Institucionalni odnosi RH i EU |
Redovito i aktivno sudjelovanje Hrvatske u europskim politikama
Visok stupanj usklađenosti hrvatske vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a bio je jasno vidljiv i u 2009. godini tijekom koje se Hrvatska redovito pridruživala izjavama, stajalištima i deklaracijama EU-a u Bruxellesu i u drugim sjedištima međunarodnih organizacija. Hrvatska je sudjelovala na neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova država članica EU-a i država kandidatkinja za članstvo, sastancima glavnih direktora za europske poslove, organiziranima u okviru češkoga, odnosno švedskog predsjedanja, sastanku EU-trojke s političkim direktorima država zapadnoga Balkana (na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a), a održavane su i konzultacije s EU-trojkom o temama s dnevnog reda UN-a i o zaštiti ljudskih prava.
Poglavlje »31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika« ostalo je blokirano i u 2009. godini, unatoč visokoj razini pripremljenosti
hrvatske strane za pregovore u tom poglavlju. No, Hrvatska je nastavila unapređivati zakonski i institucionalni okvir potreban za učinkovito sudjelovanje u mehanizmima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pa je tako u rujnu donesena Nacionalna strategija za kontrolu maloga i lakog oružja s pripadajućim akcijskim planom, a počele su i pripreme za nužna institucionalna usklađivanja s potrebama koje proizlaze iz punopravnog članstva u EU-u. Pozorno su se pratile i promjene koje je na području tih politika izazvalo stupanje na snagu Lisabonskog ugovora krajem godine, kao i prvi koraci ka izgradnji nove, zajedničke službe vanjskih poslova (European External Action Service).
Premda Hrvatska još nije punopravna članica EU-a, njezino sudjelovanje u mehanizmima Zajedničke sigurnosne i obrambene politike daleko nadmašuje njezin trenutačni status. Osim u najzahtjevnijem segmentu – sudjelovanju u misijama – Hrvatska redovito sudjeluje i na neformalnim sastancima ministara obrane država članica EU-a, sastancima EU-trojke s ministrima obrane država kandidata za članstvo u EU-u i članica NATO-a koje nisu u Uniji. Također sudjeluje na sastancima proširenoga Vojnog odbora EU-a, kao i na sastancima Političko-sigurnosnog odbora na kojima se raspravlja o misijama u koje je i Hrvatska uključena.
Misije u kojima je Hrvatska sudjelovala u 2009. godini bile su: EUPOL
– policijska misija u Afganistanu (dva policijska službenika), EULEX na Kosovu (četiri policijska i jedan pravosudni djelatnik) i EUNAVFOR Atalanta koji suzbija piratstvo u vodama ispred somalijske obale. U okviru te misije jedan je hrvatski časnik boravio na francuskom, drugi na belgijskom brodu, dok je treći bio smješten u operativno zapovjedništvo misije u Northwoodu u Velikoj Britaniji.
Uz sudjelovanje u misijama, Hrvatska se priprema i za angažman u tzv. borbenim skupinama EU-a (EU Battlegroups). Hrvatski predstavnici bit će uključeni u borbenu skupinu koju čine predstavnici još triju država članica EU-a: Njemačka, Austrija i Češka. Skupina će biti spremna za djelovanje u 2012. godini.
Važna podrška Europskoga parlamenta
U 2009. godini održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog odbora koji čine zastupnici Hrvatskoga sabora i članovi Europskoga parlamenta, prvi krajem veljače u Zagrebu, a drugi krajem studenoga u Strasbourgu. Parlamentarci su pozdravili napredak Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima i prestanak blokade u pregovorima te izrazili nadu u zaključenje pregovora krajem 2010. godine. Pohvalili su napredak Hrvatske u provedbi reformi na području pravosuđa, državne uprave te jačanja administrativnih
kapaciteta za upravljanje europskim fondovima. Hrvatska je dodatno ohrabrena da nastavi s provedbom reformi i ispunjavanjem političkih kriterija za članstvo.
Europski parlament prihvatio je 12. ožujka 2009. godine Rezoluciju o Izvješću o napretku Republike Hrvatske za 2008. godinu u kojoj se pozdravlja napredak koji je Hrvatska ostvarila na gotovo svim područjima, kao i ojačana sposobnost Hrvatske da preuzme obveze koje proizlaze iz članstva. Rezolucijom je podržana i inicijativa Europske komisije za formiranje radne skupine zadužene za izradu hrvatskoga Ugovora o pristupanju.
Suradnja s Odborom regija i Gospodarsko-socijalnim odborom
Radna skupina za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija održala je u rujnu 2009. godine sastanak u Bruxellesu. Glavne teme sastanka bile su primjena principa supsidijarnosti u Republici Hrvatskoj te uloga turizma u lokalnom i regionalnom razvoju. Sastanku je predsjedao Isidoro Gottardo, predsjednik Radne skupine za Hrvatsku i predsjednik skupine Europske pučke stranke unutar Odbora regija. U hrvatskom izaslanstvu bili su Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova RH, Božo Galić, župan Vukovarsko-
-srijemske županije i predsjednik Udruge županija, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
Inicijativu Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova za uspostavu višeg oblika institucionalne suradnje hrvatskih predstavnika lokalne i regionalne razine s Odborom regija podržao je i Luc Van den Brande, predsjednik Odbora regija EU-a. Vlada RH složila se s navedenim prijedlogom u prosincu. Zatim je Biro Odbora regija donio odluku o podizanju Radne skupine u Zajednički savjetodavni odbor u kojem će sudjelovati isti broj hrvatskih i europskih predstavnika. Takav sastav dodatno će osnažiti partnerski odnos i dijalog između predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u RH i EU-u.
Na sastanku Zajedničkoga savjetodavnog odbora RH-EU, u okviru suradnje s Europskim gospodarsko-socijalnim odborom, u svibnju u Pragu glavne teme bile su »fleksigurnost« i komunikacijska strategija u procesu proširenja. Na drugom sastanku toga tijela u listopadu u Zagrebu govorilo se o prometnoj politici i održivom razvoju.
Korištenje pretpristupnih programa pomoći
Republika Hrvatska korisnica je pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD te jedinstvenog instrumenta pretpristupne pomoći IPA, koji zamjenjuje dosadašnje programe u financijskoj
perspektivi 2007. – 2013., a sastoji se od pet komponenti: Komponenta I. – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Komponenta II. – Prekogranična suradnja, Komponenta III. – Regionalni razvoj, Komponenta IV. – Razvoj ljudskih potencijala i Komponenta V. – Ruralni razvoj.
Ukupno su do 31. prosinca 2009. godine zatražena sredstva za programe Europske komisije u iznosu 347,12 milijuna eura, a doznačeno je 296,61 milijun eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastaje zbog interne procedure Europske komisije za odobravanja zahtjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda. Ugovaranje je završeno za prvu generaciju pretpristupnih programa CARDS, PHARE i SAPARD, a u završnoj je fazi ugovaranje za program ISPA. Dodijeljena sredstva uspješno su korištena, što potvrđuju postotci ugovaranja pojedinih programa koji premašuju 90 %.
Za provedbu programa IPA uspostavljen je vrlo zahtjevan sustav upravljanja i kontrole, što je i priprema za buduće korištenje kohezijskih i strukturnih fondova. Hrvatske institucije dobile su dozvolu za rad sa sredstvima EU-a u programu IPA u kratkom roku, a potpisivanje Financijskog sporazuma o dodjeli sredstava iz programa IPA 2009 između Republike Hrvatske i Europske komisije očekuje se tijekom 2010. godine. Prema trenutačno odobrenim projektnim
sažecima IPA 2009 pokriva 18 projekata i sveukupno 39 komponenti putem kojih se planira financirati nabava opreme, pružanje usluga, twinning, izvođenje radova te dodjela bespovratnih sredstava.
Uključeni u nekoliko novih programa Zajednice
Institucije Republike Hrvatske uključene su u korištenje programa Zajednice. Članarine se financiraju iz programa IPA (ranije iz programa PHARE) i dijelom iz nacionalnih sredstava. Koristi za Republiku Hrvatsku su višestruke jer se kroz programe Zajednice omogućuje izravno povezivanje institucija RH s institucijama zemalja članica na konkretnim projektima, otvara se pristup dodatnim fondovima, osiguranim za provedbu svakog programa, te omogućuje dobivanje bespovratnih sredstava, kao i poticajnih sredstava u pojedinim programima.
Članarine se sufinanciraju iz I. komponente programa IPA, s time da ukupna svota sufinanciranja za programe Zajednice ne može prijeći 10 % godišnje alokacije (pri čemu programi istraživanja i razvoja ne ulaze u tih 10 %) te ne može biti veća od 90 % vrijednosti doprinosa za određeni program. U programu IPA 2007 za plaćanje članarina u 2008. i 2009. osigurano je ukupno 4,60 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca 2009. isplaćeno 4,27 milijuna eura, dok je u programu
IPA 2008 za plaćanje članarina Programa Zajednice u 2009. osigurano ukupno 5,42 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca 2009. isplaćeno ukupno 5,03 milijuna eura.
Potpisani su Memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u sljedećim programima Zajednice, za koje se članarina plaća iz IPA-ine I. komponente 2007 i 2008:
- Sedmi okvirni program Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti
- Carine 2013
- Fiscalis 2013
- Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS)
- Kultura 2007. – 2013.
- Europa za građane
- Posebni program za poduzetništvo i inovacije (EIP)
- Inteligentna energija u Europi (IEE)
- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)
- Program aktivnosti Zajednice u području zdravlja
- Marco Polo II
- Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu
- Media 2007
- IDABC.
Pripreme za korištenje fondova EU-a
Europska komisija predložila je financijsku omotnicu za Republiku Hrvatsku u iznosu od 1,5 milijardi eura u 2012. i dvije milijarde eura u 2013. godini. Određen je institucionalni okvir za provedbu Kohezijskog i strukturnih fondova kojim su obuhvaćene institucije koje su dobile dozvolu za rad u programu IPA.
Hrvatska Vlada radi na ispunjavanju uvjeta za povlačenje dodijeljenih joj sredstava tako da priprema potrebne strateške dokumente i projekte. Sukladno uredbama Europske unije izrađuje se Nacionalni strateški referentni okvir koji služi kao okvirni strateški dokument za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Pripremu vodi Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, a pojedina ministarstva zadužena su za izradu provedbenih dokumenata te strategije – sektorskih operativnih programa. Kroz te dokumente hrvatska će Vlada utvrditi opseg ulaganja u područjima prometa, zaštite okoliša, gospodarske konkurentnosti, regionalnog razvoja, obrazovanja i zapošljavanja te jačanja kapaciteta javne uprave i pravosuđa.
Također, pojedina tijela državne uprave (Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Ministarstvo financija i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje) kontinuirano organiziraju i provode obuku državnih službenika koji rade na programima Europske unije s namjerom daljnjeg razvijanja i provedbe obrazovnih modula kako bi se osiguralo da osobe u sustavu EU-ovih fondova imaju potrebna znanja i vještine.
Unija za Mediteran
Kao zemlja partner Republika Hrvatska je u 2009. godini aktivno sudjelovala u uspostavljanju novih institucionalnih struktura Unije za Mediteran. Unatoč blokadi procesa na političkoj razini od siječnja do srpnja, koju je uzrokovala skupina arapskih zemalja članica zbog sukoba u pojasu Gaze, suradnja je nastavljena na tehničkoj razini. Ustrojena je Radna skupina za izradu Statuta Tajništva koja je tijekom godine radila na definiranju mandata budućeg Tajništva sa sjedištem u Barceloni. Tajništvo Unije imat će ubuduće ključnu ulogu u promicanju projekata i mobiliziranju financijskih sredstava i partnera za provedbu projekata koji će se u tom okviru odvijati. Nakon deblokade političke razine procesa u drugoj polovici godine zemlje članice radile su na pripremi osnivanja Euromediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti – ARLEM (Assemblée Régionale et Locale
Euro-Méditerranéenne), što je na tragu inicijative Odbora regija EU-a koja je dobila podršku ministara vanjskih poslova Unije za Mediteran na sastanku u Marseilleu.
U 2009. godini predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su na četirima ministarskim konferencijama (o održivom razvoju u Parizu, o financijama u Luxembourgu, o ulozi žena u društvu u Maroku te o trgovini u Bruxellesu). U ožujku je iskazana namjera Hrvatskoga sabora za pristupanje Euromediteranskoj parlamentarnoj skupštini – EMPA (Euro-Mediterranean Parliamentary Assembly).
Civilno društvo u Hrvatskoj pokazalo je iznimno zanimanje za suradnju na Mediteranu kroz aktivnosti Euromediteranske zaklade za dijalog kultura Anna Lindh. Hrvatska mreža Anna Lindh, koordinator koje je nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, od osnutka u siječnju 2009. uključila je pedesetak organizacija civilnog društva i ocijenjena je kao najbrže rastuća nacionalna mreža. Na tragu zalaganja Ministarstva za puno integriranje nevladinih organizacija u aktivnosti Unije za Mediteran, osnovan je i Euromediteranski forum koji okuplja nezavisne multidisciplinarne znanstvenike i intelektualce posvećene praćenju, promišljanju i predlaganju različite suradnje na Mediteranu. Vrijedi spomenuti i suradnju hrvatske znanstvene zajednice na projektu Francuskog instituta za gospodarska predviđanja na Mediteranu u pripremi strategije »Mediteran 2030«.