Skrb za hrvatske građane u inozemstvu |
Konzularni poslovi obuhvaćaju poslove vezane uz zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske i njezinih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu. Tu su i stručni, odnosno upravni poslovi koji se odnose na vizni sustav i viznu politiku, poslovi vezani uz dolazak ili boravak stranaca u Hrvatskoj, poslovi vezani uz prelete zrakoplova i uplovljavanje brodova, izdavanje putovnica, poslovi međunarodnopravne pomoći, matičarstva, legalizacije isprava i slično. Osim toga, u 2009. godini Ministarstvo je koordiniralo i provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u 55 država na ukupno 250 biračkih mjesta. Prema ocjeni Državnog izbornog povjerenstva i promatrača predsjednički izbori u inozemstvu protekli su u najboljem redu.
U Ministarstvu je u 2009. godini zaprimljeno ukupno 72.438 konzularnih predmeta. Od toga su se 55.783 predmeta odnosila na međunarodnopravnu pomoć, 5.722 na boravak stranaca, 5.535 na upis u državljanstvo i izdavanje putnih isprava te 5.398 na vize.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima bilo je zaprimljeno ukupno 259.386 predmeta. Najviše predmeta odnosilo se na izdavanje
putovnica, viza, javnobilježničke poslove, matičarstvo i međunarodnopravnu pomoć. U 73 diplomatske misije i konzularna ureda bio je podnesen ukupno 93.851 zahtjev za izdavanje vize, dok je za izradu novih putovnica zaprimljeno 50.879 zahtjeva.
Od ožujka 2009. godine hrvatski državljani mogu u Kanadu putovati bez viza. Od zahtijevanja viza za hrvatske državljane jednostrano su odustale i Gruzija, Zajednica Bahama, Haiti te Kraljevina Svazi.
Od 1. srpnja počela je izrada diplomatskih i službenih e-putovnica, kao i redovitih elektroničkih putovnica druge generacije za koje se zahtjevi zaprimaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu. Do sada je u sustav za izradu e-putovnice umreženo 30 predstavništava. Iako Republika Hrvatska ima ukupno 73 diplomatsko-konzularna predstavništva koja obavljaju konzularne poslove, umrežena predstavništva zaprimaju gotovo 80 posto svih zahtjeva za izradu putovnica.
Usklađivanje hrvatskih propisa o strancima s relevantnom pravnom stečevinom i standardima Europske unije također je nastavljeno tijekom godine. Uvedene su nove hrvatske vize koje su sigurnosno osjetno poboljšane pa je time povećana razina zaštite od krivotvorenja.
Nastavljen je razvoj Hrvatske baze podataka o vizama kao jedinstvenoga informacijskog sustava na državnoj razini koji povezuje mjerodavna tijela u Hrvatskoj, hrvatske diplomatske misije i konzularne urede te međunarodne granične prijelaze. Do kraja 2009. novi je sustav uspješno uveden u poslovanje u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, u Ministarstvu unutarnjih poslova te u prvih 25 diplomatsko-konzularnih predstavništava. Uspostava takvog sustava pretpostavka je za buduće uključivanje u Vizni informacijski sustav Europske unije.
U 2009. godini sklopljeni su i novi međunarodni ugovori o vizama: Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Vijetnama o ukidanju viza za nositelje diplomatskih putovnica i službenih putovnica (potpisan 29. listopada u Hanoju) i Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji na području obrade zahtjeva za izdavanje vize u Veleposlanstvu Republike Mađarske u Republici Moldovi (potpisan 17. rujna u Barcsu).
Ministarstvo vodi skrb o položaju i statusu hrvatskih autohtonih manjina u europskim državama i ostvarivanju njihovih manjinskih prava što se temelji na provedbi i poštovanju europskih standarda u zaštiti manjina u državama u kojima žive. Istodobno podupire etničku, vjersku, kulturnu i jezičnu samosvijest te pravo na osobitost vlastitoga kulturnog života i nacionalnih tradicija, prati promjene u migracijskoj politici i legislativi država primateljica, bavi se problematikom hrvatskih manjina i prati njihov pravni i politički položaj. Uz to razvija i održava stalnu suradnju s predstavnicima hrvatskih manjinskih organizacija te surađuje i koordinira s odgovarajućim institucijama u državi i inozemstvu pitanja u svezi s ostvarivanjem manjinskih prava. Ministarstvo inicira i sudjeluje u izradi i provedbi dvostranih ugovora o zaštiti manjina.
Iz odobrenih financijskih sredstava u državnom proračunu za 2009. godinu Ministarstvo je sufinanciralo određene projekte manjinskih aktivnosti u inozemstvu. Ukupna financijska pomoć hrvatskim nacionalnim manjinama u inozemstvu iznosila je milijun i pol kuna, odnosno 202.000 eura. Pregled iznosa za manjinske projekte po državama prikazan je u tablici:
| Hrvatska manjina po državama | Iznos u eurima |
|---|---|
| Austrija | 25.000,00 |
| Bugarska | 1.500,00 |
| Crna Gora | 15.000,00 |
| Češka | 5.000,00 |
| Italija | 20.000,00 |
| Kosovo | 5.000,00 |
| Mađarska | 21.500,00 |
| Makedonija | 15.000,00 |
| Rumunjska | 11.000,00 |
| Slovačka | 8.000,00 |
| Slovenija | 20.000,00 |
| Srbija | 55.000,00 |
| Ukupno | 202.000,00 |
Na osnovi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici
Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj formiran je Mješoviti odbor koji je održao prvo zasjedanje u Skopju 27. siječnja. Mješoviti hrvatsko-srpski odbor za zaštitu prava manjina do sada je održao tri zasjedanja, a posljednje je, nakon stanke od tri godine, održano u Beogradu 14. i 15. listopada. U Zagrebu je 1. prosinca održano XI. zasjedanje Mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti hrvatske manjine u Republici Mađarskoj i mađarske manjine u Republici Hrvatskoj.
U okviru skrbi o hrvatskim iseljenicima koji se školuju ili studiraju u Hrvatskoj u 2009. godini dodijeljene su 393 stipendije. Ministarstvo je financiralo zimski i ljetni semestar tečaja učenja hrvatskoga jezika za 75 pripadnika hrvatskoga naroda izvan Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Croaticum) i Filozofskom fakultetu u Splitu (Croatica).
Posebna pozornost bila je posvećena održavanju kontakata s hrvatskim iseljeništvom i njegovu pravodobnom informiranju putem internetske stranice Informacije za Hrvate izvan domovine. Osnovni cilj te stranice jest na jednome mjestu pružiti podatke koji će olakšati dolazak u
domovinu ili trajni povratak te lakše uključivanje u gospodarske, obrazovne, kulturne i ostale aspekte života u Hrvatskoj.
I u 2009. godini bili su financirani programi i projekti važni za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Na osnovi javnog natječaja odabrano je 418 programa i projekata kojima su dodijeljena sredstava iz državnoga proračuna Republike Hrvatske.
Sufinancirani su i programi različitih udruga koje njeguju suradnju i prijateljstvo među državama, u 2009. ukupno 21 program.
Za trajanja međunarodne izložbe knjiga INTERLIBER na Zagrebačkom velesajmu, od 11. do 5. studenoga, organizirana je u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika »Izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva«.