Hrvatska manjina u Republici Mađarskoj

 

Prema procjeni Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj živi približno između 40.000 i 50.000 Hrvata, i to: u Baranji i Podravini (Pečuh, Mohač, Šikloš), Bačkoj (Baja, Aljmaš, Kalača), duž mađarsko-austrijske granice (Šopron, Jur, Sambotel, Kiseg) te u okolici Kaniže i Budimpešte. Bunjevci, Šokci, Raci, Dalmatinci, gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjački Hrvati su tijekom dugih stoljeća obogatili ne samo svoju, već i mađarsku kulturu. Prema popisu pučanstva u Mađarskoj iz 2001. godine ukupno ima 29.965 Hrvata sukladno njihovom izjašnjavanju, i to po nacionalnosti - 15.620 te prema uporabi materinskog jezika - 14.345.
Hrvati u Mađarskoj imaju vrlo bogatu prošlost. Njihovi su korijeni duboko usađeni u tlo na ovim prostorima, po kulturi i jeziku oni su najraznovrsnija hrvatska manjina izvan granica matične zemlje. Svaka etnička skupina Hrvata u Mađarskoj je autohtona. Neke od njih su doselile u razne krajeve Mađarske za vrijeme prodora Turaka u hrvatske zemlje, ili u doba turske okupacije središnjih dijelova tadašnje Ugarske ili pak nakon oslobođenja tih krajeva od osmanlijske vlasti u vremenskom rasponu od 15. do 18. stoljeća. Danas su to: gradišćanski, pomurski i podunavski Hrvati, dok je podravska grupa Hrvata došla najvjerojatnije još za vrijeme seobe Hrvata u ranom srednjem vijeku.
Odnosi između Hrvatske i Mađarske uspješno se razvijaju na svim poljima. Opredjeljenje dviju država za razvoj dobrosusjedskih odnosa, pripadnost srednjoeuropskoj regiji, bliskost međunarodnih stajališta kao i zaštita i unapređenje položaja nacionalnih manjina, predstavljaju osnovu tog razvoja.
 
Status

Hrvati u Mađarskoj zaštićeni su kroz Ustav Republike Mađarske, čiji članak 68. regulira prava povijesnih manjina koje su konstitutivni čimbenik RM, i Zakon o pravima nacionalnih i etničkih manjina br. LXXVII iz 1993. godine. Mađarska je potpisnica dokumenata Vijeća Europe o zaštiti manjina: Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. Osim toga potpisala je i Instrument SEI za zaštitu manjinskih prava.
Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u RH i hrvatske manjine u RM, potpisan je 5. travnja 1995. u Osijeku. Zbog provedbe odredbi navedenog Sporazuma uspostavljen je Mješoviti hrvatsko-mađarski odbor za manjine na razini Vlada koji se redovito sastaje jednom godišnje. Sadržaj i primjena tog Sporazuma na razini su najviših europskih standarda zaštite manjina.
Zadnje, 10. zasjedanje hrvatsko-mađarskog Mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti manjina između RH i RM održano je 2. srpnja 2008. u Budimpešti, na kojemu su usvojene preporuke za dvije vlade.
Hrvati u Mađarskoj nemaju parlamentarnog zastupnika, niti imaju vlastite političke stranke.

Udruge, izdavaštvo i mediji

Hrvatska državna samouprava (HDS) /www.horvatok.hu/ je legitimno političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj. Na izborima za manjinske samouprave 2006. godine formirano je 115 lokalnih hrvatskih manjinskih samouprava. Savez Hrvata u Mađarskoj (SHM) krovna je društvena udruga s mrežom regionalnih društava.
U Pečuhu, među ostalim, djeluju Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj (www.mhti.hu) i Hrvatsko kazalište (jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan RH) /www.horvatszinhaz.hu/. U mjestu Prisika osnovan je Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj (www.croatica.hu). Hrvati osim toga imaju brojne klubove, kulturno-umjetnička društva, pjevačke zborove…
Kulturno-prosvjetni centar u Vlašićima na otoku Pagu otvoren je 2005. godine i jedinstven je primjer suradnje dviju zemalja, potpisnica bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina. Vlada RH je, kao vlasnik, nekretninu ustupila na korištenje Hrvatskoj državnoj samoupravi na 20 godina. Centar je od iznimnog značaja i važnosti za hrvatsku nacionalnu manjinu u Mađarskoj i drugim europskim zemljama, u smislu sustavnog i stručnog rada na obrazovanju mladeži na području usavršavanja i učenja hrvatskog jezika i hrvatske kulturne baštine.
Dan Hrvata u Mađarskoj u organizaciji HDS i SHM prvi put je obilježen 2000. u Sambotelu i od tada se redovito održava svake godine u drugoj regiji.
Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj zajednički izdaju tjednik "Hrvatski glasnik" (www.croatica.hu), dok HDS izdaje još i "Hrvatski kalendar" te tromjesečnik "Bilten". „Croatica“ (www.croatica.hu), neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost, sa sjedištem u Budimpešti, tiska udžbenike, časopise, književna djela hrvatskih književnika, zbornike, monografije.
U Pečuhu djeluju Hrvatska redakcija Mađarskog radija te Hrvatska redakcija Mađarske televizije, koje pripremaju emisije na hrvatskom jeziku, a Internet radio Croatica (www.croatica.hu) također emitira program na hrvatskom jeziku.