Regionalne međunarodne organizacije |
Novost u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju – Krfski proces
Iako je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izgubila ulogu i mjesto koje je imala početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kad je bila ključni instrument pokretanja demokratskih promjena i prvi stup oko kojeg se počela graditi nova europska sigurnosna arhitektura, ona i dalje ostaje važan čimbenik europske sigurnosti i jedini koji uključuje obje komponente – euroatlantsku i euroazijsku. Dugogodišnji proces reforme u određenoj je mjeri paralizirao rad Organizacije. Budući da se odluke donose konsenzusom, na redovitom godišnjem ministarskom sastanku više godina za redom nije bilo moguće donijeti zajedničku deklaraciju.
Novi zamah nastojala je dati Grčka tijekom predsjedanja u 2009. godini – na Krfu je potkraj lipnja prvi put održan neformalni sastanak Ministarskog vijeća OESS-a, a paralelno i ministarski sastanak Vijeća NATO-RF kojim je, nakon polugodišnje stanke prouzročene krizom u Gruziji, obnovljen dijalog s Ruskom Federacijom. Krfskim sastankom otvoren je novi proces razmjene gledišta o širokom spektru pitanja europske sigurnosti u okviru tzv. Platforme o kooperativnoj sigurnosti,
uz mogući doprinos svih postojećih sigurnosnih institucija u Europi. To je potvrđeno na Ministarskom vijeću OESS-a u Ateni 1. i 2. prosinca prihvaćanjem Ministarske izjave o Krfskom procesu i Odluke o unapređenju Krfskog procesa. Sudjelovanjem u pripremi i raspravama na svim spomenutim skupovima Republika Hrvatska od samog se početka aktivno uključila u Krfski proces.
Primjenjujući norme i standarde OESS-a, Hrvatska je nastavila sa svojim višegodišnjim angažmanom unutar triju glavnih područja djelovanja OESS-a: ljudske dimenzije (zaštita ljudskih prava i prava manjina, sloboda medija, tolerancija i nediskriminacija itd.), ekonomsko-ekološke dimenzije (održivi razvoj) i vojno-političke dimenzije (nadzor naoružanja i mjere izgradnje povjerenja). Hrvatski predstavnici sudjelovali su i u više radnih skupina koje djeluju unutar Organizacije, posebno kad je riječ o borbi protiv terorizma, sigurnosti granica i drugim aspektima kooperativne sigurnosti.
Aktivan doprinos Republike Hrvatske terenskim misijama OESS-a nastavljen je upućivanjem osoblja iz državnoga i civilnog sektora u misije OESS-a. U sklopu dugogodišnjeg aktivnog sudjelovanja u misijama za nadzor provođenja izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR), Hrvatska je i u 2009. godini u više navrata uputila promatrače pojedinačnih izbora. Hrvatske nevladine
organizacije također su sudjelovale u promatračkim misijama i stručnim seminarima, čime je dodatno potvrđena dobra suradnja s ODIHR-om.
Ured OESS-a u Zagrebu u 2009. godini nastavio je pratiti postupke suđenja za ratne zločine i izvještavati sjedište OESS-a o provedbi Vladina programa stambenog zbrinjavanja. Nastavljeno je i redovito održavanje sastanaka predstavnika hrvatske Vlade i Ureda u okviru utvrđenog mehanizma suradnje u provedbi mandata Ureda OESS-a u Hrvatskoj. Ured OESS-a u ožujku i studenome Stalnom vijeću OESS-a u Beču predstavio je »Izvješće o postignutom napretku vezano uz razvoj događaja i aktivnosti obuhvaćene mandatom« u kojima je zabilježen ukupni napredak Republike Hrvatske u provedbi preuzetih obveza iz mandata Ureda. U izvješćima se naglašava pozitivan, održiv i nepovratan napredak Republike Hrvatske u odnosu na pitanja iz mandata Ureda.
U Odluci Stalnog vijeća iz prosinca, kojom je produžen mandat Uredu OESS-a u Zagrebu do 31. prosinca 2010. godine, zabilježen je znatan napredak koji je Vlada Republike Hrvatske postigla u ispunjavanju obveza u mnogim pitanjima iz područja obaju mandata Ureda OESS-a. Stalno vijeće zadužilo je Ured OESS-a u Zagrebu da do kraja 2010. godine dostavi Izvješće o napretku koje će poslužiti kao baza za
evaluaciju ispunjenja mandata i zadataka vezanih za mandat.
Vijeće Europe – 60 godina djelovanja
Godina 2009. bila je u znaku obilježavanja 60. obljetnice Vijeća Europe kao najstarije europske organizacije te 50. obljetnice Europskoga suda za ljudska prava. Uz niz popratnih događanja koja su tim povodom organizirana u Strasbourgu i pojedinim državama članicama, uključujući i Hrvatsku, obilježavanje je bilo fokusirano na dva središnja događaja: 119. sjednicu Odbora ministara održanu u svibnju u Madridu, i tom prigodom donesenu svečanu Deklaraciju, te svečanost upriličenu 1. listopada u Strasbourgu u tjednu jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Na svečanosti su se okupili visoki uzvanici s europske političke scene, a tom su prigodom uručene i diplome nacionalnim pobjednicima natjecanja u pisanju literarnog sastavka o Vijeću Europe, među kojima i hrvatskoj pobjednici Lei Araminčić iz Rijeke. Obilježavanju se pridružio i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, čiju je Deklaraciju tim povodom predstavila
potpredsjednica Kongresa i voditeljica hrvatskog izaslanstva Dubravka Šuica.
U takvom ozračju Republika Hrvatska nastavila je tijekom 2009. godine jačati položaj aktivne članice Vijeća Europe koja ispunjava obveze članstva te ih promiče na međunarodnom planu. Partnerski odnos s Vijećem Europe razvijao se u prvom redu konstruktivnim sudjelovanjem u njegovim programima i aktivnostima, s posebnim naglaskom na promicanju specifičnih tematskih interesa koji pridonose prepoznatljivosti države kao članice Organizacije. U tom smislu Hrvatska se posebno profilirala na području obiteljskog prava, predvodeći u inicijativama vezanim uz borbu protiv nasilja nad ženama (primjerice, Hrvatska je Vijeću ustupila primjerak nacionalnoga televizijskog spota o borbi protiv nasilja nad ženama koji je bio prikazan na Venecijanskom festivalu) i zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, ali i na području zaštite prava nacionalnih manjina, borbe protiv trgovine ljudima, borbe protiv terorizma te reforme Europskoga suda za ljudska prava i sustavnog izvršavanja njegovih presuda, pružajući na taj način konkretni doprinos radu Organizacije i ostvarenju njezinih osnovnih ciljeva na planu jačanja demokracije, ljudskih prava i pravne države.
Sukladno obvezama proizašlim iz različitih konvencija i sporazuma
predstavnici Republike Hrvatske na stručnoj su razini redovito sudjelovali u radu čak sedamdesetak stalnih i ad hoc tijela (odbora) Vijeća Europe, kao i na raznim stručnim skupovima koje je Vijeće Europe organiziralo u Strasbourgu i zemljama članicama. Tijekom 2009. godine nastavljena je afirmacija Hrvatske kroz aktivan doprinos njezinih stručnjaka u tijelima Vijeća Europe. Kao posebno zapažene valja istaknuti predsjedanje veleposlanika Ranka Vilovića Odborom za borbu protiv terorizma (CODEXTER), supredsjedanje veleposlanice Dubravke Šimonović ad hoc Odborom za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (CAHVIO) koji je zadužen za izradu nove konvencije Vijeća Europe o toj problematici, vodeću ulogu Ksenije Turković s Pravnog fakulteta u Zagrebu u izradi europskih smjernica za pravosuđe prilagođeno djeci. Također treba istaknuti izbor Damira Bolte (Ministarstvo financija) u Biro Odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca (MONEYVAL) i Tihomira Kralja (Ministarstvo unutarnjih poslova) u Biro Odbora za borbu protiv kriminala (CDPC).
Nastavljajući dinamiku prihvaćanja europskih pravnih instrumenata, na kraju 2009. godine Republika Hrvatska bila je stranka 88 konvencija, sporazuma ili protokola (od ukupno 209 pravnih instrumenata Vijeća Europe). Tijekom godine Hrvatska je
ratificirala Konvenciju o dodiru s djecom te potpisala revidiranu Europsku socijalnu povelju. U odnosu na Republiku Hrvatsku 1. veljače stupili su na snagu Dodatni protokol Konvenciji o transferu osuđenika i Konvencija Vijeća Europe o pranju novca, zapljeni i financiranju terorizma. Hrvatska je stranka 11 od postojećih 13 parcijalnih sporazuma Vijeća Europe.
Republika Hrvatska aktivno se angažirala u procesu reforme Europskoga suda za ljudska prava nastojeći da se Sudu osigura dugoročna učinkovitost. Dosljednom primjenom Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na nacionalnoj razini te urednim izvršenjem presuda Hrvatska također pridonosi rasterećenju Suda. Predmeti protiv Republike Hrvatske koji se nalaze pred Sudom sve su raznolikiji i zahtjevniji, ali je ukupan broj presuda u kojima je utvrđena povreda uglavnom stabiliziran te je i dalje relativno malen.
Za Republiku Hrvatsku 2009. godina bila je i u znaku izrade i podnošenja nacionalnih izvješća o primjeni dvaju najvažnijih pravnih instrumenata Vijeća Europe na području zaštite nacionalnih manjina: u listopadu je podnijela Treće izvješće o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina (petogodišnji nadzorni ciklus), a krajem godine Četvrto izvješće o primjeni Europske povelje za regionalne ili manjinske jezike (trogodišnji nadzorni ciklus).
Među susretima na visokoj razini ističe se sudjelovanje predsjednika Republike Stjepana Mesića na Ljetnoj školi Vijeća Europe za demokraciju 7. i 8. srpnja. Predsjednik se na marginama skupa sastao s glavnim tajnikom Vijeća Europe Terryjem Davisom, predsjednikom Europskoga suda za ljudska prava Jean-Paulom Costom i povjerenikom za ljudska prava Thomasom Hammarbergom. Ministar pravosuđa Ivan Šimonović sudjelovao je na konferenciji u povodu obilježavanja 10. obljetnice Parcijalnog sporazuma/Skupine stručnjaka za borbu protiv korupcije (GRECO), a državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović predvodio je hrvatsko izaslanstvo na 119. sjednici Odbora ministara u Madridu.