Druga godina u Vijeću sigurnosti |
Uspješno sudjelovanje u svjetskoj vladi
Republika Hrvatska je 31. prosinca završila mandat nestalne članice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda za razdoblje 2008. – 2009. godine. Uspješnim djelovanjem u Vijeću sigurnosti, koje predstavlja vrhunac vanjskopolitičkog angažmana svake države, afirmirana je pozicija Republike Hrvatske kao odgovorne i poštovane članice međunarodne zajednice te je okrunjeno njezino gotovo osamnaestogodišnje članstvo u toj svjetskoj organizaciji. Hrvatska je pokazala spremnost i sposobnost da kao članica Vijeća sigurnosti u punoj mjeri preuzme odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
Dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti Hrvatska je počela 1. siječnja 2008. godine, a Vijećem je predsjedala tijekom prosinca iste godine. Za obje godine svojega mandata predsjedala je Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti, a supredsjedala je Odborom za neširenje oružja za masovno uništenje te odborima za sankcije protiv Sudana i
Somalije. Fokus Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti temeljio se na specifičnim nacionalnim interesima, kao i prioritetima vanjske politike države aspirantice za članstvo u euroatlantskim integracijama. Sukladno tomu, ponajprije je bila posvećena raspravama o Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ te pitanjima kriznih područja u jugoistočnoj Europi (Bosna i Hercegovina, Kosovo). Stoga je bila članica Kontaktne i drafting skupine za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, kao i Skupine prijatelja glavnog tajnika za Gruziju.
Trajnu predanost Republike Hrvatske održanju i izgradnji mira potvrđuje i sudjelovanje u radu devet mirovnih misija UN-a u kojima, uz hrvatske vojnike, sudjeluju i policijski djelatnici te diplomatsko osoblje.
Posebna se pozornost posvećivala najzastupljenijim temama na dnevnom redu Vijeća sigurnosti – krizama na afričkom kontinentu te pitanjima zaštite civilnog stanovništva, žena i djece u oružanim sukobima. U svojim nastupima Hrvatska je naglašavala važnost vladavine prava te se u tom smislu snažno zalagala za puno poštovanje
međunarodnoga humanitarnog prava i međunarodnog prava o izbjeglicama.
Tijekom tog razdoblja Hrvatska je, održavajući redovite konzultacije s ostalim članicama Vijeća, uključujući i najveće svjetske velesile i stalne članice Vijeća sigurnosti, izravno sudjelovala u pronalaženju trajnog rješenja za iznimno složene situacije, poput niza oružanih sukoba i drugih prijetnji diljem Afrike i Azije, bliskoistočnog pitanja, situacije u Afganistanu, gruzijsko-ruskog sukoba te napetosti izazvanih razvijanjem nuklearnih programa u Iranu i Sjevernoj Koreji.
Aktivno sudjelovanje visokih državnih dužnosnika
Aktivno sudjelovanje visokih dužnosnika Republike Hrvatske na sastancima Vijeća sigurnosti tijekom mandata nestalne članice potvrda su snažnoj potpori Hrvatske radu i važnosti toga tijela. Predsjednik Republike Stjepan Mesić sudjelovao je na povijesnoj sjednici Vijeća sigurnosti o temi »Zaštita međunarodnog mira i sigurnosti: neširenje nuklearnog oružja i nuklearno razoružanje«, održanoj 24. rujna pod predsjedanjem predsjednika SAD-a, koja je rezultirala donošenjem relevantne rezolucije.
U radu Vijeća više su puta sudjelovali i drugi visoki hrvatski
dužnosnici: predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader se, u sklopu redovite polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti o provedbi izlazne strategije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, obratio Vijeću (24. lipnja) naglašavajući potporu Hrvatske radu Suda i predanost punoj suradnji. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je 11. studenoga u raspravi Vijeća o temi »Zaštita civila u oružanim sukobima«.
Hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti bilo je dodatan doprinos procesu pristupanja euroatlantskim integracijama i poticaj za dinamiziranje tog procesa. Također, sudjelovanjem u radu Vijeća sigurnosti Republika Hrvatska stekla je korisna iskustva i znanja kojima se može koristiti u radu u NATO-u, a zacijelo će ih koristiti i pri postizanju konsenzusa u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a kada postane punopravnom članicom.
Aktivni i u drugim tijelima UN-a
Oslanjajući se na iskustvo stečeno članstvom u Vijeću sigurnosti, prije svega u postkonfliktnoj obnovi i izgradnji mira te razvoju demokratskih institucija i vladavini prava, Hrvatska je 1. listopada ponovno istaknula kandidaturu za članstvo u Komisiji za izgradnju mira za razdoblje 2012. – 2013. godine.
Reforma Vijeća sigurnosti i ukupno poboljšanje rada sustava UN-a interes je i Republike Hrvatske, pa je ministar Gordan Jandroković sudjelovao na Ministarskom sastanku o reformi Vijeća sigurnosti koji je održan u veljači u Rimu. Svoju zainteresiranost za učinkovito djelovanje svjetske organizacije hrvatska je diplomacija iskazivala i djelovanjem, odnosno kroz članstvo u njezinim različitim tijelima. U tom kontekstu valja izdvojiti izbor hrvatske diplomatkinje Jasminke Dinić u članstvo Savjetodavnog odbora za administrativna i proračunska pitanja UN-a u razdoblju 2010. – 2012. godine.
Hrvatska je u 2009. godini aktivno sudjelovala i u radu drugih tijela UN-a i međunarodnih organizacija u kojima je članica, pridonoseći rješavanju aktualnih izazova i problema s kojima se susreće međunarodna zajednica (održavanje globalnog mira i sigurnosti, protuterorizam, ispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva, održivi razvoj, klimatske promjene, reforma UN-ova sustava i slično). Predsjednik Republike Stjepan Mesić u srpnju je sudjelovao na sastanku na vrhu Pokreta nesvrstanih o temi »Međunarodna solidarnost za mir i razvitak« u Sharm El-Sheiku, a u rujnu je održao govor na glavnoj raspravi 64. zasjedanja Opće skupštine UN-a. U prosincu je predvodio hrvatsko izaslanstvo na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Kopenhagenu.
U 2009. godini Hrvatska je bila članica različitih tijela UN-a: Vijeća sigurnosti (2008. – 2009.), Komisije za stanovništvo i razvoj (2008. – 2012.), Komisije za održivi razvoj (2007. – 2010.), Komisije za položaj žena (2005. – 2009.), Upravnog vijeća UN-ova programa za okoliš (2008. – 2011.), Odbora protiv torture (2007. – 2010.), Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (2007. – 2010.), Svjetske meteorološke organizacije, predsjednik regionalne skupine za Europu (2010. – 2014.) te nekoliko UNESCO-ovih tijela: Međuvladina vijeća
Međunarodnog programa za razvoj komunikacija (2006. – 2009.), Međuvladine komisije za tjelesni odgoj i šport (2006. – 2009.), Međuvladina odbora Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2007. – 2011.) i Odbora za očuvanje nematerijalne baštine (2008. – 2012.).