Bilateralna postignuća

Suradnja Hrvatske i svijeta kroz konkretne programe

Nova američka administracija – ista visoka razina bilateralnih odnosa

Članstvo Hrvatske u NATO-u novom je partnerskom dimenzijom obogatilo općenito odlične bilateralne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Kanadom. Cijeli niz bilateralnih susreta, kao i postignuća ostvarena na području olakšavanja viznog režima za državljane Republike Hrvatske, dobar su pokazatelj visoke razine međusobnog povjerenja i prijateljstva.

Prijateljski i saveznički odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država nastavljeni su i s dolaskom na vlast administracije novog američkog predsjednika u siječnju 2009. godine. Prvi susret na najvišoj razini dogodio se prigodom ulaska Hrvatske u članstvo NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu (3. i 4. travnja) kada je američki predsjednik Barack Obama uručio presliku Washingtonskog ugovora hrvatskomu predsjedniku Stjepanu Mesiću. Premijer Ivo Sanader tada je odvojeno razgovarao s američkom državnom

tajnicom Hillary Rodham Clinton. Kasnije je nastavljen politički dijalog i konzultacije na visokim razinama, posebice o suradnji u jugoistočnoj Europi i Afganistanu. U srpnju su zamjenik državne tajnice James Steinberg i pomoćnik državne tajnice Philip Gordon sudjelovali na Croatia Summitu u Dubrovniku. Ministar Gordan Jandroković u prosincu je službeno posjetio Washington, sastavši se s državnom tajnicom Hillary Rodham Clinton, višom direktoricom za europska pitanja i posebnom pomoćnicom predsjednika SAD-a Elizabeth Sherwood-Randall, podtajnicom za politička pitanja u Pentagonu Michele Flournoy, predsjednicom senatskog Pododbora za Europu Jeanne Shaheen, predsjednikom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma Howardom Bermanom, kao i s više senatora i zastupnika Kongresa SAD-a. U listopadu su održane političke konzultacije na razini državnih tajnika. Osim sastanka sa zamjenikom državne tajnice Jamesom Steinbergom, državni tajnik Davor Božinović susreo se i s Elizabeth Sherwood-Randall, glavnim zamjenikom pomoćnika ministra obrane Josephom McMillanom te s pomoćnikom ministrice domovinske sigurnosti Davidom Heymanom.

Unapređenju bilateralnih odnosa pridonijelo je i poboljšanje viznog režima. Sjedinjene Američke Države od svibnja odobravaju hrvatskim državljanima »turističke i poslovne« vize za višekratne posjete na 10 godina. Nastavljena je i suradnja na ispunjavanju uvjeta i kriterija za ulazak Hrvatske u američki Program izuzeća od viza. U tom cilju sklopljeni su određeni ugovori o sigurnosnoj suradnji, a Hrvatska je sredinom godine počela s izdavanjem biometrijskih e-putovnica.

Gospodarska suradnja skromnih je razmjera i bila je dodatno pogođena financijskom i gospodarskom krizom u objema zemljama. Ukupna robna razmjena iznosila je samo 775,3 milijuna dolara, što je 21 % manje nego u 2008. godini. Pritom je hrvatski izvoz smanjen za trećinu, a uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država 13 %. Hrvatsku je posjetilo 123.935 američkih turista (22,4 % manje nego u 2008.) koji su ostvarili 335.967 noćenja (17,3 % manje nego u 2008.).

Početak 2009. godine bio je vrlo bitan za daljnji razvoj dobrih odnosa s Kanadom. Kanada je unatoč tadašnjoj krizi vlade na vrijeme ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku. U siječnju je stupio na snagu Visiting Forces Act, zakon kojim se odobrava bezvizni ulazak i pripadajući imunitet hrvatskim vojnicima pri ulasku i boravku u Kanadi. Kanadska vlada je 29. ožujka donijela Odluku o ukidanju viza za hrvatske državljane, pa je tako Kanada postala prvom

sjevernoameričkom državom koja je omogućila hrvatskim državljanima bezvizni boravak na svojem području.

U 2009. godini razmijenjen je veći broj posjeta visokih dužnosnika. Hrvatsku su posjetili glavna guvernerka Kanade Michaelle Jean i kanadski ministar obrane Peter MacKay, a Kanadu predsjednik Sabora Luka Bebić i ministar Gordan Jandroković koji se sastao s predsjednikom Senata Noell Kinsellom, predsjednikom Zastupničkog doma Peterom Millikenom, ministrom vanjskih poslova Lawrencem Cannonom te ministrima obrane, međunarodne trgovine i ministricom za gospodarsku raznolikost Zapadne Kanade Lynne Yelich.

Kanadska strana predložila je sklapanje dvaju sporazuma o konkretnoj suradnji u području znanosti i obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbia i provincije Ontario uvelo je hrvatski jezik kao dio redovitoga školskog programa od 5. do 12. razreda. Time je učenicima omogućeno da u kategoriji izbornih predmeta uče i hrvatski jezik. Zasluga je to ustrajnog djelovanja Kanadsko-hrvatskog kongresa i potpore Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi.

I gospodarski odnosi bitno su napredovali u 2009. godini pa je Hrvatska postala najveći trgovinski partner Kanade u regiji. Iako je

robna razmjena od 120,2 milijuna američkih dolara zbog krize bila 3,1 % manja u odnosu na 2008., ona se u posljednje tri godine utrostručila.

Odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Meksičkih Država imaju znatan potencijal. Veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović predala je u veljači vjerodajnice predsjedniku Sjedinjenih Meksičkih Država Felipeu de Jesúsu Calderónu Hinojosi, u nazočnosti ministrice vanjskih poslova Patricije Espinose Cantellano. U 2009. godini aktivno se radilo na ukidanju viza za hrvatske državljane za turističke i poslovne posjete Meksiku. Sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica stupio je na snagu 12. listopada 2009. godine.

Istočna Europa – uz pitanje energetike naglašena i turistička suradnja

Vlada Republike Hrvatske u 2009. godini počela je voditi znatno aktivniju politiku prema Ruskoj Federaciji, i na političkoj i na gospodarskoj razini, posebice u pogledu zajedničkih energetskih projekata. Impuls novoj kvaliteti odnosa dao je susret predsjednice Vlade Jadranke Kosor i ruskog premijera Vladimira Putina na

proslavi obljetnice II. svjetskog rata u Gdanjsku. Godina je bila obilježena s više susreta na visokoj dužnosničkoj razini: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Državne Dume Konstantin Kosačov sudjelovao je na Croatia Summitu u Dubrovniku, potpredsjednica Dume Ljubov Petrovna Sliska bila je u listopadu u Zagrebu, kao i ministar Sergej Šojgu. Potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec posjetio je u lipnju Petrogradski gospodarski forum, ministar kulture Božo Biškupić također je posjetio Petrograd, ali u studenome. Važan poticaj za daljnju suradnju bio je i oproštajni posjet predsjednika Stjepana Mesića Moskvi (14. prosinca), gdje se susreo s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i premijerom Vladimirom Putinom.

Hrvatska Vlada je radi poticanja turizma donijela odluku o privremenom ukidanju viza za ruske turiste u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada.

Ukrajina je u 2009. godini otvorila počasni konzulat u Zadru, a Republika Hrvatska pokrenula je inicijativu za otvaranje počasnog konzulata u Donjecku. U svibnju je potpisan Memorandum o suradnji

u procesu europskih integracija između dvaju ministarstava vanjskih poslova. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Lukom Bebićem posjetilo je Ukrajinu u studenome. Glavne teme razgovora bile su hrvatska iskustva u pristupanju EU-u, trajno ukidanje viza između dviju država, otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Kijevu, uspostavljanje izravne zrakoplovne linije između dvaju glavnih gradova, mogućnosti gospodarske i energetske suradnje. Radi poticanja turizma Hrvatska je za ukrajinske turiste privremeno ukinula vize u vremenu od 1. svibnja do 31. listopada.

U pogledu odnosa s Republikom Bjelarus Hrvatska postupa sukladno zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Godina 2009. obilježena je intenziviranjem međusobnih gospodarskih kontakata, uz obostrano izraženu želju za nadopunu postojećeg ugovornog okvira. U robnoj razmjeni s Republikom Bjelarus Hrvatska je zabilježila suficit.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić službeno je u svibnju posjetio Republiku Armeniju. Tom su prigodom potpisana dva međudržavna ugovora. Armenski predsjednik Serzh Sargsyan uzvratio je posjet u rujnu. Tada je održan i Hrvatsko-armenski gospodarski forum.

Zamjenica državnog ministra europskih i euroatlantskih organizacija Gruzije Helen Khososhtaria posjetila je Zagreb u svibnju. Razlog

posjeta bile su konzultacije s ravnateljem Uprave za multilateralne poslove Ministarstva o temi euroatlantskih integracija.

Azija i Australija – uz gospodarstvo važne i kulturne veze

U odnosima s tom, u svakom pogledu vrlo raznolikom i globalno sve važnijom regijom, Hrvatska je svoje vanjskopolitičko djelovanje usredotočila na razvijanje i jačanje političkog i gospodarskog dijaloga s najvažnijim zemljama, posebice članicama skupine G-20 – Kinom, Indijom, Indonezijom, Japanom, Južnom Korejom i Australijom. Moguća je veća gospodarska suradnja s vodećim azijskim državama, a hrvatska nastojanja usmjerena su na privlačenje novih investicija i povećanja hrvatskog izvoza. Najveća robna razmjena ostvarena je s Kinom, Japanom, Korejom, Indijom i Indonezijom, pri čemu u odnosima sa svim tim zemljama Hrvatska bilježi visoki deficit. Unatoč veličini azijskog tržišta i mogućnostima koje ono pruža, hrvatski je izvoz još iznimno malen (u Aziju je usmjereno samo oko 5 % ukupnog izvoza).

Bogati i sadržajni bilateralni odnosi s NR Kinom nastavljeni su i u 2009. godini koju obilježava vrlo dinamičan međusobni dijalog na svim razinama. Središnji događaj svakako je bio službeni posjet

predsjednika Hu Jintaoa Hrvatskoj 19. i 20. lipnja (prvi posjet kineskog predsjednika Hrvatskoj, ali i regiji). U okviru toga i drugih hrvatsko-kineskih susreta posebna je pozornost bila usmjerena na mogućnosti gospodarske suradnje, smanjivanje hrvatskog deficita, privlačenje kineskih investicija i razvijanje turističke suradnje. Tijekom predsjedničkog posjeta održan je i gospodarski forum, na kojemu je sudjelovalo više od 200 kineskih gospodarstvenika. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić s izaslanstvom boravio je u službenom posjetu NR Kini u kolovozu te se sastao s najvišim kineskim dužnosnicima i posjetio gradove Xi'an i Šangaj. Političke konzultacije ravnatelja uprava dvaju ministarstava vanjskih poslova održane su u Zagrebu. Gradonačelnik Šangaja u lipnju je posjetio Zagreb, a primio ga je i ministar Gordan Jandroković. U Pekingu je u studenome održano četvrto zasjedanje Hrvatsko-kineskog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju. Potpisan je Protokol koji određuje novih dvanaest projekata znanstvene i tehnološke suradnje. Izaslanstvo zakonodavnog vijeća Hong Konga u rujnu je posjetilo Republiku Hrvatsku na poziv Hrvatskoga sabora.

Nastavljen je i politički dijalog s Japanom. U Zagrebu su u listopadu održane pete redovite političke konzultacije predstavnika ministarstava vanjskih poslova. Na osnovi Memoranduma o suradnji između Republike Hrvatske i Japana na području obrazovanja, športa, znanosti i tehnologije dogovoreno je prvo zajedničko hrvatsko-japansko istraživanje na projektu pod nazivom »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj« koji će trajati pet godina i vrijedi četiri milijuna eura.

U Zagrebu je u ožujku održana IX. sjednica Hrvatsko-indijskoga mješovitog odbora za trgovinu i gospodarsku suradnju. Dobra suradnja ostvarena je i na području kulture. Hrvatska je sudjelovala na međunarodnim filmskim festivalima u Bangaloreu, Thrissuru, Kolkati, New Delhiju, Goi i Chennaiju. U Međunarodnom centru Indije predstavljena je knjiga »Hrvatska književnost« prevedena na hindu. Početkom studenoga sklopljen je Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u New Delhiju. Indijska strana potpisala je Sporazum o suradnji HRT-a i Doordarshan televizije (indijska nacionalna TV mreža), a hrvatska će ga strana potpisati nakon izbora glavnog ravnatelja HRT-a.

Posjet ministra vanjskih poslova Filipina Alberta G. Romula u

svibnju bio je prvi posjet visokoga filipinskog dužnosnika Hrvatskoj do sada. Sastao se sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem i ministrom kulture Božom Biškupićem, a primio ga je i predsjednik Stjepan Mesić. Potpisana su dva međudržavna ugovora iz područja kulture i sporta.

Prva sjednica Mješovitog hrvatsko-indonezijskog odbora za gospodarsku i tehničku suradnju održana je 27. ožujka u Zagrebu. Indonezijsko izaslanstvo predvođeno glavnom direktoricom za Ameriku i Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Retno L. P. Marsudi primio je i ministar Gordan Jandroković. Indonezijska strana najavila je otvaranje Veleposlanstva Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsku je u veljači posjetio ministar zdravstva Malezije Datuk Haji Abdul Latiff i razgovarao o mogućnostima suradnje na području farmaceutike i medicine. Hrvatska i Malezija nastavile su dobru suradnju na kulturnom planu te je u Zagrebu od 9. do 15. studenoga održan prvi Festival malezijske hrane i kulture.

Na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku u rujnu susreli su se ministar Gordan Jandroković i ministar vanjskih poslova Australije Stephen Smith. Iznimno pozitivan korak za bilateralne odnose predstavlja činjenica da je u kolovozu Australija ukinula sporne obrasce (Izjava o karakteru i vojnoj službi) za podnošenje zahtjeva za vize.

Bilateralni odnosi s Islamskom Republikom Iranom bili su nešto slabijeg intenziteta nego godinu ranije. Na kulturnom planu valja istaknuti tradicionalni tjedan iranske kulture koji se odvijao u veljači u Zagrebu. U listopadu je u Hrvatskoj boravio Mehdi Mustafavi, šef Centra za međureligijski dijalog Organizacije za islamsku kulturu i odnose, te potpisao Program kulturne suradnje između Hrvatske i Irana za 2009., 2010. i 2011. godinu. Primio ga je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Afganistan je u lipnju posjetio ministar obrane Branko Vukelić. Sastao se s hrvatskim vojnicima u sastavu ISAF-a, potpredsjednikom Afganistana i visokim predstavnikom UN-a. Republika Hrvatska je s 50.000 dolara sudjelovala u financiranju provedbe predsjedničkih izbora u Afganistanu u kolovozu. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana djeteta voditelj hrvatskoga tima pri njemačkom Provincijskom timu za obnovu Feyzabada Mirko Capjak uručio je, u

suradnji s Upravom za odnose sa ženama provincije Badakshan, zimsku odjeću za 110 siromašnih učenika Feyzabada.

U bilateralnim odnosima Republike Hrvatske s državama srednje Azije ističe se otvaranje Veleposlanstva Republike Kazakstana u Zagrebu u rujnu (na čelu s privremenim otpravnikom poslova). Početkom prosinca ministar Gordan Jandroković sastao se s kazakstanskim kolegom Kanatom Saudabayevom. Istaknuta su područja s velikim potencijalom za suradnju u gospodarstvu. Predsjednik Republike Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Tadžikistanu krajem svibnja, kada su potpisana dva bilateralna ugovora. Uzvratni posjet predsjednika Tadžikistana Emomalija Rahmona Hrvatskoj realiziran je u rujnu, uz zaključivanje još jednog protokola i Zajedničke deklaracije o unapređenju prijateljskih odnosa. Predsjednik Turkmenistana Gurbanguly Berdimuhamedov posjetio je Hrvatsku u lipnju. Potpisana je zajednička izjava dvaju predsjednika o prioritetnim pravcima bilateralne suradnje te Sporazum o suradnji Diplomatske akademije i Instituta za međunarodne odnose Ministarstva vanjskih poslova Turkmenistana. U srpnju je hrvatsko gospodarsko izaslanstvo

posjetilo Turkmenistan, a delegacija Istarske županije na čelu sa županom Ivanom Jakovčićem bila je Turkmenistanu u studenome.

Srednja i Južna Amerika – suradnja poduprta realnim interesima

Države Latinske Amerike uspješno su se nosile s izazovima svjetske financijske i gospodarske krize, osiguravajući daljnji rast svojim gospodarstvima i pridonoseći jačanju stabilnosti svjetskog financijsko-gospodarskog sustava, pa je razvijanje svekolikih odnosa s njima zanimljivo i za Hrvatsku. U robnoj razmjeni Hrvatske i zemalja Latinske Amerike zabilježeni su negativni trendovi. Hrvatski izvoz u zemlje Latinske Amerike iznosio je 29 milijuna američkih dolara, odnosno 63 % manje u usporedbi s prethodnom godinom, dok je uvoz iz tog područja iznosio 306 milijuna dolara, što je 31 % manje u odnosu na prethodno razdoblje. Republika Hrvatska je kao punopravna članica NATO-a i uskoro punopravna članica EU-a te aktivna sudionica na multilateralnoj razini ipak nesumnjivo zanimljiv partner za navedene zemlje. Hrvatska iseljenička zajednica most je za bolje razumijevanje i jačanje dvostrane suradnje.

Odnosi s Čileom bili su i u 2009. intenzivni, što potvrđuje posjet visokog izaslanstva Ministarstva vanjskih poslova Čilea na čelu sa

zamjenikom ministra (rujan). Tom su prigodom održane sedme političke konzultacije. Dogovoreno je sudjelovanje Hrvatske u obilježavanju 200. obljetnice čileanske nezavisnosti. Potvrđena je mogućnost otvaranja lektorata hrvatskoga jezika i književnosti. Pojačan interes obiju strana za intenzivnijom suradnjom značajka je odnosa Hrvatske i Brazila. S ukupnom vrijednošću robne razmjene od 204 milijuna američkih dolara, Brazil i dalje ostaje glavni hrvatski vanjskotrgovinski partner u tom području. U Brazilu raste interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju. U 2009. godini Hrvatsku je posjetilo više od 10.000 brazilskih turista, što je 25 % više u odnosu na prethodnu godinu. U bilateralnim odnosima s Argentinom težište je na konkretizaciji suradnje na svim područjima od zajedničkog interesa. Napori hrvatske strane bili su usmjereni na otvaranje rezidentnog argentinskog veleposlanstva u Hrvatskoj i jačanje bilateralne suradnje u području trgovine, znanosti te osobito korištenja hrvatskih luka. Hrvatska već godinama ostvaruje zapažen nastup na Međunarodnom sajmu turizma u Buenos Airesu. Odnosi s Kolumbijom unaprijeđeni su u studenome predajom vjerodajnica nerezidentnog veleposlanika Republike Hrvatske Rade Marelića. Redoviti posjeti veleposlanika, kao i konzularnih djelatnika hrvatskog Veleposlanstva u Braziliji, olakšat će suradnju s kolumbijskim vlastima, poslovnim krugovima i s hrvatskom iseljeničkom

zajednicom. Za vrijeme službenog posjeta predsjednika Stjepana Mesića Kubi u rujnu potpisano je pet bilateralnih ugovora, održani su Hrvatsko-kubanski gospodarski forum, sastanak Mješovite hrvatsko-kubanske međuvladine komisije i Tjedan hrvatskoga filma.

Interes Republike Hrvatske u odnosu na zemlje Srednje Amerike još je usmjeren na suradnju u okviru multilateralnih foruma te na realnu mogućnost da zemlje te regije zaključe ugovor o pridruživanju s EU-om, što će nakon ulaska Hrvatske u EU predstavljati okvir i za njezinu bilateralnu suradnju s tim državama. U ožujku 2009. hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović predala je vjerodajnice u Panami.

Bliski i Srednji istok, Afrika – intenziviranje kontakata

Odnose s državama sjeverne Afrike, Bliskoga i Srednjeg istoka obilježila je intenzivna razmjena posjeta na visokim razinama. Naglasak je bio na gospodarskoj suradnji. Dobri rezultati ostvareni su u poslovima istraživanja nafte i plina, a graditeljstvo, građevinski i infrastrukturni materijal čine okosnice hrvatskog izvoza u zemlje Perzijskog zaljeva. U nekima od tih država još su aktualne potrebe za poslovima humanitarnog razminiranja. Zemlje spomenute regije postaju sve važnije emitivno turističko tržište za Hrvatsku.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić službeno je posjetio Izrael u listopadu, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman bio je u prvom posjetu Hrvatskoj u rujnu. Na razini državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova održane su i političke konzultacije u Zagrebu. Intenzivnu i sveobuhvatnu suradnju s Izraelom učvrstili su i posjeti toj zemlji predsjednika Hrvatskoga sabora i ministra unutarnjih poslova.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je Oman i Egipat, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu Pokreta nesvrstanih. U Jordanu se susreo s kraljem Abdullahom II. na čiji je poziv sudjelovao na Svjetskome gospodarskom forumu. Predsjednik Egipta Hosni Mubarak, kojeg su pratili ministar vanjskih poslova te ministri trgovine, industrije i investicija, predsjednik Sirije Bashir al-Assad i emir Katara Mohamed bin Hamad al-Thani boravili su prvi put u službenim posjetima Hrvatskoj. Mnogobrojni bilateralni susreti na razini ministara vanjskih poslova imali su izraženu gospodarsku komponentu. Hrvatskoga ministra Gordana Jandrokovića u službenim posjetima Omanu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim

Emiratima pratilo je gospodarsko izaslanstvo. Hrvatsku su prvi put posjetili ministri vanjskih poslova Maroka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Slijedom politike unapređenja svekolikih bilateralnih odnosa s državama Perzijskog zaljeva, Vlada Republike Hrvatske u prosincu je donijela uredbu o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica Katara, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. S Katarom je zaključeno pet međudržavnih ugovora, a s Omanom dva ugovora iz gospodarske sfere te dva memoranduma o suradnji.

O uzajamnom prepoznavanju potencijala bilateralne suradnje Republike Hrvatske i država sjeverne Afrike, Bliskoga i Srednjeg istoka svjedoči nekoliko odluka o pokretanju ili podizanju razine diplomatskog predstavljanja. Hrvatska ubrzo planira otvaranje diplomatskog predstavništva u jednoj od zemalja Perzijskog zaljeva zbog čega je Ministarstvo krajem godine pokrenulo proceduru otvaranja Konzulata Republike Hrvatske u Omanu na čelu s počasnim konzulom. Ujedinjeni Arapski Emirati u rujnu su zatražili izdavanje privole za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika te države u Berlinu kao nerezidentnog izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika u Republici Hrvatskoj. Veleposlanik Libanona, nakon četiri godine nemogućnosti Libanona da akreditira novog veleposlanika u Republici Hrvatskoj (zbog ratnih događanja i unutarlibanonskih nemira), predao je vjerodajnice hrvatskom predsjedniku u kolovozu. Odluka Maroka da u 2010. otvori

rezidentno veleposlanstvo u Zagrebu predstavlja snažan politički poticaj intenziviranju cjelokupnih odnosa Hrvatske i Maroka.

Hrvatska Vlada je u 2009. godini donijela odluku o nerezidentnom pokrivanju Bocvane iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici. Veleposlanik Ivan Picukarić predao je krajem godine vjerodajnice i postao prvi hrvatski veleposlanik u Bocvani.

Skrb za hrvatske građane u inozemstvu