Brojčano stanje Hrvata u Austriji i njihovo doseljavanje

Hrvati se u Austriju počinju doseljavati sredinom 60-tih a veći val dolaska događa se tijekom 70-tih i 80-tih godina XX st., i to većina na rad. Treći veliki val dolaska je nakon 1990. godine, kada se sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku RH u tom periodu iselilo oko 94.000 Hrvata. Zemlje useljavanja su uglavnom Austrija, Njemačka, Švicarska i prekomorske zemlje. Posljedica ovog velikog iseljavanja bila su ratna zbivanja na prostorima Republike Hrvatske i BiH.
Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području RA živi oko 90.000 Hrvata. Njihova raspoređenost po saveznim zemljama je slijedeća: Beč 35.000, Donja Austrija 6.000, Gornja Austrija 12.000, Salzburg 6.000, Tirol 5.600, Vorarlberg 5.000, Koruška 5.000, Štajerska 14.000 i Gradišće 1.000 Hrvata.

Status Hrvata u Austriji

Status Hrvata u Austriji, odnosno zakonska regulativa temelji se na dopunjenom i izmijenjenom Zakonu o strancima i zapošljavanju stranaca u RA koji je stupio na snagu u siječnju 2003. godine. Republika Austrija je ovim izmjenama Zakona o strancima dala potporu dolasku „ključne radne snage“ , odnosno stručnjacima koji unaprijed mogu dokazati osigurano radno mjesto s mjesečnim primanjima. Vlada RA usvojila je 2005. g. novi Zakon o državljanstvu. Izmjene zakona donose restriktivne odredbe o uvjetima za stjecanje državljanstva: uz obavezu polaganja pismenog i usmenog ispita iz njemačkog jezika, podnositelji zahtjeva morat će uz prijavu podastrijeti i potvrdu o nekažnjavanju te osiguranim sredstvima za život tijekom protekle tri godine provedene u RA.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Hrvatske udruge u RA zainteresirane su za kulturne manifestacije koje imaju za cilj očuvanje tradicijske glazbe, jezika i običaja hrvatskih krajeva iz kojih potječu. U RA djeluje veliki broj hrvatskih udruga, ali svakako najznačajnije su: Austrijsko-hrvatska zajednica za kulturu i šport – Beč, AHKU „ANNO 93“- Beč, HKD „Napredak“ , Hrvatski svjetski kongres, „Klub Zagreb“ i HKU „Salzburg“.
Veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta imaju uredi Hrvatske katoličke misije u Austriji koji se nalaze u Beču, St. Pöltenu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku, Feldkirchu, Grazu i Klagenfurtu.

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Nastava hrvatskog jezika u ovlasti je austrijskih obrazovnih vlasti ( tzv. integralni tip nastave ), iako MZOŠ RH, temeljem ugovora o djelu financira rad dva učitelja: jedan učitelj pri katoličkoj misiji u Linzu održava nastavu za oko 120 učenika, a jedna učiteljica u Hrvatskoj dječjoj školi u Beču održava nastavu za oko 130 učenika na 3 nastavna mjesta.
Razmjenski lektorati hrvatskoga jezika i književnosti u nadležnosti MZOŠ-a RH:
- Karl-Franzens Universität, Graz
Lektorati hrvatskog jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZOŠ-a RH:
- Universität Wien, Universität Innsbruck, Universität Klagenfurt i Institut für Slavistik, Salzburg.

Izdavaštvo i mediji

Od useljeničkog tiska u Beču spominjemo samo „Bečki glasnik“, mjesečnik Bečkog fonda za integraciju. Hrvatske useljeničke udruge nemaju svoja glasila, osim u Gornjoj Austriji gdje je Zajednica udruga Hrvata pokrenula mjesečnik „Baština“. Na austrijskoj televiziji (ORF 2) jednom tjedno emitira se polusatna emisija za strance „Heimat, fremde Heimat“, koja ponekad daje priloge i na hrvatskom jeziku (ovisno o događanjima unutar hrvatske zajednice).