Ljudska prava |
Zaštita i promicanje ljudskih prava, tolerancije i nediskriminacije, kao važan dio hrvatske vanjskopolitičke aktivnosti, provodili su se i 2009. godine sustavnom primjenom postojećih instrumenata i djelovanjem u okviru UN-a, Vijeća Europe, OESS-a i u drugim međunarodnim organizacijama koje promiču ljudska prava. U tim organizacijama Republika Hrvatska posebno se zalagala za ukidanje smrtne kazne, zabranu mučenja, zaštitu prava djeteta, uključujući i zabranu tjelesnog kažnjavanja djece, za ravnopravnost spolova i borbu protiv nasilja nad ženama, borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, te za zaštitu prava nacionalnih i etničkih manjina te promicanje međureligijskog dijaloga i tolerancije.
Na globalnoj razini Hrvatska je osobitu pozornost posvetila Vijeću za ljudska prava UN-a kao najvažnijem svjetskom forumu na području zaštite i promicanja ljudskih prava. Republika Hrvatska aktivno je sudjelovala u radu Vijeća, posebno u dijelu koji se odnosio na proceduru Univerzalnoga periodičnog pregleda (pregleda stanja ljudskih prava u svim državama pojedinačno), ulazeći u interaktivni dijalog sa
zemljama koje su na sjednicama Vijeća prezentirale stanje ljudskih prava.
Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti (2008. – 2009.) Hrvatska se uključila u rad Vijeća sigurnosti na području ljudskih prava. Posebice je bila aktivna pri razmatranju zaštite prava djece u oružanim sukobima i zaštite prava žena, uključujući provedbu prijašnjih rezolucija i donošenje novih (1888/2009 i 1889/2009) koje se odnose na žene, mir i sigurnost te na borbu protiv korištenja spolnog nasilja u sukobima i poslije njih.
Hrvatska je 2009. godine uspješno zaključila posljednju godinu mandata članice Izvršnog odbora UNICEF-a (za razdoblje 2007. – 2009.). Aktivnim sudjelovanjem u njegovu radu pridonosila je zaštiti djece u svijetu, posebice u područjima pogođenim ratnim sukobima i prirodnim katastrofama. Također, prema programu prihvaćenom za razdoblje 2007. – 2011. godine, nastavila je djelatnu suradnju s Uredom UNICEF-a u Zagrebu.
Kao članica UN-ove Komisije o položaju žena (2006. – 2009.) Hrvatska se angažirala u donošenju rezolucija o unapređivanju položaja žena i uklanjanju svih oblika njihove diskriminacije. Dio svojega rada Komisija je usmjerila na sprečavanje nasilja nad ženama
i to posebno kroz podršku Kampanji glavnoga tajnika UN-a za izradu baze podataka o nasilju nad ženama. Primjenom Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i njezina Fakultativnog protokola u nacionalnom okviru, kao i zapaženim stručnim djelovanjem veleposlanice Dubravke Šimonović u Odboru za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW), Hrvatska je pridonijela reformi rada Odbora i primjeni tih instrumenata širom svijeta.
U vezi s dosadašnjim prepoznatljivim zalaganjem na području borbe protiv diskriminacije, Republika Hrvatska je kao jedna od potpredsjedateljica Biroa za pripremu Pregledne konferencije o borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne nesnošljivosti pridonijela nalaženju načina za njezino održavanje. Konferencija je, unatoč velikim problemima, ipak održana u Ženevi krajem travnja, uz prihvaćanje završnog dokumenta.
Ulaskom u Skupinu prijatelja Saveza civilizacija, nove međunarodne inicijative koja djeluje pod okriljem UN-a i čija je zadaća poticanje boljeg razumijevanja i suradnje među narodima različitih kultura i religija, Hrvatska je osnažila svoju ulogu u promicanju međureligijskog dijaloga i tolerancije na međunarodnom planu, koju zagovara na temelju svojega iskustva i primjera dobre prakse.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koordiniralo je Radnom skupinom za izradu Nacionalnog programa za Savez civilizacija (2010. – 2012).
Na regionalnoj razini, u okviru zalaganja za borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, Republika Hrvatska, kao zemlja koja je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije početkom 2009. godine i u domaćem zakonodavstvu unaprijedila zaštitu tih prava, aktivno je pridonijela radu Odbora Vijeća Europe za suzbijanje diskriminacije na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta. (Ukupno djelovanje Republike Hrvatske na području zaštite i promicanja ljudskih prava u okviru sustava Vijeća Europe opisano je u odjeljku Vijeće Europe).
U okviru napora za nalaženje trajnih rješenja za izbjegličko pitanje na području bivše Jugoslavije, Hrvatska je tijekom 2009. aktivno sudjelovala u pripremama Međunarodne konferencije o izbjeglicama u Beogradu, održavanje koje je odgođeno za početak 2010. godine. U tom
procesu hrvatska strana zalagala se za depolitiziran, individualan i humanitaran pristup. Republika Hrvatska založila se za poduzimanje konkretnih i praktičnih koraka kako bi se to pitanje u regiji trajno riješilo. U tom je smislu zatraženo utvrđivanje stvarnog broja izbjeglica (u skladu s kriterijima koji proizlaze iz međunarodnog prava i međunarodnih standarda) te definiranje postojećih stvarnih potreba za zaštitom, posebno u odnosu na pojedince kojima je pomoć najpotrebnija. Hrvatska se založila i za solidaran doprinos međunarodne zajednice tom procesu kroz financijsku podršku projektima usmjerenim konačnom zatvaranju tog pitanja u regiji.
Krajem 2009. počela je i izrada izvješća Zajedničkoga osnovnog dokumenta, sukladno Usklađenim smjernicama za izvještavanje prema međunarodnim ugovorima na području ljudskih prava, svrha kojega je olakšavanje sustava izvještavanja jer će se taj dokument uvijek dodavati Periodičnim izvješćima prema UN-ovim ugovorima na području ljudskih prava. Nastavljeno je sustavno prenošenje suvremenih standarda prihvaćenih u međunarodnim instrumentima na području ljudskih prava u nacionalne dokumente, u izradi kojih sudjeluju međuvladina tijela poput Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, Vijeća za djecu, Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima,
Nacionalnog povjerenstva za bioetiku na području medicine, kao i radnih skupina za izvještavanje prema međunarodnim ugovorima.