Hrvatska manjina u Srbiji

 

Premda imaju nekoliko regionalnih i subetničkih imena (npr. Bunjevci i Šokci), Hrvati u Vojvodini su integralni dio hrvatskog naroda, koji kao autohton narod živi u vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke i Banata, a u značajnom broju žive još i u Beogradu. Povijesno promatrano, ovo je stanovništvo u većini drugostoljetno domicilno. Bunjevački Hrvati, najvećim dijelom su podrijetlom iz zapadne Hercegovine, ovaj prostor naseljavaju koncem XII. stoljeća. Početkom XIII. stoljeća, zbog teških uvjeta života u Bosni i pojačane islamizacije kršćana, šokački Hrvati, doseljavaju u srednji dio ugarskog Podunavlja (jugozapadna Bačka i Baranja) te zapadni dio Srijema. Hrvati u Srijemu, prisutni su još od dolazaka Južnih Slavena na ove prostore, a sve do 1945. godine živjeli su stalno u okviru Hrvatske.  
Temeljem posljednjeg popisa stanovništva iz 2002. godine u Srbiji živi ukupno 70.602 Hrvata, od toga broja u Vojvodini 56.546.
Među autohtonim Hrvatima u Vojvodini 20.012 izjasnilo se kao Bunjevci.  Smatra se da je veliki broj Hrvata uključen i u one kategorije s posljednjeg popisa stanovništva koji su se izjasnili kao: Jugoslaveni (80.712), neopredijeljeni (107.732) i nepoznato (75.483).
U razdoblju od 1991. - 1995. godine protjerano je iz Vojvodine oko 20.000 Hrvata, a neki smatraju čak i 40.000, što je uvelike doprinijelo smanjenju broja Hrvata u Vojvodini odnosno u Srbiji.
Radi svega gore navedenoga možemo zaključiti da u Srbiji živi negdje oko 150.000 – 200.000 Hrvata.  
Najviše Hrvata živi u Subotici, Somboru i Novom Sadu.

Status

Politički i pravni položaj nacionalnih manjina u Srbiji reguliran je Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama te Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Ljudska i manjinska prava regulirana su Poveljom o  ljudskim i manjinskim pravima koja imaju snagu ustavnog zakona. Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina (donesen u Skupštini SRJ 26. veljače 2002. godine) hrvatskoj nacionalnoj zajednici je po prvi put priznat status manjine.

Početkom srpnja 2002. godine kao podzakonski akt donesen je Pravilnik o organizaciji elektorskih skupština Nacionalnog vijeća nacionalnih manjina. Temeljem navedenog Pravilnika konstituirano je Hrvatsko nacionalno vijeće (35 članova - www.hnv.org.yu).
Pravo Hrvata na nacionalnu pripadnost i manjinski statut u niz slučajeva doživljava suprotnost u odnosu na proklamirana zakonska i politička rješenja.

Nakon nekoliko godina pregovaranja, u Beogradu 15. studenog 2004. godine potpisan  je Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, koji je 2005. godine i ratificiran u objema državama. Navedeni Sporazum će uvelike olakšati formalno - pravni položaj hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori. 
Temeljem navedenog Sporazuma do sada su održana dva zasjedanja međuvladina Mješovita odbora čija je zadaća pratiti provedbu Sporazuma i predlaganja mjera na poboljšanju statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi.   
Na području Srbije djeluju tri političke stranke Hrvata: Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
U lipnju 2004. godine u Subotici osnovana je Hrvatsko bunjevačka šokačka stranka.
Uslijed neslaganja unutar DSHV došlo je do formiranja i treće stranke Hrvata u Vojvodini, 25. lipnja 2007. godine osnovana je Demokratska zajednica Hrvata.
Na zadnjim parlamentarnim izborima 2008. godine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini išao  je u koaliciji s Demokratskom strankom te su tim činom osigurali jedno zastupničko mjesto u Narodnoj skupštini Srbije.

Udruge, izdavaštvo i mediji

Udruge koje djeluju na području Srbije uglavnom se odnose na udruge u Vojvodini. Postoje još udruge Hrvata u Zemunu i Beogradu. Njihove djelatnosti se uglavnom odnose na područja kulture, obrazovanja i informiranja. Nedavno je osnovana i udruga gospodarstvenika u Subotici. Među najznačajnije i najutjecajnije udruge spadaju:
HKC “Bunjevačko kolo” iz Subotice; HKD “Matija Gubec” iz Tavankuta; HKD “Vladimir Nazor” iz Sombora; HKC “Srijem” iz Srijemske Mitrovice; Hrvatsko akademsko društvo “HAD” iz Subotice; KUD "Bodrog" iz Bačkog Monoštora; Teološko katehetski institut "Ivan Antunović" iz Subotice; katolički mjesečnik “Zvonik”.

Novinsko izdavačka ustanova "Hrvatska riječ" (www.hrvatskarijec.rs) je prva profesionalna institucija Hrvata u Srbiji, osnovana Odlukom Skupštine AP Vojvodine 2002. godine. Osnivačka prava prenesena su 2004. godine na Nacionalni savjet hrvatske nacionalne manjine - Hrvatsko nacionalno vijeće.
Osnovni proizvod Ustanove je informativno-politički tjednik "Hrvatska riječ". Istoimeni tjednik je u Subotici izlazio od 1945. godine do 1956, obnovljen je 2003. godine. Dosada je tiskano 312 brojeva.
Dječji list "Hrcko" se tiska od 2005. godine kao mjesečni podlistak tjednika "Hrvatska riječ" u punom koloru u obujmu od 24 stranice. 
U sunakladništvu s udrugom mladeži "CroV" ustanova tiska mjesečni podlistak "Kužiš?" kao drugi  mjesečni podlistak tjednika u punom koloru na 24 stranice.
Od 2006. godine NIU Hrvatska riječ u sunakladništvu s Maticom hrvatskom, ogranak u Subotici, tiska časopis za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni – 12 brojeva godišnje u šest svezaka.