EU – pristupni pregovori

Ubrzan integracijski proces

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavili su se i u 2009. godini. Krajem godine dodatni optimizam i poticaj pregovaračkom procesu dala je činjenica da je na razini EU-a osnovana Radna skupina za pripremu teksta nacrta Ugovora o pristupanju i da je prihvaćen Financijski paket za pristupanje Republike Hrvatske EU-u u iznosu od 3,5 milijardi eura za prve dvije godine članstva pod pretpostavkom da će Republika Hrvatska ući u EU 1. siječnja 2012. godine.

Rezultati ostvareni na putu prema članstvu u Europskoj uniji dobivaju pravo značenje tek kad se sagledaju u kontekstu bitno promijenjenih političkih okolnosti u kojima se vode pristupni pre­govori. Posebnu složenost pregovorima daju dodatne sadržajne, tehničko-metodološke i vremenske dimenzije cjelokupnog procesa, što se ponajprije odražava u primjeni mehanizma mjerila, koje su rezultat iskustva Europske unije stečenog u pregovorima s državama petog vala proširenja. Dovršetak pristupnih pregovora te finalizacija Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji do kraja 2010. godine, kao i što skorije punopravno članstvo u Europskoj uniji, ostaje jedan od najvažnijih strateških ciljeva Republike Hrvatske.

U 2009. godini stvorene su pretpostavke za otvaranje i zatvaranje niza poglavlja osobito važnih za gospodarstvo i njegovu konkurentnost, poput financijskih usluga, energetike, poljoprivrede, poreza i carinske unije te za poglavlja koja čine stupove unutarnjeg tržišta, a odnose se ponajprije na četiri temeljne slobode kretanja – usluga, radnika, roba i kapitala. Nadalje, Republika Hrvatska posebnu je važnost pridavala stvaranju odgovarajuće administrativne strukture za učinkovito upravljanje pristupnim fondovima kako bi u potpunosti iskoristila potencijal budućih investicija EU-a.

Otvoreno ukupno 28 poglavlja, a 17 privremeno zatvoreno

Nakon jednogodišnje slovenske blokade na sastanku međuvladine konferencije u listopadu učinjen je veliki proboj – otvoreno je i privremeno zatvoreno 11 pregovaračkih poglavlja. Ipak, tijekom cijele godine radilo se na ostalim poslovima u okviru pregovaračkog procesa, odnosno ispunjavala su se mjerila po pojedinim poglavljima, tako da je na kraju godine bilo otvoreno 28 poglavlja, a 17 i privremeno zatvoreno. Dostavljena su i pregovaračka stajališta za 31 poglavlje.

U 2009. godini održane su tri međuvladine konferencije, dvije na

razini voditelja izaslanstava (ministara vanjskih poslova) i jedna na razini zamjenika voditelja izaslanstava (glavnih pregovarača). U tom je kontekstu potrebno napomenuti da je u istom razdoblju odgođeno održavanje četiriju međuvladinih konferencija, triju tijekom češkog i jedne za vrijeme švedskog predsjedništva. Tijekom češkog predsjedništva EU-om, zbog slovenske blokade pregovora, nije formalno otvoreno ni privremeno zatvoreno nijedno poglavlje.

Na međuvladinoj konferenciji 2. listopada u Bruxellesu otvoreni su pregovori u šest poglavlja: »4. Sloboda kretanja kapitala« (za zatvaranje su utvrđena tri mjerila), »11. Poljoprivreda i ruralni razvitak« (tri mjerila), »12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika« (tri mjerila), »16. Oporezivanje« (tri mjerila), »22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata« (sedam mjerila) i »24. Pravda, sloboda i sigurnost« (šest mjerila). Na istoj sjednici privremeno su zatvoreni pregovori u pet poglavlja: »2. Sloboda kretanja radnika«, »6. Pravo trgovačkih društava«, »18. Statistika«, »21. Transeuropske mreže« i »29. Carinska unija«.

Na sjednici međuvladine konferencije 27. studenoga, također u Bruxellesu, privremeno su zatvoreni pregovori u poglavljima »9. Financijske usluge«, »15. Energetika« i »28. Zaštita potrošača i zdravlja«.

Ukupno deveta sjednica međuvladine konferencije održana je 21. prosinca u Bruxellesu. Tada su zatvoreni pregovori u poglavljima »3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga« i »19. Socijalna politika i zapošljavanje«.

Hrvatska nastavila ispunjavati mjerila

Od početka pregovaračkog procesa zaprimljena su ukupno 23 mjerila za otvaranje jedanaest poglavlja pregovora. Republika Hrvatska dostavila je tijelima EU-a sve relevantne dokumente o ispunjavanju zaprimljenih mjerila za otvaranje pregovora. Do kraja 2009. godine potvrđena je ispunjenost 16 mjerila za otvaranje devet poglavlja. Za ta je poglavlja Republika Hrvatska dobila poziv da dostavi pregovaračka stajališta. Preostao je još završetak procesuiranja mjerila za otvaranje u poglavljima »23. Pravosuđe i temeljna prava« i »8. Tržišno natjecanje«. U tom je kontekstu u Vijeću EU-a vođena rasprava o ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja »23. Pravosuđe i temeljna prava«. Iako je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu o

ispunjavanju mjerila za njegovo otvaranje i predložila početak pregovora, zbog nepostizanja jednoglasnosti država članica o kvaliteti suradnje Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, to poglavlje nije otvoreno. U pogledu poglavlja »8. Tržišno natjecanje« uspješno su dovršene konzultacije s Europskom komisijom oko preostalog mjerila za otvaranje poglavlja koje se tiče brodogradnje. Na kraju 2009. godine još su se vodile dodatne konzultacije s Europskom komisijom zbog drugoga kruga privatizacije hrvatskih brodogradilišta.

Republika Hrvatska zaprimila je ukupno 82 mjerila za zatvaranje 26 poglavlja. U 2009. godini zaprimljena su mjerila za zatvaranje šest poglavlja: »4. Sloboda kretanja kapitala«, »11. Poljoprivreda i ruralni razvitak«, »12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor«, “»16. Oporezivanje«, »22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata« i »24. Pravda, sloboda i sigurnost«. Tijelima EU-a dostavljeni su relevantni dokumenti o ispunjavanju ukupno 45 mjerila za zatvaranje 16 poglavlja, odnosno u 2009. godini 29 mjerila za zatvaranje osam poglavlja: »2. Sloboda kretanja radnika«, »3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga«, »9. Financijske usluge«, »15. Energetika«, »18. Statistika«, »19. Socijalna politika i zapošljavanje«, »28. Zaštita potrošača i zdravlja« i »32. Financijski nadzor«.

Sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji

U koordinaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i u suradnji sa svim tijelima državne uprave izrađen je sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji (NPPEU 2009) koji je prihvaćen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. prosinca 2008. godine. U njemu su detaljno određene sve obveze tijela državne uprave i drugih institucija uključenih u proces priprema za pristupanje Europskoj uniji.

Osnovna struktura NPPEU-a 2009 temelji se na kriterijima za članstvo u EU-u: ispunjavanje političkih kriterija, gospodarske prilagodbe te sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU-u. Uz velik broj zakonodavnih akata NPPEU sadržava pregled provedbenih mjera za učinkovito ispunjavanje preuzetih obveza i postizanje spremnosti za članstvo. Sastavni dio NPPEU-a je i Pregled zakonodavnih aktivnosti za 2009. godinu koji je, u skladu s utvrđenom praksom, prihvaćen u Hrvatskome saboru 13. veljače 2009. godine. Sukladno tome, u 2009. godini prihvaćena su 82 zakona, 241 podzakonski akt i 125 provedbenih mjera.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nacionalni je koordinator za provedbu programa tehničke pomoći Europske komisije

– TAIEX, namijenjenog procesu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva. Taj je program i u 2009. godini vrlo uspješno ispunjavao svoju namjenu pružanja tehničke pomoći Republici Hrvatskoj, u skladu s prioritetima definiranim na temelju obveza koje proizlaze iz procesa pregovora Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU-u. Osim tijela državne uprave, interes za taj oblik suradnje iskazali su i drugi korisnici iz Hrvatske (regulatorne agencije, nevladine udruge, HGK i drugi). Predstavnici Ministarstva sudjelovali su na redovitim sastancima TAIEX-ovih koordinatora država članica i država korisnica TAIEX-ove tehničke pomoći radi rezimiranja rezultata postojeće suradnje i definiranja najkorisnijih modaliteta suradnje u budućnosti.

Ispunjavanje političkih kriterija – nastavak reformi

Republika Hrvatska je u 2009. godini u okviru predviđenih mehanizama nastavila provoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Na sastancima tijela osnovanih Sporazumom (vijeća, odbora te njihovih pododbora) razmijenjena su stajališta o postignućima Republike Hrvatske u ispunjavanju svih obveza

preuzetih u okviru pristupnih pregovora i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom kontekstu europski partneri upoznati su sa svim aktivnostima koje Republika Hrvatska poduzima u cilju ispunjavanja političkih, gospodarskih i kriterija vezanih uz usklađivanje s pravnom stečevinom.

Hrvatska je doista uložila znatne napore u provedbu zadanih političkih kriterija, odnosno u važne društvene reforme. Rezultati se vide i kroz 89-postotnu realizaciju Akcijskog plana za reformu pravosuđa: uveden je objektivan i transparentan sustav zapošljavanja, školovanja, imenovanja i unapređivanja sudaca; sudski zaostaci smanjeni su 51 posto; pripremljene su i provedene izmjene svih najvažnijih procesnih zakona čime se smanjuje trajanja sudskih postupaka. I smanjenje broja sudova te državnih odvjetništava također je pridonijelo većoj učinkovitosti pravosuđa.

Uspostavljen je i snažan zakonodavni te organizacijski mehanizam za suzbijanje korupcije. Provedba antikorupcijskih mjera nadzire se s najviše političke razine. Procesuiran je niz slučajeva korupcije visoke razine, a provedene mjere pridonijele su povećanju broja presuda u 2009. godini za 138 posto. Posebna pozornost posvećena je suzbijanju korupcije u javnim tvrtkama. Uspostavljena je i dobra suradnja u regiji na suzbijanju organiziranog kriminala i Hrvatska će ustrajati na njezinu daljnjem jačanju.

Republika Hrvatska je i u 2009. ostala privržena punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Osnovana je posebna Radna skupina koja je poduzela niz dodatnih akcija, o čijim je aktivnostima Hrvatska redovito izvješćivala Sud u Haagu. Mjerodavna državna tijela nastavila su provoditi istragu, podizati optužnice i voditi postupke protiv počinitelja ratnih zločina, u skladu s europskim standardima.

U reformi državne uprave poseban naglasak stavljen je na razvoj potrebnih kapaciteta za njezino provođenje. Sustavni napori uloženi su u razvoj ljudskih potencijala i stručnu izobrazbu državnih službenika na svim razinama.

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda također je bila u središtu pozornosti. U potpunosti se primjenjuju Zakon o antidiskriminaciji i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Posebna je pozornost posvećena zaštiti prava djece i žena. Pozornost se također pridaje zapošljavanju i zastupljenosti manjina na nacionalnoj te lokalnoj i regionalnoj razini. Republika Hrvatska nastavila je ohrabrivati dobrovoljni povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Mjere i aktivnosti iz Akcijskog plana za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava redovito su se provodile.

Završni poslovi: tehnička prilagodba pravne stečevine

U listopadu je počela tehnička prilagodba pravne stečevine Europske unije. Riječ je o tehničkom postupku unošenja hrvatskih naziva i mjerodavnih institucija za pojedina područja, tehničkih i usko stručnih termina i definicija na hrvatskome i ponekad na engleskome jeziku u propise Europske unije. Rad na tehničkoj prilagodbi pravne

Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj sjednici u 2009. godini donijela je odluke o ustupanju hrvatskoga prijevoda pravne stečevine Europske unije zainteresiranim državama jugoistočne Europe.

stečevine EU-a metodološki slijedi način primijenjen kod pristupanja Bugarske i Rumunjske. Stoga izvršene tehničke prilagodbe neće biti sastavni dio Ugovora o pristupanju, kao što je to bio slučaj kod deset država koje su pristupile 2004. godine, već će se prihvaćati kroz uobičajenu zakonodavnu proceduru te objaviti u Službenom listu Europske unije neposredno prije pristupanja Republike Hrvatske EU-u.

Prevođenje hrvatskih propisa i pravne stečevine EU-a: naglasak na stručnoj i pravnoj redakturi

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika, a hrvatska inačica europske pravne stečevine, sukladno načelu višejezičnosti, postat će vjerodostojnim i službenim tekstom pravnih propisa. Stoga prevođenje na hrvatski jezik ugovora, uredbi, direktiva, odluka i preporuka koji predstavljaju pravne propise Europske unije traži ne samo jezičnu nego i stručnu te pravnu

redakturu prevedenog teksta. Ipak valja naglasiti da se u Hrvatskoj pripremaju samo radne verzije, a službe Europske unije stvaraju službene dokumente koji će se objaviti u Službenom listu Europske unije na dan stupanja države u članstvo Europske unije.

Ukupan broj stranica Službenog lista koje treba prevesti i na njima izvršiti sve ili neke od redaktura veći je od 100.000. Ukupno je u 2009. na hrvatski prevedeno oko 15.000 stranica. Kako je već prevedena većina pravne stečevine s prioritetne liste Europske unije, posebna pozornost tijekom godine posvećena je redakturi i ujednačavanju terminologije. U završnoj su fazi i prijevodi primarnoga zakonodavstva pravne stečevine koji su predviđeni kao privitak Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.