Regionalna multilateralna suradnja |
Konkretni razvojni projekti
Sudjelovanjem u različitim regionalnim organizacijama, inicijativama i forumima Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost i doprinos suradnji u regiji kao ključnom instrumentu stabilnosti, povjerenja i napretka za sve države regije. Svjesna činjenice da jačanje demokratskih procesa, gospodarsko osnaživanje i prihvaćanje euroatlantskih standarda u državama okruženja predstavlja zajedničku dobrobit, Hrvatska još intenzivnije nastavlja pružati svoja iskustva i kapacitete kroz različite modalitete suradnje.
Provedba integracijskog procesa i konačno članstvo u Europskoj uniji prioritet je hrvatske vanjske politike te čini okosnicu regionalne suradnje Republike Hrvatske u jugoistočnoj Europi. Kao vodeći politički i gospodarski čimbenik u regiji Hrvatska je svjesna svoje uloge u očuvanju mira i stabilnosti toga područja. Cjelovit pristup suradnji u regiji, primjenom načela regionalnog vlasništva s ciljem razvijanja punih potencijala projektno-orijentirane suradnje, prioritet je prekograničnoga i transnacionalnog djelovanja Republike Hrvatske.
Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) – u okviru SEECP-a Hrvatska je i u 2009. godini nastavila s aktivnim doprinosom razvoju dijaloga i jačanju dobrosusjedskih odnosa u regiji. Tijekom
moldovskoga predsjedanja SEECP-om do lipnja, te zatim predsjedanjem Turske, Hrvatska je kroz provođenje nacionalnih reformi, jačanje tolerancije i političkog dijaloga pokazivala kako valja djelovati. Istodobno je i konkretno pomagala državama u regiji na njihovu putu ispunjavanja postavljenih uvjeta za ulazak u europske i euroatlantske integracije. Ministar Gordan Jandroković sudjelovao je na sastanku ministara vanjskih poslova, a potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor na sastanku na vrhu SEECP-a u lipnju u Kišinjevu, kojima je zaključeno moldovsko predsjedanje SEECP-om. Na summitu u Kišinjevu prihvaćena je Zajednička izjava šefova država i vlada u kojoj su definirana tri ključna utjecaja na regiju u proteklom razdoblju: približavanje EU-u, svjetska gospodarska kriza i uspostava vladavine prava.
Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) – ključni interes za suradnju s RCC-om kao koordinativnim instrumentom proizlazi ponajprije iz dviju temeljnih odrednica djelovanja RCC-a: suradnje u regiji i pune integracije u euroatlantske asocijacije koje su ujedno i strateški interesi Republike Hrvatske. RCC ima zadaću generirati i koordinirati razvojne
projekte kojima se jačaju kapaciteti država regije te ujedno potiče na stalno usklađivanje s procesima i standardima euroatlantskih asocijacija. Poseban poticaj daje i činjenica da su aktivni sudionici u tijelima RCC-a zainteresirane države, donatori i institucije EU-a, koje sponzoriranjem pojedinih projekata olakšavaju i njihovu implementaciju. Hrvatska je s drugim partnerskim državama istaknula interes za projekt Regionalnog središta za borbu protiv velikih otvorenih požara u Divuljama pokraj Splita. Drugi projekt u kojem Hrvatska ima komparativne prednosti za nositelja aktivnosti jest Regionalno središte za javno-privatno partnerstvo. Smatrajući da države jugoistočne Europe zajedno mogu uspješnije odgovoriti na energetsku krizu te osigurati stabilne energetske izvore ulaganjem u diversifikaciju energetskih putova i izvora, Hrvatska je iskazala interes i za energetsku suradnju.
Srednjoeuropska inicijativa (SEI) – u okviru te inicijative Hrvatska se tijekom proteklog razdoblja zalagala za jačanje suradnje kroz ostvarivanje zajedničkih projekata iz područja kulturne razmjene, znanosti i tehnologije, kao i razmjene znanja i iskustava na području upravljanja i ljudskih potencijala. Na temelju iskustva stečenog u pretpristupnim pregovorima s EU-om Hrvatska se zalagala za napredak euroatlantskih integracijskih procesa susjednih zemalja. Kao i proteklih godina, i u 2009. godini poseban naglasak bio je na temama
zaštite okoliša i razvoja ljudskih potencijala. Već tradicionalno, pod pokroviteljstvom Srednjoeuropske inicijative i u organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Poslijediplomskog središta u Dubrovniku, u svibnju je uspješno održan godišnji SEI-jev Diplomatski forum.
Jadransko-jonska inicijativa – tijekom talijanskoga predsjedanja tom inicijativom naglasak je bio na jačanju suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini, intenziviranju suradnje na području zaštite Jadranskog mora od onečišćenja te razmjeni iskustava u pogledu prirodnih katastrofa. Hrvatska se na svim navedenim područjima aktivno angažirala. Suradnja na gospodarskom planu naglašeno je poticala ruralni razvoj država članica i to posebno kroz turizam te malo i srednje poduzetništvo.
Strategija EU-a za dunavsku regiju – Europsko vijeće je 19. lipnja povjerilo Europskoj komisiji mandat da do kraja 2010. godine izradi Strategiju EU-a za dunavsku regiju, donošenje koje se očekuje tijekom mađarskoga predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. godine. Ministar Gordan Jandroković na »Dunavskom forumu« u Linzu, 29. lipnja, prenio je punu podršku Republike Hrvatske izradi Strategije EU-a za dunavsku regiju. Sukladno stajalištu da je ravnopravno partnerstvo u izradi Dunavske strategije osnovni preduvjet za njezinu uspješnu realizaciju, Hrvatska je imenovala predstavnika na
operativnoj razini koji će sudjelovati u pripremnoj fazi izrade strategije. Zanimanje za Dunavsku strategiju proizlazi iz činjenice da će ona obuhvatiti velik dio hrvatskog ozemlja te da će se ponajprije odnositi na gospodarsku suradnju i financiranje transnacionalnih projekata od interesa za EU i razvoj dunavske makroregije u cjelini, što otvara mogućnosti za nove oblike suradnje sa zemljama regije.
Radna zajednica Alpe-Jadran (RZAJ) – jedna je od najstarijih međunarodnih organizacija regionalnog karaktera u kojima sudjeluje Republika Hrvatska. U 2009. godini Hrvatska je bila članica Predsjedništva RZAJ-a – tijela sačinjenog od trenutačne, prethodne i buduće regije/države predsjedateljice (Hrvatska će predsjedati 2011. i 2012. godine). U Radnoj zajednici Alpe-Jadran trenutačno se razmišlja o reorganizaciji te inicijative.
Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) – prelaskom u regionalno vlasništvo, koje se dogodilo tijekom hrvatskoga predsjedanja MARRI-jem 2008. godine, ta regionalna inicijativa dodatno je potvrdila svoju učinkovitost. Teme kojima se države sudionice bave, ponajprije je riječ o pitanjima ilegalnih migracija, trgovine ljudima te izbjeglicama, postaju sve aktualnije pa se djelovanjem MARRI-ja znatno osnažuje i suradnja država jugoistočne Europe s državama EU-a. Crna Gora, koja je predsjedala inicijativom od svibnja, naglašavala je potrebu daljnjeg jačanja analitičkog
pristupa u svim navedenim područjima kako bi se rezultatima djelovanja MARRI-ja mogle koristiti ne samo zemlje sudionice inicijative već i druge države i institucije.
Inicijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI) – na sastanku SECI-ja u Bukureštu u prosincu 2009. godine Hrvatska je bila jedna od potpisnica nove konvencije SELEC-a (South East European Law Enforcement Center) kojom su ostvareni preduvjeti za stupanje na snagu novoga pravnog okvira za suradnju država jugoistočne Europe u području suzbijanja prekograničnoga organiziranog kriminala. Punu podršku budućem radu SECI-jeva Centra za suzbijanje prekograničnog kriminala, sa sjedištem u Bukureštu, uz države jugoistočne Europe dali su i predstavnici Europola, Interpola i odgovarajuće agencije SAD-a. Pozdravljeno je potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa srodnim regionalnim inicijativama poput MARRI-ja i RCC-a.