Bilateralni odnosi |
Važna politička i materijalna potpora Hrvatskoj u postizanju europskih standarda
Osnovna značajka u bilateralnim odnosima Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije i ostalim europskim državama bila je nastavak njihove potpore, i načelne i konkretne, članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Pojedine države naglašavale su potrebu nastavka ustrajne provedbe reformskog procesa i postizanja europskih standarda. Brojnost i dinamika susreta na svim razinama potvrđuje dobre i sveobuhvatne bilateralne odnose.
Vrlo dobri uzajamni odnosi s Austrijom na svim područjima i u 2009. godini bilježili su uzlazni trend. Austrija se aktivno zalagala za deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u EU-u. Redovito su se razmjenjivala stajališta o situaciji na jugoistoku Europe, a dvije su države surađivale i kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Hrvatska je podržala austrijsko-rumunjsku inicijativu za izradu Dunavske strategije.
U travnju je hrvatski predsjednik odlikovao bivšega saveznog kancelara Wolfganga Schüssela Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos izgradnji i napretku odnosa između dviju
država. Predsjednik Vlade Ivo Sanader radno je posjetio Austriju, a austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger bio je u službenom posjetu Hrvatskoj. I mnogobrojni susreti resornih ministara dali su važan doprinos unapređenju bilateralnih odnosa te međuresornoj suradnji (prosvjeta, znanost, unutarnji poslovi, pravosuđe i drugo). Posebno dinamična bila je kulturna suradnja. U prosincu je potpisan novi Program o kulturnoj i obrazovnoj suradnji između Republike Hrvatske i Republike Austrije 2010. – 2012. U Beču i u Zagrebu održana je izložba Ars Croatiae (najveća inozemna zbirka hrvatske suvremene umjetnosti austrijskog kolekcionara dr. Alfreda Brogyanyija). Sve je dinamičnija i suradnja regionalnih i lokalnih tijela. U listopadu su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i gradonačelnik Beča Michael Häupl potpisali produljenje Sporazuma o suradnji gradova Zagreba i Beča, a u radnom posjetu Zagrebu boravili su zemaljski poglavar Donje Austrije Erwin Pröll (u siječnju) te pokrajinski poglavar Gornje Austrije Josef Pühringer (u ožujku).
Razvijene bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke potkrepljuje velik broj posjeta hrvatskih izaslanstava Njemačkoj. Predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je München u svibnju, predsjednik Stjepan Mesić sastao se s njemačkim predsjednikom Horstom Köhlerom u Berlinu u studenome, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor u Stuttgartu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel u rujnu. Održan je i niz
stručnih konzultacija. Nastavljena je vrlo dobra suradnja pojedinih njemačkih saveznih pokrajina s Republikom Hrvatskom. Održana je 30. sjednica Stalne hrvatsko-bavarske komisije u Münchenu. U okviru NATO-a Hrvatska i Njemačka također blisko surađuju, a Međunarodna mirovna misija ISAF u Afganistanu najbolji je primjer te suradnje.
Potvrda nastavka tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa s Mađarskom jest učestala razmjena posjeta visokih dužnosnika. Predsjednici Stjepan Mesić i László Sólyom sudjelovali su na proslavi Dana Hrvata u Barcsu u studenome. Predsjednik Mesić također je sudjelovao početkom studenoga u Budimpešti na četvrtom Svjetskom znanstvenom forumu o temi »Znanje i budućnost.« Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić susreo se predsjednikom mađarskoga parlamenta Bélom Katonom početkom prosinca u pograničnom mjestu Letenye te u rujnu u Budimpešti na marginama konferencije predsjednika parlamenata zemalja jugoistočne Europe. Krajem lipnja predsjednik Hrvatskoga sabora sudjelovao je na proslavi 20. obljetnice rušenja željezne zavjese u Budimpešti te se susreo s tadašnjom predsjednicom mađarskoga parlamenta Katalin Szili. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se s mađarskim premijerom Gordonom Bajnaijem u srpnju na marginama Croatia Summita. Ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Péter
Balász imali su sastanak u rujnu u Bjelovaru, a prijašnja ministrica vanjskih poslova Mađarske Kinga Gönz bila je u službenom posjetu Hrvatskoj u ožujku.
Treća zajednička sjednica vlada Hrvatske i Mađarske održana je u rujnu u Barcsu. Bavila se sljedećim temama: europska i euroatlantska integracija, prekogranična suradnja, pitanje razvitka, obrazovanje, kultura, znanost i tehnologija, manjinska pitanja, kao i budući glavni smjerovi hrvatsko-mađarske suradnje. Na sjednici je potpisano 12 dokumenata od kojih su tri međudržavni ugovori. U 2009. godini značajno je pala robna razmjena. Izvoz u Mađarsku iznosio je 132,4 milijuna eura (što je oko 43 % manje nego u 2008.), dok je uvoz iz Mađarske iznosio 492,7 milijuna eura (25,6 % manje nego u 2008.). Negativnu bilancu donekle popravlja prihod od mađarskih turista. Hrvatsku je posjetilo 323.360 mađarskih gostiju (13 % manje nego 2008.).
Izravnom komunikacijom predsjednice Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora uspješno je riješena blokada kojom je Slovenija od jeseni 2008. godine zaustavila Republiku Hrvatsku na putu u članstvo u Europskoj uniji. U Ljubljani je 11. rujna postignut dogovor o slovenskoj deblokadi pristupnih pregovora i načinu rješavanja graničnoga prijepora. To je rezultiralo sklapanjem
Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije koji su dvoje premijera potpisali 4. studenoga u Stockholmu uz nazočnost švedskoga kolege kao predsjedatelja EU-om. Hrvatski sabor ratificirao je Sporazum o arbitraži 20. studenoga pa je time Hrvatska ispunila svoj dio dogovora i preuzete obveze. Preostala otvorena pitanja sa Slovenijom Hrvatska nastoji rješavati kroz dijalog na obostrano prihvatljiv način, u europskom duhu, na načelima dobrosusjedstva i uz poštovanje međunarodnoga prava.
Tradicionalno dobri gospodarski odnosi potvrđeni su posebice u turizmu. Hrvatsku je, unatoč krizi, posjetilo 1,01 milijun slovenskih turista (smanjenje od 3 % u odnosu na prethodnu godinu) koji su ostvarili 5,6 milijuna noćenja. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 1,43 milijarde eura (smanjenje od 25 % u odnosu na 2008. godinu). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64 %. Slovenija je četvrti vanjskotrgovinski partner Hrvatske s udjelom u robnoj razmjeni od 6,3 %. Izravna slovenska ulaganja u Hrvatsku u 2009. iznosila su 108 milijuna eura, dok su u istom razdoblju hrvatska ulaganja u Sloveniju iznosila samo 3,1 milijun eura.
Politička suradnja s Poljskom odvijala se primjerenom dinamikom i razinom susreta (radni posjet predsjednika Vlade Ive Sanadera s izaslanstvom Varšavi, sudjelovanje predsjednika Sabora Luke Bebićana proslavi 20. godišnjice prvih slobodnih poslijeratnih izbora u Republici Poljskoj u Varšavi, sudjelovanje predsjednice Vlade Jadranke Kosor na obilježavanju 70. godišnjice početka II. svjetskog rata u Gdanjsku, posjet predsjednika Odbora za vanjsku politiku poljskog Sejma Andrzeja Halickog Hrvatskoj). Radi daljnjeg unapređenja bilateralne suradnje, posebno na području gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za otvaranje počasnih konzulata u Poznanju, Krakovu i Gdanjsku.
Intenzitet bilateralnih kontakata s dužnosnicima Češke bio je nešto manji zbog dinamike koju je Češkoj nametalo predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2009. godine, pa je većina posjeta hrvatskih dužnosnika realizirana u tom okviru. S druge strane, Hrvatsku je dvaput službeno posjetio predsjednik češkoga Senata Přemysl Sobotka te neslužbeno u povodu proslave 135. godišnjice »Česke besede« u Zagrebu, što govori o tradiciji prijateljstva dviju zemalja. Na 18. sajmu turizma Holiday World u veljači u Pragu Hrvatska je bila zemlja partner.
Visok intenzitet i raznolikost hrvatsko-slovačkih susreta (od najviših državnih dužnosnika te ministara i drugih predstavnika vladinih
resora do velikog broja diplomatskih konzultacija) vidi se i u posjetima predsjednika vlade Roberta Fica i predsjednika parlamenta Pavola Paške Hrvatskoj. Bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda u Zagrebu je primio najviše hrvatsko državno odličje, Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske. Slovačku su posjetili tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, dok je predsjednik Stjepan Mesić bio u oproštajnom posjetu. Dana 3. lipnja u Zagrebu su održane Prve hrvatsko-slovačke energetske konzultacije, a 24. kolovoza slovački ministar gospodarstva Lubomir Jahnatek posjetio je Hrvatsku. Početkom studenoga održan je još jedan krug energetskih konzultacija u Bratislavi.
Hrvatska i Francuska počele su razgovore o strateškom partnerstvu. Nacrt teksta sporazuma uručen je Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u rujnu. Za Hrvatsku je politički važno što je Francuska upravo njoj ponudila potpisivanje svojega novog bilateralnog instrumenta za uređenje i jačanje odnosa s državama srednje i istočne Europe koje su članice EU-a. Naime, Hrvatska je prva država koja još nije u EU-u, a trebala bi potpisati sporazum o strateškom partnerstvu i time institucionalizirati odnose s tom važnom europskom državom. Središnji događaj u 2009. godini bio je
drugi posjet predsjednika Vlade Ive Sanadera Parizu sredinom veljače. Razgovori s premijerom Françoisom Fillonom i predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem potvrdili su visoku razinu bilateralnih odnosa. Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner boravio je u listopadu u Dubrovniku na manifestacijama u povodu 18. obljetnice deblokade Grada te je za svoj doprinos iz tog doba primio visoko odličje predsjednika Republike Hrvatske.
Predavanje predsjednika Stjepana Mesića o temi »Hrvatska na pragu Europske unije« na uglednom Europa institutu i njegov susret s predsjednikom kantonalne vlade u Zürichu obilježili su sveukupno dobre bilateralne odnose sa Švicarskom.
Budući da je drugu polovinu 2009. godine Švedska predsjedala EU-om, i bilateralne aktivnosti bile su vezane uz tu činjenicu. Potičući konstruktivan dijalog Hrvatske i Slovenije, Švedska je pridonijela deblokadi i nastavku hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatska i Švedska suorganizirale su Croatia Summit 2009 u Dubrovniku, 9. i 10. srpnja. Konferenciju je u ime EU-a pozdravio švedski ministar
vanjskih poslova Carl Bildt. Posebni savjetnik ministra vanjskih poslova Kraljevine Švedske Olof Ehrenkrona dvaput je posjetio Hrvatsku.
Nizozemska se i u 2009. godini nalazila na najvišim mjestima u statistikama o investiranju u Hrvatsku, o financijskoj pomoći putem bilateralnih programa i kroz pretpristupne programe. Prilikom posjeta nizozemskog ministra pravosuđa u rujnu potpisano je Pismo namjere između dvaju ministarstva pravosuđa o daljnjem jačanju kapaciteta hrvatskoga Ministarstva pravosuđa. Nizozemsko-hrvatski projekt uspostave trajektne linije Vukovar – Bač (započet 2005.) privodi se kraju te je u listopadu potpisan Memorandum o razumijevanju između nizozemske ministrice za razvojnu suradnju, hrvatskoga grada Vukovara i srpske općine Bač. U sklopu programa bilateralne pretpristupne pomoći (MATRA i G2G.nl) nizozemska je vlada u 2009. Hrvatskoj donirala dva milijuna eura.
Priprema Belgije za predsjedanje EU-om u drugoj polovici 2010. godine bila je u 2009. godini povod za dodatno intenziviranje bilateralnih kontakata i suradnje. U okviru belgijske pretpristupne pomoći Ministarstvo vanjskih poslova Belgije organiziralo je i u 2009. praksu za hrvatske diplomate i državne službenike (eksperte i koordinatore za europske poslove u resornim ministarstvima), pri
čemu je program bio utemeljen na specifičnim hrvatskim zahtjevima.
Također je u okviru pretpristupne pomoći prilagodbi stečevinama EU-a Vlada Flandrije financirala osam hrvatskih projekata u ukupnom iznosu od 650.000 eura. Predstavnici hrvatskih luka su kao stipendisti flamanske Vlade bili uključeni u program obuke o upravljanju lukama u Antwerpenu. U sklopu gospodarske i turističke promocije Hrvatske u Bruxellesu početkom veljače održana je »Hrvatska večer«. Kada je riječ o međunarodnoj znanstvenoj suradnji, ostvarena je suradnja Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Zagrebu s Université Libre de Bruxelles. Belgijski je parlament 2. travnja ratificirao Sporazum između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o obavljanju dohodovne djelatnosti članova obitelji diplomatskoga i konzularnog osoblja koji je stupio na snagu 1. lipnja 2009. godine.
Bilateralni odnosi s Luksemburgom najizraženiju dimenziju imali su u potpori Hrvatskoj na putu u EU. Vlada te države za predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstva financija Republike Hrvatske, u okviru svoje pretpristupne pomoći, organizirala je seminare iz dvaju područja: pravne prilagodbe i institucionalne izgradnje. Osim toga, u organizaciji luksemburške Agencije za transfer financijske tehnologije održano je 11 seminara (od kojih tri u Zagrebu) za hrvatske državne službenike.
Odnosi s Finskom bilježe odličan napredak, što je potvrdio i posjet finske predsjednice Tarje Halonen Hrvatskoj u rujnu. Hrvatsku su posjetili i finska ministrica za migracije i europske poslove u siječnju i parlamentarna Skupina finsko-hrvatskoga prijateljstva krajem rujna. U Finskoj je boravilo izaslanstvo Instituta »Ruđer Bošković«, a u studenome su održane političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na razini ravnatelja uprava. Odlična suradnja odvijala se i u okviru trinaest twinning projekata, a finska ministarstva i javne ustanove iskazale su spremnost na daljnju suradnju u tom smjeru (spomenuti projekti odnose se na sigurnost plovidbe i kvalitetu zraka). Bilateralni gospodarski odnosi prošireni su sustavnom potporom Finske Hrvatskoj u području afirmacije hrvatskoga šumarstva na međunarodnome planu. Zalaganje hrvatske diplomatske misije u Finskoj pomoglo je da Hrvatska dobije Regionalni ured Europskoga šumarskog instituta. Uspostavljeni su i kontakti znanstvenih zajednica koji su rezultirali konkretnim projektima suradnje znanstveno-istraživačkih i obrazovnih krugova. Pojačano je predstavljanje hrvatskih turističkih potencijala i prvi put su izravnom
zračnom linijom povezani Helsinki, Split i Dubrovnik.
Službeni posjeti Hrvatskoj estonskog predsjednika Toomasa Hendrika Ilvesa u ožujku i estonskog ministra obrane Jaaka Aaviksooa u travnju učvrstili su dobre bilateralne odnose s Estonijom. Predstavnici dvaju ministarstava vanjskih poslova održali su političke konzultacije, također u Zagrebu.
Latvija je, osim političke potpore što skorijem ulasku Hrvatske u EU, nastavila pružati i stručnu potporu Hrvatskoj u procesu pristupnih pregovora. U Latviji su tako u ožujku održane konzultacije o poglavlju 33. »Financijske i proračunske odredbe«. Prijateljski odnosi dviju zemalja dodatno su potvrđeni službenim posjetom ministra Gordana Jandrokovića Rigi u ožujku.
Obrambena suradnja Hrvatske i Litve obilježila je i 2009. godinu, a valja izdvojiti zajednički posjet litavskoga i hrvatskog izaslanstva Afganistanu, gdje u litavskom Provincijskom timu za obnovu (PRT) sudjeluju i hrvatski vojnici. Da bi se intenzivirala parlamentarna suradnja, u litavskom parlamentu osnovana je Grupa za međuparlamentarne odnose sa zapadnim Balkanom (ne postoje skupine za pojedinačne zemlje, osim nekoliko iznimka koje su od strateškog interesa).
Posjet norveške ministrice obrane Anne-Grete Strohm-Erichsen Hrvatskoj sredinom godine bio je nova potvrda vrlo dobre bilateralne obrambene suradnje s Norveškom. Norveška vlada i dalje je angažirana u razminiranju Hrvatske. Obostrani interes za razvitak gospodarskih odnosa potvrđen je organiziranjem seminara i prezentacija o mogućnostima gospodarske suradnje i ulaganja na tržišta obiju zemalja.
Odnose s Danskom na bilateralnoj razini obilježio je uzvratni službeni posjet predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića Kopenhagenu u travnju. Suradnja na području obrane bila je intenzivna, s posebnim naglaskom na suradnji ratnih mornarica i zrakoplovstava.
Uzajamni kontakti na razini nacionalnih parlamenata obilježili su odnose s Islandom. Hrvatsku je krajem godine službeno posjetila predsjednica islandskog parlamenta Asta R. Johannesdottir. Bio je to prvi posjet jednoga visokog islandskog dužnosnika Hrvatskoj. Izaslanstvo Odbora za europske integracije Hrvatskoga sabora posjetilo je Reykjavik. Island je snažno podržao punopravno članstvo Hrvatske u NATO-u, a u vezi s islandskim podnošenjem zahtjeva za prijam u EU Hrvatska je ponovila spremnost za pomoć Islandu u njegovu pristupnom procesu.
Državni posjet kneza Alberta II. Republici Hrvatskoj u travnju bio je
najvažniji događaj u bilateralnim odnosima s Monakom. Knez Albert II. posjetio je Centar za psihosocijalnu reintegraciju i rehabilitaciju djece žrtava mina u Rovinju za čiju je izgradnju Kneževina Monako donirala 300.000 eura za razdoblje 2010. – 2012. Monako je također važan donator za razminiranje parkova prirode u Hrvatskoj.
Politički odnosi s Italijom intenzivirani su u 2009. godini, što potvrđuju i mnogobrojni susreti na najvišoj razini. Tijekom službenoga posjeta ministra vanjskih poslova Franca Frattinija u siječnju potpisan je Memorandum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike koji je temelj za redoviti politički dijalog i širu međuresornu suradnju. Prvi sastanak Koordinacijskog odbora ministara (na čelu s ministrima vanjskih poslova dviju država) održan je 1. srpnja u Rimu. Na sastanku je potpisana Zajednička izjava o suradnji. Uspostavljena je široka međuresorna suradnja na područjima od zajedničkog interesa, a posebice između ministarstava za vanjske poslove, gospodarstvo, industriju, energetiku, zaštitu okoliša, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišnu i znanstveno-tehničku suradnju te suradnja između luka sjevernoga
Jadrana. Predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je u radnom posjetu Italiji u ožujku, a predsjednik Republike Stjepan Mesić u studenome. Jačanju parlamentarne suradnje pridonio je posjet predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića Italiji u listopadu, a nastavljen je i proces osnivanja međuparlamentarne Skupine prijateljstva Hrvatske i Italije. Kao konkretni rezultat prve sjednice Koordinacijskog odbora ministara u listopadu je u Zagrebu održan prvi Hrvatsko-talijanski gospodarski forum. Italija je prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner (ukupna robna razmjena iznosila je 3,77 milijardi eura, što je 30 % manje nego u 2008.). Italija je za Hrvatsku najveće izvozno tržište (20 % ukupnog izvoza), a ujedno je i jedno od najvažnijih emitivnih turističkih tržišta te osma zemlja po visini stranih ulaganja.
Ministar Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik Stjepan Mesić sastali su se s Velikim meštrom Suverenog Viteškog Malteškog Reda fra Matthewom Festingom i drugim visokim dužnosnicima Reda, uključujući Velikog kancelara i ministra vanjskih poslova.
U 2009. godini ostvaren je niz posjeta hrvatskih dužnosnika Svetoj Stolici – ministar Gordan Jandroković posjetio je Vatikan u lipnju, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić u listopadu, a predsjednik Stjepan Mesić u studenome. Visoki hrvatski dužnosnici obnovili su poziv Svetom Ocu Benediktu XVI. da posjeti Republiku Hrvatsku.
Novi zamah bilateralnim odnosima s Portugalom dao je službeni posjet ministra Gordana Jandrokovića toj državi u ožujku. Tom prigodom potpisan je i Memorandum o suradnji dvaju ministarstava
vanjskih poslova. Održane su i prve političke konzultacije o bilateralnim te regionalnim i međunarodnim pitanjima na razini državnih tajnika u Zagrebu. Gospodarska suradnja bila je usmjerena na područja prometa i organizacije rada luka, hrvatsku turističku promidžbu, a deset godina nakon potpisivanja na snagu je u kolovozu stupio bilateralni Ugovor o industrijskoj, tehničkoj i znanstvenoj suradnji.
Suradnja sa Španjolskom bila je intenzivna i zbog priprema za njezino predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2010. godine. Ministar Gordan Jandroković redovito se sastajao sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Miguelom Moratinosom na marginama međunarodnih konferencija i skupova, a tijekom godine Španjolska je organizirala vrlo uspješne tehničke konzultacije u Madridu o pojedinim pregovaračkim poglavljima. Drugi potpredsjednik Senata španjolskoga Parlamenta boravio je u službenom posjetu Hrvatskomu saboru u srpnju. Intenzivirana je suradnja na području pravosuđa, pa je u listopadu izaslanstvo Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske posjetilo Španjolsku. U sklopu Skupine prijatelja Saveza civilizacija Hrvatska i Španjolska su u prosincu zajednički organizirale širu
regionalnu konferenciju u Sarajevu o temi »Mladost, obrazovanje i mediji«. Najvažniji ostvareni gospodarski projekti bili su uspostava izravnih zrakoplovnih sezonskih linija i promidžba hrvatskih proizvoda u prodavaonicama trgovačkoga lanca El Corte Ingles.
Velika Britanija sklopu potpore približavanju Hrvatske Europskoj uniji potaknula je organiziranje konferencije Wilton Park u Zagrebu, 17. – 20. studenoga, pod nazivom »Dovršenje hrvatskih pregovora o pristupanju i perspektive zapadnog Balkana za članstvo u EU-u«. Ostvaren je i niz bilateralnih susreta na ministarskoj razini. Ministar Gordan Jandroković susreo se s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom u svibnju prigodom rasprave Vijeća sigurnosti UN-a te na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović sastao se u listopadu u Londonu s britanskim ministrom za europska pitanja Chrisom Bryantom te s britanskim ministrom pravosuđa Jackom Strawom. Ministri financija i turizma Republike Hrvatske boravili su u Velikoj Britaniji u sklopu međunarodnih skupova, a guverner Hrvatske narodne banke u Londonu je u ožujku primio nagradu časopisa »Bankar« koji ga je proglasio najboljim guvernerom na svijetu. Parlamentarnu suradnju obilježio je posjet predsjednika i članova Odbora za europske poslove Donjega doma Parlamenta Velike Britanije Zagrebu u lipnju. Britanska kraljevska princeza Ana
boravila je u Hrvatskoj u veljači kao gošća predsjednika Mesića. Hrvatsko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji, u suradnji s Odjelom za slavistiku Britanske knjižnice, u svibnju je u Londonu organiziralo simpozij pod nazivom »Renesansa Marka Marulića (Split, 1450–1524)«.
U sklopu bilateralnih odnosa s Irskom posebno se isticala parlamentarna sastavnica u kojoj bilježimo i najveći broj susreta. Hrvatsku su posjetili predsjednik Zastupničkoga doma irskog Parlamenta John O'Donoghue u srpnju i izaslanstvo Zajedničkog odbora za europska pitanja irskog Parlamenta, predvođeno predsjednikom Odbora Bernard Durkanom u ožujku. Irski državni ministar za europske poslove pri uredu irskog premijera i Ministarstvu vanjskih poslova Irske Dick Roche sudjelovao je u srpnju na Croatia Summitu u Dubrovniku, gdje se sastao i s ministrom Gordanom Jandrokovićem. Hrvatski glavni pregovarač Vladimir Drobnjak posjetio je Irsku u veljači, a Irska je u sklopu pomoći Hrvatskoj na putu u EU nastavila s edukacijom hrvatskih državnih službenika.
Dobri bilateralni odnosi s Grčkom potvrđeni su radnim posjetom predsjednika Stjepana Mesića Ateni te političkim konzultacijama na razini državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova. Robna razmjena između dviju država zabilježila je smanjenje od 54,6 % u odnosu na prethodnu godinu, a iznosila je 102,7 milijuna eura.
Intenzivan politički dijalog i suradnja na političkom, gospodarskom i kulturnom polju nastavljeni su i s Bugarskom. Robna razmjena smanjena je 50 %, najvećim dijelom kao rezultat gospodarske krize, i iznosila je 121,2 milijuna američkih dolara (s hrvatskim uvozom u iznosu od 78,9 milijuna i izvozom od 42,3 milijuna dolara). Hrvatsko izaslanstvo pod vodstvom predsjednika Stjepana Mesića sudjelovalo je u travnju u Sofiji na energetskom sastanku na vrhu regije. Tom je prigodom potpisan Memorandum o suradnji između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva, energetike i turizma Republike Bugarske, čime su stvoreni preduvjeti za ponovno osnivanje i rad Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između dviju zemalja.
Unatoč tome što su uzajamni odnosi između Hrvatske i Rumunjske dobri, gospodarska suradnja još nije na željenoj razini i ne odražava sliku stvarnih mogućnosti. Robna razmjena u 2009. iznosila je 251,7 milijuna američkih dolara i pala je 0,2 %.
Malta je nastavila davati punu potporu završetku hrvatskih pristupnih pregovora i uspješnoj provedbi reformskih procesa, a
suradnja dviju država unutar međunarodnih organizacija i dalje se pozitivno razvija. Obujam robne razmjene u stalnom je porastu, ali postoji mogućnost za njezino povećanje. U 2009. godini ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu 180,5 milijuna eura.
Iako u 2009. godini nije bilo važnijih bilateralnih sastanaka, odnosi Hrvatske i Cipra bilježe daljnji pozitivni razvoj.