Hrvatsko iseljeništvo u Kraljevini Švedskoj

 

Brojčano stanje Hrvata u Švedskoj i njihovo doseljavanje

Procjenjuje se da u Švedskoj živi oko 35.000 Hrvata i njihovih potomaka. Tradicionalno naseljavaju južni dio Švedske, poglavito područja gradova Göteborg i Malmö, kojima je u određeno vrijeme bila najpotrebnija radna snaga njihovog profila.
Počeci doseljavanja Hrvata sežu na kraj 50-ih i početak 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se doseljavaju uglavnom ekonomski, manjim dijelom politički emigranti.
Značajnije doseljavanje Hrvata uslijedilo je između 60-ih i 70-ih godina. Riječ je pretežno o ekonomskoj, no velikim dijelom i hrvatskoj političkoj emigraciji, poglavito iz Bosne i Hercegovine.
Trend doseljavanja stagnira u 70-im i 80-im godinama, a slijedeće značajnije doseljavanje Hrvata u Švedsku dogodilo se tijekom rata u BiH, kada znatan broj Hrvata u ovu zemlju dolaze kao izbjeglice.
Evidentna je distinkcija između „stare“ hrvatske imigracije, koja je u Švedsku došla iz ekonomskih razloga u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, te novije hrvatske imigracije koja je u Švedsku pristigla početkom devedesetih godina, uglavnom kao izbjeglice iz BiH.

Status Hrvata u Švedskoj

Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil.
Švedsko državljanstvo za useljenike se može steći prijavljivanjem (naturaliziranje) ukoliko osoba ima stalnu boravišnu dozvolu, ako je boravila u Švedskoj pet ili više godina, ili četiri godine ako ima status izbjeglice ili je osoba bez državljanstva.
Švedski Zakon o državljanstvu prihvaća dvojno državljanstvo (raniji princip sprječavanja pojavljivanja dvojnog državljanstva je napušten).
Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska sa Švedskom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Hrvatski iseljenici su organizirani još od 1978. godine u udrugama, putem kojih održavaju hrvatsku tradiciju i kulturu. Utemeljili su Savez hrvatskih društava (http://www.kroatiskariksforbundet.org), kao krovnu organizaciju koja okuplja hrvatska društva u Švedskoj. Gotovo svaki veći grad u Švedskoj ima hrvatsko društvo.
Hrvatska katolička misija u Švedskoj je faktor kohezije, očuvanja vjerskog i nacionalnog identiteta među iseljenicima. Misije su utemeljene u Stockholmu, Jonkopingu, Göteborgu i Malmöu. Tamo se hrvatski iseljenici, osim radi duhovnih i vjerskih potreba, okupljaju i zbog kulturno-društvenih interesa, razmjenjujući svoja iskustva, doživljaje i potrebe.

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Hrvatska nastava u Švedskoj je integrirana, odnosno financiraju je lokalne školske vlasti zemlje domaćina (a ne Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske).
Na katedri (grupi) za slavenske jezike, koja djeluje u sklopu Odjela za moderne jezike Jezikoslovnog fakulteta Sveučilišta u Uppsali (jedina katedra koja se bavi proučavanjem i predavanjem hrvatskog jezika u Švedskoj), predaje se među ostalima, hrvatski jezik i književnost, u grupi s bosanskim i srpskim jezikom (Napomena: Lektorat nije u nadležnosti MZOŠ RH).

Izdavaštvo i mediji

Savez hrvatskih društava u Švedskoj periodično izdaje glasilo „HRVATSKI GLASNIK“.