Odnosi sa susjednim zemljama |
Mnogobrojni susreti svjedoče o postignutoj suradnji
Daljnje promicanje i produbljivanje suradnje na temelju protokola o suradnji na području europskih integracija sa zemljama u regiji odvijalo se kroz tehničku pomoć za usklađivanje zakonodavstva i provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim razmjenu informacija i iskustava vezanih uz pripremu i organizaciju izrade odgovora na upitnik Europske komisije te koordinaciju europskih poslova. Tehnička pomoć obuhvaća sudjelovanje na seminarima, radionicama, konferencijama te bilateralne konzultacije i studijske posjete kolega iz zemalja regije.
Tako je u studenome u sklopu projekta »Parlament za Europu« na poziv posebnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini održano predavanje o temi usklađivanja zakonodavstva i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nadalje, u Ministarstvu integracija i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Albanije održane su konzultacije o izradi odgovora na upitnik Europske komisije. Tijekom prosinca na poziv Ureda za zakonodavstvo Republike Makedonije predstavljena su hrvatska iskustva u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Razvoj bilateralnih odnosa sa svim susjednim državama i državama regije bio je usmjeren na nekoliko ključnih područja: zajednički strateški interes i potpora ravnopravnom sudjelovanju u euroatlantskim integracijama; održavanje stabilnosti regije i razvitak dobrosusjedskih odnosa; unapređenje gospodarske suradnje; jačanje regionalne suradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz konstruktivan pristup. Dobra suradnja na političkoj razini, koja je ostvarena redovitim političkim dijalogom i bilateralnim susretima, pretpostavka je za postizanje navedenih ciljeva.
Istodobnim ulaskom Hrvatske i Albanije u NATO u travnju 2009. godine simbolički su potvrđena postignuća i doprinos dviju država regionalnoj stabilnosti. Politički dijalog bio je intenzivan u prvoj polovici godine, prije albanskih izbora, kada je ostvareno nekoliko posjeta na najvišoj razini. Hrvatsku su posjetili predsjednik Bamir Topi, predsjednica parlamenta Jozefina Topalli i premijer Sali Berisha. Hrvatska u robnoj razmjeni s Albanijom tradicionalno ostvaruje suficit, a ukupna robna razmjena s tom državom u 2009. godini iznosila je 28,8 milijuna eura. Iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 26,6 milijuna eura, a uvezeno u vrijednosti od 2,1 milijun eura.
Potvrda važnosti odnosa Hrvatske sa susjednom Bosnom i Hercegovinom bio je službeni posjet predsjednice hrvatske Vlade
Jadranke Kosor u studenome, a tijekom godine ostvaren je veći broj radnih sastanaka najviših hrvatskih dužnosnika i dužnosnika Bosne i Hercegovine. Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj službeno je posjetio Hrvatsku početkom godine. U listopadu su u Sarajevu održane redovite političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na kojima su razmatrana sva otvorena pitanja i nove inicijative u bilateralnim odnosima. U kontekstu procesa euroatlantskih integracija Vlada Republike Hrvatske u prosincu je donijela Odluku o ustupanju prijevoda pravne stečevine EU-a zemljama u Procesu stabilizacije i pridruživanja te zemljama kandidatima, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska se također snažno zalagala za dodjelu Akcijskoga plana za članstvo u NATO-u Bosni i Hercegovini. Osim pomoći u euroatlantskom integrativnom procesu, Hrvatska je pružala stručnu pomoć Bosni i Hercegovini u postupku lobiranja i priprema za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti. Nastavljena je suradnja u ostvarivanju donatorskih programa pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u toj državi. Republika Hrvatska najvažniji je uvozni i izvozni trgovinski partner Bosne i Hercegovine. U uvjetima
gospodarske krize u 2009. godini robna razmjena između dviju država smanjena je 32 %, ali je Hrvatska ostvarila suficit robne razmjene od 560 milijuna eura. Izravna ulaganja iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 45 milijuna eura. Na 12. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru od 31. ožujka do 4. travnja Republika Hrvatska bila je zemlja partner.
Odnosi s Crnom Gorom razvijali su se dobro i praćeni su obostranom spremnošću na rješavanje otvorenih pitanja, kao što je konačno utvrđivanje granice na moru i zaštita manjina. Sporazum o zaštiti manjina u listopadu je potvrđen u Hrvatskome saboru, a očekuje se potvrđivanje i u Skupštini Crne Gore. Pregovori s Crnom Gorom o granici na moru održani su u siječnju kada se sastalo međudržavno povjerenstvo kojem su ministri vanjskih poslova supredsjedatelji. Povjerenstvo je zaduženo za izradu posebnog sporazuma o podnošenju spora pred Međunarodni sud u Haagu. Nastavljena je razmjena posjeta visokih dužnosnika dviju zemalja, kao i konzultacije na nižim i ekspertnim razinama. U listopadu, odnosno u prosincu Hrvatsku su posjetili predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Potpisano je i nekoliko bilateralnih sporazuma. Robna razmjena između dviju zemalja povećana je 17 % u odnosu na 2008. godinu.
U sklopu razvoja odnosa s Kosovom Hrvatska je u 2009. godini bila vrlo aktivna u pružanju pomoći i stručnom osposobljavanju kosovskih kadrova na različitim područjima, posebno izgradnji institucija i prenošenja iskustava u procesu pristupanja EU-u. Hrvatska se trudila pronaći modalitet za uključivanje Kosova u regionalne inicijative jer to drži važnim za daljnji razvoj, stabilnost i sigurnost cijele regije. Radi proširenja gospodarske suradnje Hrvatska i Kosovo sklopili su tri međudržavna ugovora. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 55,8 milijuna eura. Mnogobrojne hrvatske tvrtke poslovale su s Kosovom, a najbolji rezultati ostvareni su na području informatičkih tehnologija.
U 2009. godini ostvaren je najveći broj međusobnih posjeta najviših dužnosnika Republike Hrvatske i Makedonije od osamostaljenja dviju zemalja. Predsjednik Stjepan Mesić dvaput je posjetio Makedoniju, a prvi inozemni posjet predsjednika Đorđija Ivanova nakon inauguracije bio je posjet Hrvatskoj. Predsjednik Sobranja Trajko Veljanoski također je posjetio Hrvatsku, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor posjetila je Skopje. Suradnja odbora za europske integracije dvaju parlamenata bila je osobito intenzivna, a zabilježeni su i mnogobrojni ministarski posjeti Skopju i Zagrebu. S obzirom na to da hrvatska manjina nije priznata u makedonskom Ustavu, manjinsko pitanje predstavlja prioritet u bilateralnoj suradnji. U 2009. počeo je s radom Mješoviti odbor za provedbu sporazuma o zaštiti manjina.
Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 215 milijuna eura i smanjila se zbog globalne gospodarske krize 25 % u odnosu na 2008. godinu.
Politički segment odnosa Hrvatske i Srbije bio je i kroz 2009. godinu pod utjecajem činjenice da je Hrvatska priznala Kosovo. Dodatno opterećenje predstavljalo je srbijansko tumačenje hrvatskog izlaganja pred Međunarodnim sudom pravde 7. prosinca o usklađenosti proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom i najava protutužbe Srbije protiv Republike Hrvatske za genocid pred Međunarodnim sudom u Haagu. U duhu zalaganja za konstruktivne odnose Hrvatska je nastavila davati potporu europskoj perspektivi Srbije, a za posjeta Srbiji predsjednika Vlade Ive Sanadera u ožujku potpisan je Protokol o suradnji u procesu europskih integracija. Krajem godine Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o trajnoj suspenziji viznog režima s Republikom Srbijom. U 2009. godini ipak je zabilježen porast suradnje državnih institucija, osobito u području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture, a kontinuirano je dobra suradnja u području gospodarstva. Potpisano je sedam međudržavnih ugovora, među kojima o policijskoj suradnji, readmisiji i gospodarskoj suradnji. Gospodarska suradnja i dalje se dobro razvijala, a robna razmjena iznosila je 602 milijuna eura (uz pad od 27 % zbog gospodarske krize), od čega je 400 milijuna eura hrvatskog izvoza u Srbiju. Izravna strana ulaganja iz Hrvatske u Srbiju, za razliku od prethodnih godina, znatno
su smanjena i iznosila su 25,6 milijuna eura. U 2009. godini Hrvatsku su posjetila 88.794 srbijanska turista koji su ostvarili 440.738 noćenja, što je povećanje od 14 % u odnosu na 2008. godinu. U vezi s nekim otvorenim pitanjima radilo je mješovito povjerenstvo zaduženo za povrat u Hrvatsku kulturnih dobara odnesenih za vrijeme Domovinskog rata. Nastavljena je i suradnja povjerenstava zaduženih za pitanje nestalih i zatočenih, a nakon više od tri godine održan je i sastanak Međuvladina mješovitog odbora za manjine. Krajem godine održan je prvi pripremni sastanak za regionalnu ministarsku konferenciju o izbjeglicama te su najavljeni novi sastanci radi što bolje pripreme konferencije.
Odnosi s Turskom iznimno su razvijeni na svim područjima – političkom, obrambenom, sigurnosnom i parlamentarnom, a imaju dobru perspektivu i na gospodarskom planu. Predsjednik Vlade Ivo Sanader boravio je u službenom posjetu Ankari u veljači, kada je potpisano šest bilateralnih sporazuma. Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoğlu službeno je posjetio Zagreb u prosincu. Održane su i političke konzultacije na razini državnih tajnika i ravnatelja, kao i konzultacije s ministrom za europska pitanja i glavnim pregovaračem Republike Turske Egemenom Bagisom u Zagrebu. U 2009. došlo je do očekivanog pada ukupne bilateralne robne razmjene između Hrvatske i Turske (više od 20 %), ali i do
porasta hrvatskog izvoza od gotovo 60 %.U sklopu službenog posjeta predsjednika hrvatske Vlade u Istanbulu je održan poslovni forum na kojem je sudjelovalo više od 40 hrvatskih te šezdesetak turskih kompanija, a potpisan je i Memorandum o suradnji između pomorskih luka Antalyje i Zadra. U Istanbulu je u lipnju održana šesta sjednica Mješovite komisije za cestovni promet, a u Zagrebu u studenome druga sjednica Zajedničkog hrvatsko-turskog odbora za slobodnu trgovinu na kojoj je hrvatska strana predložila daljnju liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima.
Politički odnosi između Republike Hrvatske i Moldove su prijateljski, dok su gospodarski odnosi trenutačno vrlo skromni.