Prva godina članstva u NATO-u |
Hrvatska u savezu najutjecajnijih država
Nakon uspješnog završetka procesa ratifikacije Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog ugovora na Republiku Hrvatsku u svim nacionalnim parlamentima zemalja članica NATO-a, hrvatska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama Kolinda Grabar-Kitarović položila je 1. travnja 2009. godine pri Državnom tajništvu SAD-a instrument potvrde Sjevernoatlantskog ugovora u Hrvatskom saboru. Time je ispunjen pravni okvir pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a.
Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na sastanku na vrhu Saveza održanom 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatsko izaslanstvo vodili su predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Vlade Ivo Sanader i tom prigodom američki predsjednik Barrack Obama predao im je u ime Saveza preslike Sjevernoatlantskog ugovora. Članstvom u NATO-u
međunarodni politički položaj Hrvatske dvostruko je ojačao. Hrvatska je postala ravnopravnim partnerom drugim državama u Savezu te se etablirala kao dio političkoga, sigurnosnog i gospodarskog kluba zemalja članica NATO-a. Stajališta i interesi Hrvatske kao članice Saveza uzimaju se s većom težinom u regiji i na širem međunarodnom planu. Budući da je NATO političko-vojni forum koji okuplja SAD, najveće europske zemlje i Hrvatskoj susjedne zemlje, članstvo u Savezu otvorilo je i dodatni prostor za snaženje političkog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske.
Članstvom u Savezu Republika Hrvatska uključila se u sve vojne, političke i druge aktivnosti NATO-a. Hrvatski predstavnici sada redovito sudjeluju u radu svih tijela i odbora NATO-a, što omogućuje da se dodatno profilira i osnaži hrvatska politika u nizu pitanja koja su predmet rasprava u NATO-u. Primjerice, u pitanjima vezanim za države jugoistočne Europe Hrvatska se već nametnula kao jedan od vodećih saveznika, čija stajališta bitno utječu na cjelokupnu politiku Saveza prema regiji.
Ulazak Republike Hrvatske u NATO poklopio se i s početkom izrade novoga Strateškog koncepta NATO-a, temeljnog dokumenta koji određuje svrhu Saveza, glavne sigurnosne izazove i odgovore na njih.
Hrvatska se tako uključila u razgovore o tome kako uskladiti ulogu NATO-a kao tradicionalnoga političko-vojnog obrambenog saveza s ulogom organizacije koja se suočava s globalnim sigurnosnim izazovima, pri čemu poduzima i operacije izvan euroatlantskog područja. U tom okviru raspravljalo se i o drugim pitanjima među kojima su nastavak proširenja Saveza, suradnja s Rusijom i ostalim partnerskim zemljama te buduća uloga nuklearnog oružja.
Hrvatska je nastavila sudjelovati u mirovnim operacijama NATO-a: u operaciji ISAF u Afganistanu (u kojoj uz vojno sudjeluje i policijsko i diplomatsko osoblje), koja je važan doprinos Republike Hrvatske ukupnoj međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, te u operaciji KFOR na Kosovu (u koju se Hrvatska vojno uključila polovicom 2009. godine), koja je politički veoma važna za regionalnu stabilnost.
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je na neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova NATO članica u ožujku i u prosincu te na sastanku Vijeća NATO-Rusija na Krfu krajem lipnja. U svibnju je u oproštajnom posjetu Hrvatskoj boravio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kojemu je predsjednik Vlade Ivo Sanader uručio visoko hrvatsko odličje.
Otvorena nova vrata hrvatskomu gospodarstvu
Na nacionalnoj razini Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je radi informiranja gospodarstvenika o poslovnim prilikama koje su se otvorile ulaskom u NATO 19. lipnja organiziralo gospodarski seminar pod nazivom »Kako poslovati s NATO-om«. Na seminaru je bilo više od 120 hrvatskih gospodarstvenika. Radi podrške hrvatskim gospodarstvenicima u poslovanju s NATO-om, u rujnu je osnovano Povjerenstvo za koordinaciju i podršku u ostvarenju izvoznih mogućnosti i infrastrukturnih projekata iz programa NATO-a. Transparentnost i pristup informacijama povećani su dizajniranjem specijalizirane internetske stranice na kojoj se nalaze sve relevantne informacije o NATO-ovim natječajima, detalji o uvjetima sudjelovanja te postupku prijavljivanja na natječaje.
Prvi susret hrvatskoga gospodarstva s čelnicima NATO-ove Agencije za održavanje i nabavu (NAMSA je glavna logistička agencija NATO-a) održan je 28. listopada u sjedištu NAMSA-e u Luxembourgu. Croatian Industry Day organizirali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Misija Republike Hrvatske pri Sjevernoatlantskom savezu. Svoja dostignuća, proizvode i
usluge predstavilo je 27 hrvatskih tvrtki (unutar vojne, tekstilne, prehrambene industrije, građevinske i uslužne djelatnosti te informatičke tehnologije) koje su se ujedno i informirale o načinu djelovanja NAMSA-e. Time je učinjen prvi korak k otvaranju vrata za sudjelovanje u budućim natječajima unutar Saveza i prepoznavanju hrvatskoga izvoznog branda.
Ulazak Hrvatske u NATO zahtijevao je i novu kvalitetu koordinacije pojedinih elemenata nacionalne vanjske i sigurnosne politike. Odlukom Vlade Republike Hrvatske 22. rujna 2009. godine osnovano je Međuresorno povjerenstvo za NATO. Glavne zadaće Povjerenstva su analiziranje, predlaganje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz članstvo Republike Hrvatske u Savezu te općenito jačanje rada cjelokupne državne uprave u vezi s NATO-om. Radi učinkovitijeg rada Povjerenstva osnovan je i Savjet Međuresornog povjerenstva, kao uže političko i operativno tijela samog Povjerenstva. Članovi Savjeta su predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga, Ureda predsjednika Republike i Ureda predsjednice Vlade RH. Savjet raspravlja o aktualnim temama u vezi s NATO-om i o njima donosi zaključke, vodeći računa o njihovoj usklađenosti s ostalim
komponentama hrvatske vanjske politike – prije svega o odnosima s EU-om i bilateralnim odnosima s drugim državama. Savjet se sastaje najmanje jedanput mjesečno, a njegov rad koordinira državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Informacijsko povezivanje s NATO-om
Tijekom 2009. godine stvarani su organizacijsko-tehničkih uvjeti nužni za uspostavljanje komunikacijskih sustava za razmjenu podataka s NATO-om. Ispunjavanjem zadanih uvjeta pušten je u rad NATO-ov »Secret« informacijski sustav (CRO NS WAN).
Najprije je u veljači formiran Odsjek za registre, čime je Ministarstvo dobilo posebnu ustrojstvenu jedinicu zaduženu za prijam i distribuciju klasificiranih i neklasificiranih NATO-ovih i EU-ovih dokumenata. Nakon toga tehnički su se opremale nove prostorije Odsjeka za registre u novom objektu Ministarstva kako bi se zadovoljili traženi standardi.
Predstavnici NATO-ova ureda za sigurnost proveli su u studenome službeni nadzor i ocijenili da se s klasificiranim i neklasificiranim NATO-ovim dokumentima u Ministarstvu postupa dobro te da su ispunjeni svi uvjeti nužni za akreditaciju Odsjeka za registre Ministarstva za stupanj CTS (Cosmic Top Secret).