Hrvati su se doseljavali u Rumunjsku u više valova, počevši od XIV. stoljeća. Dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima, ali s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš,  30 km istočno od Temišvara, druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća i ujedno najveća skupina Hrvata, njih oko 6500 živi južno od Temišvara u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica) u dvije općine Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci. Hrvati u Rumunjskoj, a poglavito Karaševski Hrvati predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela, s druge strane. Najviše pripadnika hrvatske etničke manjine u Rumunjskoj živi u seoskim zajednicama kao siromašni ratari i stočari. Materinski jezik koristi se u svakodnevnoj komunikaciji kod hrvatskog življa koji nastoji očuvati svoja nacionalna obilježja. Procjenjuje se da je broj Hrvata u Rumunjskoj oko 7500. U Rešici, koja je regionalno središte i živi 296 stanovnika hrvatske nacionalnosti.  

Status

U pravnom sustavu Rumunjske, Hrvati su priznati kao posebna nacionalna manjina. Temeljem Ustava Rumunjske iz 1991. godine pripadnici hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji imaju pravo na čuvanje, razvoj i izražavanje etničkog identiteta (članak 6.), pravo na učenje hrvatskog jezika i pravo na školovanje na hrvatskom jeziku (članak 32.), pravo hrvatskih organizacija na zastupnika u rumunjskom Parlamentu (članak 59.) te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu i podizanju službenih dokumenata na hrvatskom jeziku (članak 127.). Rumunjska vlada izdvaja novac iz proračuna za potrebe nacionalnih manjina, pa tako i za hrvatsku manjinu u Rumunjskoj. Također, svake godine iz programa pomoći hrvatskoj manjini u Rumunjskoj Republika Hrvatska izdvaja sredstva namijenjena za održavanje hrvatskog jezika i kulturnog identiteta tamošnjih Hrvata.

Udruge, izdavaštvo i mediji

Rumunjski Hrvati organizirani su u dvije udruge. Prva udruga je Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj osnovano 1991. godine kao etničko-kulturno i socijalno društvo sa sjedištem u Karaševu. Udruga se prvenstveno bavi očuvanjem hrvatskim narodnih običaja, vjere, jezika i kulture. 1998. godine osnovana je druga hrvatska udruga po nazivom Demokratski savez rumunjskih Hrvata sa sjedištem u Klokotiću. U Karaševu djeluje i kulturno umjetničko društvo „Karaševska zora“, a u Klokotiću folklorna skupina „Klokotić“, a aktivni su i sportski klubovi . Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH redovno donira knjige namijenjene školama u sedam sela Karaš Severinske županije pretežno naseljene Hrvatima.