakonom EU-a.

SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE - sastavljen je od po jednoga suca iz svake države EU-a, kojima pomaže osam nezavisnih odvjetnika. Imenovani su zajedničkim dogovorom vlada država članica na mandat od šest godina koji se može obnoviti. Njihova neovisnost je zajamčena.