Hrvatsko iseljeništvo u Kanadi

 

Brojčano stanje Hrvata u Kanadi i njihovo doseljavanje

Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade, te temeljem samih procjena hrvatske zajednice – smatra se da danas u Kanadi živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Najviše Hrvata je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu, Calgaryu, itd.
Prema vremenu i okolnostima iseljavanja, hrvatsko iseljeništvo možemo podijeliti u pet generacija: 
- Prva generacija hrvatskih iseljenika, njih 6 000 do 10 000, stigla je u Kanadu između 1890. i 1914. godine iz Austro-Ugarske.
- Drugageneracija, njih do 15 000, stigla je u vremenu između dva svjetska rata iz monarhističke Jugoslavije. Za razliku od prve generacije koja je bila teritorijalno raspršena, karakteristika druge generacije je da je sačuvala hrvatski identitet kroz iseljeničke organizacije svojim okupljanjem oko većih gradova i osnivanjem hrvatskih narodnih domova. Prvi je izgrađen i otvoren 1929. godine u Hamiltonu.
- Treću generaciju Kanađana hrvatskog podrijetla predstavljaju djeca druge generacije koja su rođena i odgojena u Kanadi.
- Četvrta generacija Hrvata došla je iz socijalističke Jugoslavije u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog  rata. Ova generacija naših iseljenika zbog snažne hrvatske samosvijesti najjače je afirmirala hrvatski identitet, te su tako osnovane i brojne iseljeničke organizacije diljem Kanade.
Od kraja Drugog  svjetskog rata pa do 1975. godine u Kanadu je uselilo približno
65 000 Hrvata.
- Petu generaciju čine djeca gore navedenih useljenika, te useljenici koji su pristigli u Kanadu tijekom 90-ih godina. Ova grupa zajedno sa prethodnom je znatno pripomogla procesu akulturacije. Taj se proces vidi u lojalnosti prema dvjema kulturama, jezicima i tradicijama, tj. nastoji se sačuvati kultura svojeg podrijetla uz istovremeno usvajanje novih elemenata iz kulture dominantne grupe.

Status Hrvata u Kanadi

U odnosu na ostale narode koji emigriraju u Kanadu i Hrvati uživaju iste povlastice i obveze kako bi postali kanadski državljani. Što znači da moraju provesti 3 godine prije nego što dobiju mogućnost za stjecanje kanadskog državljanstva. Hrvati koji postanu kanadski državljani uživaju iste povlastice i obveze prema federalnoj i provincijskoj vlasti tj. ravnopravni su građani Kanade. Kanada dozvoljava dvojno državljanstvo.
Kanadska vlada usvojila je Odluku o ukidanju viza za hrvatske državljane, koja je stupila na snagu 29. ožujka 2009. godine objavom od strane nadležnog kanadskog ministra za državljanstvo, useljeništvo i multikulturalizam.

Hrvatske udruge i katoličke misije

U Kanadi djeluje oko 60 hrvatskih folklornih društava koja su organizirana samostalno ili su vezana uz organizacije, društva i hrvatske župe. U Kanadi se od svih iseljeničkih zemalja najsustavnije njeguje hrvatski folklor što je vidljivo i iz rezultata koje hrvatske grupe postižu na raznim natjecanjima etničkih folklornih skupina (TV show, humanitarne priredbe), i sl.
U Kanadi djeluje 19 hrvatskih katoličkih župa i misija koje imaju svoje crkvene zgrade kupljene od strane hrvatskih iseljenika. Župe u Kanadi su osnovane poslije Drugog svjetskog rata i to u posljednjih 40 godina.

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Danas je hrvatska nastava integrirana u sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, a ostvaruje se velikim djelom na području provincije Ontario, odnosno na području Toronta, Mississauge i Oakvillea te drugim mjestima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa podupire nastavu didaktičkim materijalima i organiziranjem seminara za stručno usavršavanje učitelja u Kanadi  ili u Hrvatskoj na tradicionalnom  ljetnom seminaru za učitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljenika.      
Najznačajnija visokoškolska ustanova u Kanadi koja podučava hrvatski jezik, književnost, povijest i kulturu je Sveučilište u Waterloo. Na tom  Sveučilištu u okviru Katedre
za hrvatski jezik i kulturu može se studirati puni program hrvatskog jezika. Katedra je osnovana 1988. na temelju ugovora između hrvatske zajednice i Sveučilišta Waterloo.
Na visokim učilištima osnovano je nekoliko lektorata hrvatskog jezika:
Centar za hrvatske studije
- University of Waterloo, Ontario
Lektorati hrvatskog jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZOŠ-a RH
- University of Toronto, Ontario

Izdavaštvo i mediji

Od poznatih glasila na hrvatskom jeziku, u Kanadi izlazi:
Hrvatski glas, Glasnik HSS-a, Naša nada, Zajedničar, Oluja, Matica Hrvatska.
Od sredstava javnog priopćavanja na području Kanade djeluje više hrvatskih radio-postaja:
-    Croatian Radio Program Edmonton
-    Hrvatski radio program 90.0 FM
-    Hrvatski radio program CHIN FM 100,7
-    Radio Domobran
-    Croatian Information Radio
-    Hrvatski radio Vancouver, 1470 AM
-    Hrvatski radio program Calgary 90.9 FM
Dolaskom hrvatske države interes izdavača i čitatelja za emigrantska izdanja je iz razumljivih razloga popustio. Najveću nakladu ima tjedno dvojezično glasilo HBZ “Zajedničar” s 48 000 primjeraka. S tom nakladom je pokriven samo sjeverno-američki kontinent i to isključivo članovi ove stare hrvatske potporne organizacije.
Od velike je važnosti napomenuti i tjedne biltene župa koje također daju najnovije informacije o zbivanjima u Domovini.