Brojčano stanje Hrvata u Italiji i njihovo doseljavanje

Uz moliške Hrvate koji su u Italiji još od šesnaestoga stoljeća (radi se o najmanjoj priznatoj jezičnoj manjini u Italiji, tj. nešto više od 2.000 Hrvata prema podacima od 2004. g.), danas u toj zemlji žive Hrvati i njihovi potomci koji su tamo stizali u novije doba.
Velika skupina Hrvata živi u sjeveroistočnom dijelu Italije, u regijama Friuli Venezia-Giulia i Veneto te Lombardia i Marche. Procjenjuje se da danas tamo živi oko 60.000 ljudi hrvatskog porijekla (uglavnom hrvatsko ekonomsko iseljeništvo), od toga samo u Trstu oko 30.000, između Trsta i Venecije oko 20.000 te oko 10.000 u ostalim dijelovima Italije (npr. u Milanu i okolici oko 4.000).
U doba Austro-Ugarske mnogi Hrvati iz Istre i Hrvatskoga primorja selili su prema Trstu, napose u doba razvitka pomorske privrede, tako da su važnu ulogu u životu toga grada uz Slovence imali i Hrvati.
Hrvati su bili vlasnici i suvlasnici pojedinih parobrodskih društava, ali i članovi posada na brodovima. Većina članova posada potjecala je iz Hrvatskog primorja, Istre i Dalmacije.
Nakon Drugoga svjetskog rata, poradi nepovoljnih političkih i gospodarskih prilika u tadašnjoj Jugoslaviji, iseljavanje u Italiju će u pojedinim godinama poprimiti čak i masovne razmjere. Dio emigranata odselio je kasnije iz Italije u Australiju, Francusku, Austriju i Belgiju.
U današnje vrijeme, iako ne brojna, važna je hrvatska naseobina u gradu Rimu gdje tijekom stoljeća postoji kao kutak domovine crkva sv. Jeronima, sa zavodom koji je počeo kao prenoćište za hrvatske hodočasnike i razvio se u dom za svećenike studente koji u Rimu specijaliziraju različite grane teološke znanosti.

Status Hrvata u Italiji

Oni Hrvati, čija je nazočnost utvrđena posebno u sjeveroistočnim regijama (njih oko 60.000), u posljednjih 15 godina organiziraju se da bi postali „prepoznatljivi“ i kao takvi ušli u kategoriju „jezične manjine“ predviđene najnovijim Zakonom o „Normama zaštite povijesnih jezičnih manjina“, koji aktualizira ustavnu odredbu o zaštiti jezičnih manjina u Italiji, a u kojemu se izričito spominje i hrvatska jezična skupina.
Talijansko državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje deset godina. Talijanski zakon o državljanstvu predviđa mogućnost dvojnog državljanstva.
Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Italijom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Hrvatsko-talijanska udruga u Rimu, Hrvatska zajednica u Milanu, Zajednica Hrvata u Trstu, Hrvatsko-talijanska udruga u Udinama, Hrvatska zajednica u Moliseu i Zaklada Agostina Piccoli u Moliseu udružile su se 2001. g. u „Savez hrvatskih zajednica Italije“ koji, osim što lokalizira njihovu teritorijalnu nazočnost, svojim društvenim djelovanjem potvrđuje njihov kulturni identitet i u perspektivi otvara mogućnost uzajamnosti tretmana hrvatske manjine u Italiji i talijanske manjine u Hrvatskoj, bilo ujednačenjem interpretacije pojma autohtonosti, bilo prihvaćanjem međunarodnih (europskih) parametara o zaštiti manjina.
Posebno mjesto također zauzima hrvatska nacionalna crkvena ustanova Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima, te Dom hrvatskih hodočasnika (Domus Croata) Dr. Ivan Merz  u Rimu.
U Italiji ne postoje hrvatske katoličke misije i jedina institucija koja okuplja Hrvate jest Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima i hrvatski svećenici – studenti koji tamo studiraju.
Hrvatski katolici iz Padove i okolice počeli su se okupljati na hrvatskoj svetoj misi početkom Domovinskog rata. Sada se na misi okupljaju svake druge nedjelje u mjesecu u Bazilici sv. Antuna. Inicijativni odbor za osnivanje Hrvatske zajednice u Padovi, istovremeno je sudjelovao i u pripremama za osnivanje prve Hrvatske katoličke misije u Italiji (koja bi, ako se osnuje, imala sjedište u Padovi).

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Hrvatsku nastavu u Rimu, Trstu i u pokrajini Molise (u Kruču, Mundimitru i Filiću) koja je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, trenutno za oko 170 učenika izvode tri učitelja.
Na fakultetima je osnovano nekoliko lektorata hrvatskog jezika:


Razmjenski lektorati hrvatskoga jezika i književnosti u nadležnosti MZOŠ-a RH:

  • Universita degli studi di Padova, Padova
  • Universita degli studi di Firenza, Firenza
  • Universita "La Sapienza", Rim


Lektorati hrvatskoga jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZOŠ-a RH:

  • Universita degli studi di Bari, Bari
  • Universita degli Studi di Napoli Federico II, Napulj
  • Universita "G. D'Annunzio" Chieti, Pescara
  • Institut za prevoditelje i tumače, Trst
  • Universita di Udine, UdineUniversita di Venezia, Venecija

Izdavaštvo i mediji

Savez Hrvatskih zajednica u Italiji izdaje dvojezični časopis „INSIEME“ („Zajedno“), namijenjen Hrvatima u Italiji, te državnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske. Časopis izlazi 3 puta godišnje i objavljuje teme koje najviše zanimaju Hrvate u Italiji, od statusnih pitanja do područja kulture i gospodarstva, uz osvrt na aktivnosti udruga koje su članice Saveza.