Međunarodna sigurnost |
Desetljeće aktivnog sudjelovanja u mirovnim misijama
U 2009. godini obilježena je deseta obljetnica početka aktivnog hrvatskog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama. U doista kratkom vremenu Republika Hrvatska je od zemlje u kojoj su djelovale mirovne snage međunarodne zajednice postala zemljom koja se aktivno uključuje u mirovne napore u svijetu, sudjelovanjem u međunarodnim mirovnim misijama svih glavnih aktera na globalnoj sceni – UN-a, NATO-a i EU-a. U tom je razdoblju napravila važan iskorak ne samo u kvantiteti nego i u kvaliteti svojega doprinosa mirovnim misijama. Iskustva stečena desetogodišnjim sudjelovanjem u mirovnim misijama uvelike su pridonijela pripremama i spremnosti Hrvatske za pristupanje euroatlantskim integracijama, osobito ostvarenju jednog od strateških hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva – ulasku u članstvo NATO-a.
Početkom listopada, u Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija održana je Konferencija u povodu obilježavanja 10. godišnjice sudjelovanja RH u međunarodnim mirovnim
operacijama. Konferenciji su nazočili predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Iako su u proteklom razdoblju u mirovnim misijama sudjelovali uglavnom pripadnici Oružanih snaga, u mirovne operacije postupno su se uključivali i pripadnici civilne policije, diplomatsko osoblje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te predstavnici drugih resornih ministarstava. Tako se širio krug hrvatskih mirovnjaka koji su stjecali dragocjena iskustva i znanja širom svijeta i obavljali časnu službu uspostave i održavanja svjetskog mira. Tijekom 2009. godine pripadnici Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sudjelovali su u mirovnim operacijama UN-a (devet misija), NATO-a (dvije misije) i EU-a (tri misije).
Najvažniji i najveći hrvatski doprinos mirovnim misijama je sudjelovanje u operaciji ISAF pod vodstvom NATO-a u Afganistanu. U skladu s odlukom Hrvatskoga sabora, Hrvatska u toj operaciji sudjeluje
s kontingentom od 300 vojnika, koji obavljaju razne zadaće – od obuke i mentorskog rada s afganistanskom vojskom, zaštite sigurnosnih snaga, medicinskih usluga do zadaća vojne policije i drugih – a raspoređeni su u trima regijama: glavnom gradu Kabulu, na sjeveru te na zapadu Afganistana. U sklopu cjelovitog pristupa koji međunarodna zajednica primjenjuje u stabilizaciji i obnovi Afganistana, uz pripadnike oružanih snaga angažirani su i policijski djelatnici i diplomati Republike Hrvatske. Hrvatska sudjeluje u trima pokrajinskim timovima za obnovu, pod vodstvom Litve, Mađarske i Njemačke. U pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu hrvatski diplomat je zamjenik voditelja civilnih poslova te radi na projektima razvojne pomoći koji su novi oblik sudjelovanja Hrvatske u aktivnostima međunarodne zajednice u toj zemlji.
Hrvatska je i 2009. godine nastavila provoditi programe obučavanja i obrazovanja pripadnika mirovnih snaga. Obučno središte za međunarodne vojne operacije (OSMVO) u Rakitju pokraj Zagreba, koje ima za te poslove certifikat UN-a, provodi obuku hrvatskih i stranih časnika prije upućivanja u misije te sudjeluje u međunarodnoj razmjeni instruktora. Slična međunarodna obuka i školovanje provodi se i za pripadnike policijskih snaga, a još 2008. godine i ti su tečajevi dobili certifikat UN-a.
Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja
Prepoznajući globalne sigurnosne ugroze, od kojih je proliferacija oružja za masovno uništavanje i njegova dostupnost terorističkim organizacijama jedan od najvećih sigurnosnih izazova, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Međuresornu radnu skupinu za izradu Nacionalne strategije za suzbijanje širenja oružja masovnog uništenja i Akcijskog plana provedbe. U sklopu rada na Strategiji u Splitu je za sudionike Međuresorne radne skupine, kao i za Vladine dužnosnike, od 4. do 8. svibnja pod pokroviteljstvom NATO-a održana radionica pod nazivom Advanced Training Course – Croatia NATO ATC. Osnovna tema radionice bile su smjernice i podloga za pripremu nacionalne strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pokrenulo je projekt »Druga linija obrane« te u pregovorima s Ministarstvom energetike SAD-a osiguralo donaciju američke Vlade hrvatskoj Graničnoj policiji i Carinskoj upravi. Donirana tehnička oprema i financijska sredstva iskoristit će se za kvalitetniji i učinkovitiji nadzor granice i graničnih prijelaza, posebno prema Bosni i Hercegovini.
Predmet striktnijeg nadzora bit će pošiljke koje sadržavaju nuklearne materijale.
Predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sudjelovali su i u outreach projektima koje SAD organizira radi pomoći Republici Kosovu. Takav je, primjerice, projekt »Izvozna kontrola i sigurnost granica« kojim se Kosovu pomaže poboljšati sustav izvozne kontrole robe dvojne i vojne namjene.
Hrvatska je aktivna u Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Haagu, koja nadzire uništavanje postojećega kemijskog oružja, opreme i tehnologije te sprečava širenje oružja masovnog uništenja. U 2009. godini Hrvatska je sudjelovala u raznim projektima, poput seminara i konferencija o kemijskom, biološkom i radiološkom terorizmu, te o provedbi Konvencije o zabrani kemijskog oružja i popularizaciji njezinih ciljeva u industriji i akademskim krugovima.
Nacionalno povjerenstvo Republike Hrvatske za provedbu Konvencije o zabrani kemijskog oružja (CWC), kojim predsjeda Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, i Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u Cavtatu su organizirali »Međunarodnu radionicu za industriju i akademsku
zajednicu na temu CWC/BTWC/UNSC Rezolucije 1540«. Radionica je održana 4. i 5. travnja, a sudjelovalo je 47 sudionika iz 23 zemlje te predstavnici UN-ova Ureda za razoružanje (UNODA) i Odbora Vijeća sigurnosti UN-a za provedbu rezolucije 1540, kao i nevladinih organizacija. Sudjelujući drugi put u organizaciji Radionice, Organizacija za zabranu kemijskog oružja pokazala je da cijeni zalaganje i rad Republike Hrvatske u međunarodnim multilateralnim okvirima, posebice na polju neširenja i suzbijanja širenja kemijskog oružja.
U okviru napora za uspostavu i primjenu sustava kontrole nelegalnog gomilanja i krijumčarenja maloga i lakog oružja i pripadajućeg streljiva Vlada Republike Hrvatske 10. rujna donijela je Nacionalnu strategiju i Akcijski plan za kontrolu maloga i lakog oružja. Nacionalna strategija strateški je dokument koji definira ključne ciljeve i prioritete nacionalne politike kontrole malog i lakog oružja. Akcijski plan sadržava jasno definirane mjere za unapređenje dosadašnjih aktivnosti u tom području radi stvaranja što sigurnijeg okruženja za hrvatske građane i omogućivanja nesmetanoga gospodarskoga i socijalnog razvitka države.
Poduzeti koraci za daljnje unapređenje sustavne politike razvojne pomoći
Osnivanjem Međuresorne radne skupine za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu u svibnju 2009. godine Hrvatska je otvorila novu etapu u provedbi sustavne politike razvojne i humanitarne pomoći i njezina usklađivanja s načelima razvojne politike Europske unije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Milenijskih razvojnih ciljeva UN-a. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koordinator je politike međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske.
Nacionalnom strategijom razvojne suradnje Republike Hrvatske (za razdoblje od 2009. do 2014. godine), donesenom u veljači, određeni su teritorijalni i tematski prioriteti za pružanje razvojne pomoći: razvojna pomoć ponajprije će se usmjeravati na regiju jugoistočne Europe gdje stečeno znanje i iskustvo mogu biti najkorisniji za zemlje primateljice i to prije svega u prijenosu iskustava iz političke i gospodarske tranzicije.
Među prioritetima hrvatske politike razvojne pomoći je i pomoć Afganistanu. U 2009. godini fondu otvorenom pri UNDP-u za financiranje troškova izbornih aktivnosti u Afganistanu uplaćeno je 50.000 američkih dolara; u prosincu 2009. godine svečano je
obavljena primopredaja zdravstvenog centra »Zhar Shakh« (gradnju kojega je s 237.000 američkih dolara financirala Republika Hrvatska) afganistanskom Ministarstvu javnog zdravstva; financijska potpora (50.000 američkih dolara) pružena je i Svjetskom programu za hranu za program »Hrana za obrazovanje«; u sklopu provedbe malih razvojnih projekta realizirana je kupnja školske opreme i osigurani alternativni izvori prihoda (kupnja košnica za ženske pčelarske zadruge).
U 2009. godini Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija financijski je poduprlo i projekte praćenja epidemije HIV/AIDS-a pri Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« te UNICEF-ov projekt »Škole za Afriku«.
Ukupna službena razvojna pomoć Republike Hrvatske inozemstvu u 2009. godini iznosila je 127,393.932 kune.